Nauka -

Stigli smo na Mars - i, šta sad?

Rover Perseverans sleteo je na Mars, poslao prve fotografije u boji, a juče smo dobili i video-snimak i prvi zvuk sa Crvene planete i time je završena velika trka koju je nauku držala na ivici.

Sanja DojkićIzvor: B92
Podeli
Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Tehnički tim koji je predvodio sletanje rovera Perseverens na Mars bio je izuzetno nervozan tokom celog procesa, da bi kasnije sa oduševljenjem slavili uspeh, a Nikola Božić iz Istraživačkog centra Petnica za naš portal kaže da slanje automatizovane letelice na veliku udaljenost od Zemlje nosi velike rizike, naročito kada nemate čoveka na njoj da reaguje.

"Svetlosni signal u ovom trenutku putuje sa Marsa do Zemlje oko deset minuta, pa je toliko i kašnjenje u odnosu na ono što se dešava na Marsu. Zbog toga je ceo sistem sletanja morao biti osmišljen da bude automatizovan. Ali u tom slučaju i svako iznenađenje može fatalno da utiče na taj proces. Zbog toga su inženjeri NASA bili nervozni tokom sletanja, a euforični kada se sve uspešno završilo", navodi Božić za B92.net.

Kako je Srpkinja spustila rover na Mars?

Jul 2020. godine obeležila su čak tri lansiranja međuplanetarnih sondi ka planeti Mars, koje sve treba da do Crvene planete dolete u nekoliko nedelja. Ovo je posledica međusobnog položaja Zemlje i Marsa, i najbolje moguće putanje za same letelice.

Istovremeno je i položaj drugih planeta bio od pomoći jer njihova gravitacija pomaže da sonde lete optimalno brzo uz korišćenje što je moguće manje energije svog pogona, a Božić navodi da naša opčinjenost Marsom postoji više od sto godina, "još iz perioda kada je i nastao termin Marsovci".

Foto: Profimedia / AFP PHOTO / NASA
Foto: Profimedia / AFP PHOTO / NASA

"Planeta Mars doživljavala se kao sestrinska planeta i bio je u istoriji inspiracija za razmišljanje o životu van Zemlje. Istraživanja iz poslednjih 25 godina pak pokazuju da postoje elementi koji mogu ukazivati da je na Crvenoj planeti u dalekoj prošlosti moglo biti uslova za život na trlu ili ispod površine", ističe Božić.

Dodaje da će donošenje uzoraka tla sa Marsa umnogome unaprediti istraživanje geoloških odlika ove planete, ali i činjenica o tome da li je nekada tamo moglo biti života. Ukoliko se pokaže da postoje dokazi (verovatno posredni) o tome da su u dalekoj prošlosti ove planete postojali mikroorganizmi to će dovesti do novog podsticaja za razvoj istraživanja u oblasti astrobiologije.

"Sedam minuta užasa": Nasino vozilo večeras sleće na Mars, u BiH organizovan prenos

"To znači da će se tragati za takvim istim dokazima na drugim mestima u Sunčevom sistemu, ali i za postojanjem mesta u svemiru u kojima je moguće da postoje uslovi za opstanak života kakav znamo. Naravno tu je i pitanje o životu koji ne mora biti zasnovan na ugljeniku, i neka druga zanimljiva pitanja. Najvažniji uticaj takvog otkrića biće filozofske prirode, jer će to biti finalni dokaz da život na zemlji nije nikakva posebna privilegija u Univerzumu", zaključuje Božić za naš portal.

Rover Perseverans poslat je u svemir 30. jula prošle godine i nakon 7 meseci stigao je na svoje odredište. NASA je strimovala sletanje svog rovera, a taj snimak trenutno je pogledalo preko 20 miliona ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 12 idi na stranu