B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara

6. avgust 2008. | 17:13

Minhen 1972 - Igre XX Olimpijade

XX Olimpijske igre
Minhen, 26. avgust - 10. septembar 1972.
Učesnika
: 7170 (6075 muškarca, 1095 žena)
Država: 121
Sportova: 23
Takmičenja: 195
Igre otvorio: predsednik Gustav Hajneman
Zakletvu položio: Hajdi Šuler
Baklju zapalio: Ginter Zan


Predistorija Bavarska prestonica dobila je Igre 1966. godine ispred Detroita, Madrida i Montreala. Igre u Minhenu bile su najveće postavivši rekorde u brojnosti. Trebalo je da promovišu mir u svetu, što je i bio slučaj u prvih deset dana. Ali rano ujutro 5. septembra osmorica palestinskih terorista upala su u olimpijsko selo ubivši dvojicu Izraelaca i uzevši devetoricu kao taoce. U velikoj borbi, sva devetorica su na kraju poginula, kao i petorica terorista i jedan policajac. Igre su suspendovane, a na olimpijskom stadionu održan je memorijal. MOK je doneo odluku da nastavi takmičenje posle 34 sata, kako ne bi stimulisao nove terorističke napade. Na Igre su se vratili streličarstvo i rukomet. Novi sport bio je kanu na divljim vodama. Valdi je bio prva maskota Igara.

Heroji Američki plivač Mark Špic definitivni je junak ne samo ovih Igara, pošto je osvojio neverovatnih sedam zlatnih medalja. Lase Viren iz Finske je pao na polovini trke na 10.000 metara, ali se pridigao i pobedio u vremenu svetskog rekorda. Rvač slobodnim stilom Ivan Jarigin iz Sovjetskog saveza deklasirao je sve svoje protivnike na putu do zlata. Veliku pažnju medija na ovim Igrama imala je Ruskinja Olga Korbut sa velikim usponima i padovima.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 128 sportista u 15 sportova i osvaja 5 medalja - 2 zlatne, 1 srebrnu i 2 bronzane. Rukometaši su postali prvi olimpijski pobednici u ovom sportu, a Mate Parlov je osvojio prvo "zlato" za naš boks. Srebrnu medalju osvojio je Josip Čorak, a bronzane Zvonimir Vujin i Milan Nenadić.

Država Zlato Srebo Bronza Ukupno
1 SSSR 50 27 22 99
2 SAD 33 31 30 94
3 Istočna Nemačka 20 23 23 66
4 Zapadna Nemačka 13 11 16 40
5 Japan 13 8 8 29
6 Australija 8 7 2 17
7 Poljska 7 5 9 21
8 Mađarska 6 13 16 35
9 Bugarska 6 10 5 21
10 Italija 5 3 10 18
20 Jugoslavija 2 1 2 5

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar

Japan je organizaciju Igara dobio 1959. godine ispred Detroita, Brisela i Beča. Pre toga Japan je trebalo da organizuje

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Rim je drugi put u istoriji dobio organizaciju Igara. Prvi put je trebalo da bude domaćin 1908. godine, ali zbog erupcije

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

16. Olimpijske igre održane su u Melburnu krajem 1956. godine iako su pet meseci ranije u Stokholmu održane konjičke igre

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Helsinkiju počele su na spektakularan način pošto je Pavo Nurmi ušao na stadion sa olimpijskom bakljom, koju su mladi

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako je Međunarodni olimpijski komitet 1939. prvobitno dodelio Igre 1944. godine Londonu, rat je zaustavio planove i glavni

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Olimpijske igre u Stokholmu prve su na kojima su učestvovali sportisti sa pet kontinenata. Prvi put u eri modernih igara

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Najkontroverznije u istoriji, XI olimpijske igre u Berlinu donele su mnogo novosti. Nikada pre njih domaćin nije određen

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar