Prodaja NIS-a do kraja godine

Beograd -- Delegacije Rusije i Srbije dogovorile su da se do kraja godine potpišu dokumenta o prodaji NIS-a i sporazum o osnovnim uslovima izgradnje gasovoda Južni tok.

Izvor: B92, FoNet, Beta, Tanjug
Podeli

Srbija će ruskoj kompaniji Gasprom do kraja godine prodati Naftnu industriju Srbije, saopšteno je posle sastanka predstavnika te ruske kompanije i predsednika Srbije. Iz Gasproma je poručeno da je ostalo još da se dogovore tehnički detalji sporazuma koji će biti potpisan do kraja decembra.

Ni delagacija iz Moskve niti predstavnici Srbije nisu mogli da odgovore koliko će se investirati u NIS.

Nekoliko meseci posle sklapanja međudržavnog ugovora između Srbije i Rusije o izgradnji gasovoda Južni tok i prodaji NIS-a, dve strane blizu su potpisivanja konačnog ugovora.

Predsednik Upravnog odbora Gasproma Andrej Miler, posle razgovora kod predsednika Srbije, saopštio je da su završeni ugovori o izgradnji gasovoda i skladišta gasa u Banatskom dvoru, dok je ostalo da se još dogovore tehnički detalji ugovora o prodaji Naftne industrije Srbije.

"Rešili smo mnogo pitanja danas. Kada su u pitanju projekat Južni tok i izgradnja skladišta u Banatskom dvoru, mogu da kažem da smo danas 100 odsto spremni da potpišemo ugovor”, rekao je Miler.

“Ostala su otvorena neka pitanja kada je u pitanju prodaja, NIS-a, ali u pitanju su tehničke stvari i do kraja godine će i taj ugovor biti potpisan. Gospodin Tadić je potvrdio da će Srbija do kraja godine potpisati sva tri dokumenta. Mesto i vreme potpisivanja će biti određeno naknadno“, naveo je on.

Ni Andrej Miler niti direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović nisu želeli detaljnije da govore o tome koliko će Gasprom investirati u Naftnu industriju Srbije.

Dok Miler nijeo odgovori na pitanje o investicijama dajući reč Bajatoviću, direktor Srbijagasa je rekao da u ovom trenutku, zbog daljih pregovora, odgovori na neka pitanja ne mogu da se dobiju.

Podsetimo, međudržavni ugovor koji je potpisan u januaru predviđa da se Gaspromu proda 51 odsto kapitala NIS-a za 400 miliona evra, pri cemu se ruska strana obavezala na još 500 miliona evra investicija.

Predsednik Upravnog odobra Gasproma je potvrdio, pozivajući se na taj ugovor, da će magistralni gasovod kao deo Južnog toka kroz Srbiju biti kapaciteta od najmanje 10 milijardi kubika godišnje, sa mogućnošću da se kasnije kapacitet i poveća, a gasovod će biti izgrađen najkasnije do 31. decembra 2015. godine, uz mogućnost da bude i ranije, što će zavisiti od izrade studije izvodljivosti.

“Po međunarodnom pravu, najveća garancija je međudržavni sporazum. Taj sporazum ima nadnacionalni nivo i propisuje sve obaveze koje su preuzele Srbija i Rusija i neosporno je da će one biti realizovane“, naveo je Miler.

Danas je dogovoreno i da Jugorosgas ostane posrednik za kupovinu gasa od Rusije dok se ne potpišu drugi ugovori, ali da će Gasprom vratiti Srbijagasu vlasnički udeo u toj firmi ćerki Gasproma.

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je danas postignut značajan napredak u razgovorima sa ruskom stranom oko konačnog usaglašavanja i potpisivanja energetskog sporazuma.

Generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović kazao je da će “Jugorosgas” ostati posrednik za kupovinu gasa od Rusije dok se ne potpišu drugi ugovori, ali da će “Gasprom” vratiti “Srbijagasu” vlasnički udeo u toj firmi ćerki “Gasproma”.

“Srbijagas” će tako biti vlasnik 49 odsto “Jugorosgasa”, a “Gasprom” vlasnik 51 odsto te kompanije, naveo je Bajatović.

Konferencija za novinare je kasnila više od sat zbog razgovora predstavnika “Gasproma” sa Tadićem. Razgovoru su, pored članova Tadićevog kabineta, prisustvovali direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović i ambasador Srbije u Rusiji Jelica Kurjak.

Inače, rusku delegaciju predvodi lični izaslanik predsednika Rusije Georgij Poltavčenko. U ruskoj delegaciji je i predsednik "Moskovske banke" Andrej Borodin, dok je u Beogradu i predsednik Upravnog odbora "Gasproma" Aleksej Miler.

"Značajan korak napred"

Ministar energetike Petar Škundrić izjavio je da će do 20. decembra u Moskvi biti potpisana sva tri dokumenta koja će omogućiti primenu energetskog sporazuma između Srbije i Rusije.

On je novinarima nakon sastanka zvaničnika sa ruskom državno-privrednom delegacijom kazao da će do tada biti potpisani ugovor o prodaji 51 odsto Naftne industrije Srbije Gaspromu, sporazum o izgradnji gasovoda Južni tok kroz Srbiju i memorandum o skladištu gasa Banatski dvor.

