Evropa reaguje na krizu

Pariz, Vašington -- Vlade država Evropske unije najavile su da će obezbediti oko 2.000 milijardi dolara za garancije bankarskih kredita i druge hitne potrebe.

Izvor: B92, Beta, Tanjug
Podeli

Do sada su se Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Španija, Austrija i Portugal obavezale da će izdvojiti ukupno 1.960 hiljada milijardi dolara. Veći deo tog novca biće usmeren za prevazilaženje posledica finansijske krize. Još neke od evropskih država su se izjasnile da će takodje izdvojiti odredjena sredstva za iste potrebe.

Lideri 15 zemalja "evro-zone" prethodno su doneli akcioni plan za suočavanje s finansijskom krizom - garantovanje međubankarskih kredita i moguću rekapitalizaciju banaka.

Predsednik Francuske, predsedavajuće EU, Nikola Sarkozi, precizirao je da taj akcioni plan "obuhvata sve dimenzije krize". Zemlje članice Evro-grupe (zemlje zone evra) garantovaće međubankarske kredite do 31. decembra 2009, precizirao je Sarkozi nakon vanrednog samita u Parizu lidera 15 zemalja "evro-zone" i Evropske centralne banke.

Takođe, dogovoreno je da se spreči bankrot banaka tako što će se pristupiti njihovoj rekapitalizaciji.

U deklaraciji se navodi da će vlade, "u prelaznom periodu i pod odgovarajućim tržišnim uslovima", garantovati za nova zaduženja tokom narednih pet godina, objašnjava premijer Velike Britanije Gordon Braun.

"Ovo je važan trenutak za svetsku ekonomiju, odluke koje ćemo doneti u narednim danima uticaće, u godinama koje dolaze, na sve građane i oči svetske javnosti biće uprte u predstavnike vlade koji treba da povrate samopouzdanje na finansijsko tržište", rekao je on.

"Mi razgovaramo o obimnom planu koji ne podrazumeva samo finansijske injekcije institucijama, već i reorganizaciju bankarskog sistema", dodaje Braun.

V. Britanija: Spasavanje banaka

Velika Britanija bi danas trebalo da započne obimnu akciju spasavanja banaka u kojoj bi za četiri najveće banke u toj zemlji, HBOS, "Rojal benk of Skotland", "Lojds TSB" i "Berkliz", trebalo da obezbedi pomoć u iznosu od ukupno 35 milijardi funti, tvrdi list "Sandi tajms".

Kabinet premijera Gordona Brauna će ovim "korakom bez presedana" postati najveći akcionar u, najmanje, dvema bankama - HBOS i RBS, preneo je Rojters.

Nemačka kancelarka Angela Merkel kaže da će strategija biti privremena i primenjivaće se pod strogim nadzorom finansijskih vlasti do 31. decembra 2009.

"Naš cilj je da definišemo zajednički plan akcije za evro-zonu, kako bi narednih dana svaka država preduzela mere koje će stabilizovati finansijsko tržište, ali da ne ugrožavamo posebne odluke pojedinih država, već da, radeći zajedno, stvorimo povoljnije uslove na tržištu", kazala je ona.

Nakon sastanka, nisu pominjane sume koje će biti date bankama, ali je najavljeno da će Nemačka, Francuska, Italija i "ostale" zemlje danas posle podne detaljno predstaviti svoje programe za spasavanje banaka.

Francuski predsednik Nikola Sarkozi istakao je da će sve odluke biti "na snazi pre kraja sedmice".

Šefovi diplomatija Evropske unije i danas će u Luksemburgu razgovarati o rešavanju krize, ali i razmatrati odnos Unije i Rusije.

MMF: Povratak poverenja

Generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda, francuski socijalista Dominik Štros-Kan,ocenio je danas da će plan koji su juče donele zemlje evro-zone povratiti poverenje u finansijska tržišta.

"Poverenje mora mora ponovo da bude uspostavljeno. Date su garancije, politička odlučnost je potpuna", rekao je Štros-Kan u intervjuu radiju "Evropa 1".

Štros-Kan je izjavio za taj francuski radio da je najgori deo sadašnje svetske finansijske krize već, možda, završen. On je dodao da će MMF iz ove krize izvući pouke i da će pripremiti predloge za reformu međunarodnog finansijskog sistema.

Svetska banka: Pomoći zemljama u razvoju

Nastojanja svetskih vlada da oporave finansijsko tržište urodilo je plodom. Azijske berze u ponedeljak ujutro doživele su oporavak.

Predsednik Svetske banke Robert Zelik rekao je da će ta institucija pomoći zemljama u razvoju kako bi ojačale svoju ekonomiju i da su zato već izdvojena sredstva u iznosu od 1,2 milijarde američkih dolara.

Prema njegovim rečima, u rešavanje svetske krize moraju svi da se uključe jer svi imaju odgovornost.

"Zemlje u razvoju susrele su sa visokim cenama energenata i osnovnih prehrambenih namirnica", ukazao je Zelik.

Rast akcija

Cene akcija su danas na većini svetskih berzi bile u usponu, dok je evro ojačao najviše u poslednje tri sedmice, pošto su se vlade u Evropi, Aziji i SAD saglasile da konkretnim merama podrže svoje posrnule banke i druge finansijske organizacije.

Akcije vodećih evropskih banaka, uklučujući UBS, "Dojče banku" i druge, "skočile" su tokom današnje trgovine na indikativnom tržištu u Londonu više od deset odsto, posle učestalih izjava evropskih političkih prvaka da će njihove zemlje garantovati nove bankarske dugove.

"Najsiromašnije grupacije su pod najvećim rizikom, a postoji bojazan da se od ove krize nikada i ne oporave", kaže on.

"Za ovu finansijsku katastrofu odgovorni su ljudi. Odgovornost je u našim rukama. Mi moramo da budemo sigurni da će i vlade i javnost obratiti pažnju na rešavanje ovog problema. Oni ne smeju da skinu odgovornost kada su u pitanju milenijumski ciljevi. Pomoć u ovoj situaciji je takođe neophodna", rekao je Zelik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 71 idi na stranu