Vesti -

Zašto su žene i dalje manje zastupljene u parlamentima od muškaraca?

Izveštaj Interparlamentarne unije (IPU) objavljen uoči Međunarodnog dana žena, pokazuje da širom sveta u parlamentima ima sve više poslanica, ali da ih je i dalje mnogo manje u odnosu na muške poslanike.

Izvor: VOA
Podeli
EPA-EFE/ EVERT ELZINGA
EPA-EFE/ EVERT ELZINGA

Podaci pokazuju da su četvrtina predstavnica u parlamentima žene, ali da će, ako se nastavi ovim tempom, biti potrebno još 50 godina da bi se njihov broj izjednačio sa muškarcima.

Ruanda, Kuba i UAE su tri najviše rangirane zemlje po broju žena u parlamentu, sa više od 50 procenata. Interparlamentarna unija ocenjuje da je to zbog obaveznih kvota o zastupljenosti žena.

Generalni sekretar IPU Martin Čungong kaže da žene ne postaju članice parlamenta zbog diskriminacije, a u nekim zemljama postoje i zakoni koji im zabranuju da se kandiduju.

"Proteklih godina u fokusu je nasilje nad ženama, a postoje i dokazi da se žene uzdržavaju od ulaska na opasan teren politike gde mogu biti žrtve maltretiranja, seksizma i nasilja. I protiv toga se moramo boriti", piše VOA.

Foto: EPA/DENNIS M. SABANGAN
Foto: EPA/DENNIS M. SABANGAN

Žene koje su menjale svet: Klara Cetkin i Roza Luksemburg

Izveštaj IPU pokazuje da ima i određenog napretka.

Na američkom kontinentu žene čine 32,4 odsto političkih predstavnika, uprkos pokušaju da se njihovo prisustvo smanji u Latinskoj Americi. U kongresu SAD žene čine 27 odsto što je najviše u istoriji.

U Africi su najviše napredovali Mali i Nigerija. U Evropi žene, u proseku, čine 30 odsto u parlamentima, a na Bliskom istoku i Severnoj Africi taj procenat je 17 odsto.

Najgore stoje zemlje azijsko-pacifičkog regiona. U Papui Novoj Gvineji i Vanatuu nema žena u parlamentima.

Izveštaj je pokazao da je pandemija koronavirusa negativno uticala na zastupljenost žena u parlamentima širom sveta.

Foto: Tanjug/AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Foto: Tanjug/AP Photo/Alexander Zemlianichenko

U svetu se danas slavi Međunarodni dan žena, koji je prvi put u svetu obeležen u Njujorku 1908. godine, a u Srbiji šest godina kasnije.

Tog 8. marta 1908. godine je 15.000 žena izašlo na ulice Njujorka tražeći kraće radno vreme, veće plate i pravo glasa, a godinu dana kasnije Socijalistička partija SAD je proglasila prvi Nacionalni dan žena.

Taj dan je u nekim zemljama postao međunarodni praznik 1910. godine, predložila ga je Klara Cetkin na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu, ali tada nije postojao fiksni datum.

Konferenciji u Kopenhagenu je prisustvovalo 100 žena iz 17 zemalja sveta i one su jednoglasno prihvatile predlog.

Na međunarodnom nivou, Dan žena je prvi put obeležen 1911. godine, u Danskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji.

Foto: Tanjug/AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Foto: Tanjug/AP Photo/Alexander Zemlianichenko

Fiksni datum je utvrđen za vreme Prvog svetskog rata 1917. godine, kada je marš Ruskinja nazvan "Protest za hleb i mir" i kada su žene štrajkovale u Sankt Peterburgu i tražile pravo glasa, te su 8. mart i zvanično dobile na međunarodnom nivou.

Boje kojima se obeležava Dan Žena su ljubičasta, zelena i bela, a priznale su ga i Ujedinjenje nacije.

Ne obeležava se u svim zemaljama isto Dan žena, ali je za skoro u svim državama izvesno da se tog dana prodaju ogromne količine cveća.

U Kini žene dobijaju pola slobodnog dana na poslu, dok se u Americi obeležava ceo mesec kao mesec pripadnica nežnijeg pola.

Ove godine u mnogim zemljama sveta neće biti na pravi način obeležen Dan žena na ulicama i trgovima zbog pandemije korona virusa, odnosno zbog restriktivnih mera koje su na snazi širom planete.

Postoji i Međunarodni dan muškaraca koji se obeležava 19. novembra, ali ga nisu priznale Ujedinjene nacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 152 idi na stranu