On je naveo da je danas učinjen korak napred u odnosu na sve prethodne pregovore i da su ostali samo pravni i formalni poslovi. Prema njegovim rečima, nije bilo nikakvih pritisaka ni ucena ruske strane tokom pregovora.

Na pitanje novinara da li su Rusi dali neke garancije da će ceo aranžman biti realizovan, on je kazao da su "garancija potpisi i ugovori koje imamo".

"Rusija garantuje izgradnju Južnog toka. Iza toga ne stoji samo Gasprom već cela država", rekao je Škundrić.

LDP: NIS bez gasovoda

Poslanici Liberalno-demokratske partije zatražili su da se obelodane detalji energetskog sporazuma sa Rusijom i da se održi sednica Odbora Skupštine za industriju, na kojoj bi ministar Petar Škundrić to predočio.

Poslanici LDP-a su se na početku popodnevnog rada smenjivali za govornicom i tvrdili da aranžman sa Rusijom predviđa samo prodaju NIS-a, a ne i izgradnju magistralnog gasovoda i skladišta gasa Banatski dvor.

Potpredsednik Vlade i ministar policije Ivica Dačić izjavio je danas da razgovori o energetskom sporazumu s Rusijom "treba da idu ka realizaciji tog sporazuma".

Dačić je posle promocije polaznika prve klase Centra za osnovnu policijsku obuku u Sremskoj Kamenici rekao, bez iznošenja detalja, da razgovore vode vlada i predsednik Republike.

Odgovarajući na pitanje o kupovini gasa iz Rusije, Dačić je rekao da je temu kako se kupuje gas pokrenuo u Moskvi, odnosno da li se pravi direktni ugovor “Srbijagasa” i “Gasproma” ili se kupuje preko posrednika.

Ako je direktan ugovor, rekao je Dačić, to je jedna situacija, a "ako ‘Gasprom’ pak posluje po principu posrednika, onda svima treba da se kaže da je to praksa ‘Gasproma’, da ne ispadne da neko tu uzima neki interes".

Dačić je podsetio da je u Moskvi jasno rekao kako javnost u Srbiji misli da neko tu krade i da situaciju treba razjasniti.

Prema rečima Dačića, u Beogradu danas boravi veliki broj ruskih biznismena i može se očekivati potpisivanje protokola o rusko-srpskim ekonomskim odnosima. Dačić je naveo i da očekuje velike investicije narednih godina.

Brkić: Insistirati na garancijama

Ekonomski novinar Miša Brkić za B92 kaže da njegove informacije govore da je predsednik upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler, pred dolazak u Beograd, političkom vrhu Srbije pismom vrlo ošto predočio da se od ruske strane ne mogu očekivati nove garancije za NIS i Južni tok jer su one sadržane u međudržavnom ugovoru.

"Čak preti da će, ukoliko Srbija odustane od tog ugovora, tužiti Srbiju međunarodnom sudu. Indikativno je da Rusi uporno odbijaju da daju bilo kakve čvršće garancije da će gasovod Južni tok biti magistralni. Oni insistiraju samo na tome da kupe Naftnu industriju“, kaže Brkić.

“Tako da, ja bih rekao da će gospodin Miler i ruska delegacija imati u Beogradu još jednu rundu vrlo teških pregovora“, očekuje on.

Brkić kaže da Rusi imaju probleme i sa kapitalom i sa količinama gasa i da u ovom trenutku ne znaju da li će biti građen Južni tok. Zato je opravdano što Srbija insistira na dodatnim garancijama, kaže Brkić.

“Narodski rečeno, oni u ovom trenutku nama nude mačku u džaku, iako je u pitanju međudržavni sporazum, iza kojeg se oni kriju, a traže vrlo realnu imovinu za to. Dakle, traže NIS po ceni od 400 miliona evra“, kaže on.

“I mislim da parametri koje je srpska strana spremila za te pregovore nisu loši, samo je pitanje koliko će srpska strana biti jedinstvena u toj nameri da istraje u svojim zahtevima“, smatra Miša Brkić.

O uslovima ruske strane, koje je pomenuo i Miša Brkić, piše beogradska "Politika", o čemu možete čitati u rubrici Drugi pišu.

Gasprom traži pare od vlade

Ruski Gasprom je objavio da će od ruske vlade tražiti 100 milijardi rubalja (3,58 milijardi dolara) za finasiranje razvojih projekata kompanije u 2009. godini.

Većina novca je potrebna za razvoj elektoenergetskog kompleksa TGK-1 na severoistoku Rusije.

Rusija je nedavno okončala ambicioznu privatizaciju svojih pogona za proizvodnju električne struje, koja obavezuje kupce kao što je Gasprom da ispune određene ulagačke ciljeve u unapređenju dotrajalog elektrosektora zemlje.

Gasprom kaže da je reč o federalnom programu koji su trebale da finansiraju elektrokompanije. Ali, sume su toliko visoke da kompanije ne mogu same da skupe potreban novac i zato se Gasprom obratio državi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 97 idi na stranu