B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara

6. avgust 2008. | 12:32

Melburn 1956 - Igre XVI Olimpijade

XVI Olimpijske igre
Melburn, 22.novembar - 8. decembar 1956.
Učesnika: 3314 (2938 muškarca, 376 žena)
Država: 72
Sportova: 17
Takmičenja: 145
Igre otvorio: Filip, grof Edinburga, Kralj Gustav VI i Kraljica Elizabeta II
Zakletvu položio: Džon Lendi
Baklju zapalio: Hans Vikne i Ron Klark


Predistorija 16. Olimpijske igre održane su u Melburnu krajem 1956. godine iako su pet meseci ranije u Stokholmu održane konjičke igre zbog karantina u Australiji. Tako se drugi put u istoriji Igara dogodio slučaj da se takmičenja održavaju u dve države. Melburn je izabran za domaćina 28. aprila 1949. godine ispred Buenos Ajresa, Meksiko Sitija i šest američkih gradova. Mnogo je bilo protivnika Melburna, zao što su se Igre prvi put organizovale u južnoj hemisferi, pa je bilo potrebno i pomeranje termina zbog letnjeg perioda. Kao odgovor na Suecku krizu Egipat, Irak i Liban su odlučili da ne učestvuju, a zbog sovjetske okupacije Mađarske, nastup na Igrama povukli su Holandija, Španija i Švajcarska. Dve nedelje pre Igara nastup je povukla i Kina, zato što joj je dozvoljen nastup pod imenom „Formosa“.

Heroji Laslo Pap iz Mađarske postao je prvi bokser sa tri zlatne medalje. Amerikanka Pet MekKormik je pobedila u obe discipline skokova u vodu, baš kao i četiri godine ranije. Ukrajinac Viktor Čurkarin osvojio je 5 medalja, dok je četiri zlata i dva srebra osvojila Mađarica Agnes Keleti. Američka košarkaška reprezentacija sa Bilom Raselom i Kej Sijem Džonsom na impresivan način stigla je do zlata. U dizanju tegova, posle istog zabeleženog rezultata zlato je osvojio Amerikanac Pol Anderson, zato što je bio lakši od Argentinca Umberta Selvetija.

Naši na Igrama Jugoslavija je prijavila 41 sportistu u osam sportova (u Stokholmu nismo imali takmičare), a srebrne medalje osvojili su Franjo Mihalić u maratonu, fudbaleri treći i vaterpolisti drugi put uzastopno.

Država Zlato Srebo Bronza Ukupno
1 SSSR 37 29 32 98
2 SAD 32 25 17 74
3 Australija 13 8 14 35
4 Mađarska 9 10 7 26
5 Italija 8 8 9 25
6 Švedska 8 5 6 19
7 Nemačka 6 13 7 26
8 V. Britanija 6 7 11 24
9 Rumunija 5 3 5 13
10 Japan 4 10 5 19
26 Jugoslavija 0 3 0 3

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar

Japan je organizaciju Igara dobio 1959. godine ispred Detroita, Brisela i Beča. Pre toga Japan je trebalo da organizuje

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Rim je drugi put u istoriji dobio organizaciju Igara. Prvi put je trebalo da bude domaćin 1908. godine, ali zbog erupcije

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Helsinkiju počele su na spektakularan način pošto je Pavo Nurmi ušao na stadion sa olimpijskom bakljom, koju su mladi

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako je Međunarodni olimpijski komitet 1939. prvobitno dodelio Igre 1944. godine Londonu, rat je zaustavio planove i glavni

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Olimpijske igre u Stokholmu prve su na kojima su učestvovali sportisti sa pet kontinenata. Prvi put u eri modernih igara

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Najkontroverznije u istoriji, XI olimpijske igre u Berlinu donele su mnogo novosti. Nikada pre njih domaćin nije određen

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar