Nauka -

Arheolog o otkriću u Majdanpeku: "Parče vilice na koje se ne nailazi često" FOTO

Arheološkim istraživanjima Male i Kozje pećine u blizini sela Blizne, u opštini Majdanpek, prikupljeni su dokazi o životu pre 40.000 godina, kada je moderni čovek počeo da naseljava Evropu.

Sanja DojkićIzvor: B92
Podeli
Foto: Dušan Mihailović
Foto: Dušan Mihailović

U opštini Majdanpek nalaze se dva značajna arheološka lokaliteta: neolitski rudnik u Rudnoj glavi, jedan od najranijih centara rudarstva bakra u jugoistočnoj Evropi, i jedinstveno praistorijsko nalazište Lepenski vir.

Međutim, za Malu i Kozju pećinu, koje su udaljene jedna od druge samo 90 metara, doskora se nije znalo. Dve pećine kod Majdanpeka bile su nepoznate svima osim planinarima rekreativcima.

"Do otkrića ovih pećina smo došli sistematskom pretragom podataka iz različitih izvora. Nakon pretrage, procenili smo da i Kozja i Mala pećina imaju arheološki potencijal, pa je koleginica prof. dr Mirjana Roksandic sa Univerziteta u Vinipegu sa svog projekta izdvojila sredstva da se prošle godine u njima preduzmu sondažna iskopavanja. Pošto su rezultati tih istraživanja bili obećavajući, ove godine smo konkurisali i dobili sredstva za nastavak istraživanja od Ministarstva kulture i informisanja. Rezultati istraživanja su prevazišli naša očekivanja, budući da se retko dešava da se već u početnoj fazi iskopavanja nekog nalazišta nađu paleoantropološki ostaci", navodi Dušan Mihailović, profesor arheologije na Filofozskom fakultetu u Beogradu za B92.net.

Foto: Dušan Mihailović
Foto: Dušan Mihailović

Profesor Mihailović je intenzivno radio na istraživanju Male i Kozje pećine. On navodi za naš portal da stručnjaci tragaju za dokazima da je baš u ovim pećinama došlo do kontakta između neandertalaca i modernog čoveka.

"Zaleđe Đerdapa, odnosno Đerdapska klisura predstavlja prvu prepreku modernih ljudi kada su došli ovde. Već tu nisu mogli da se mimoiđu sa neandertalcima i do tog kontakta je verovatno došlo", objašnjava profesor Mihailović.

Upravo zbog prikupljanja dokaza o tom susretu arheolozi su počeli da istražuju teritoriju zaleđa Đerdapa.

"Za sada jedini siguran dokaz o kontaktima predstavlja činjenica da su u rumunskoj pećini Peštera cu Oaše pre dvadesetak godina nađeni ostaci anatomski modernog čoveka (Homo sapijensa) za koga su genetičke analize pokazale da sadrži oko 7 odsto neandertalskih gena (današnji ljudi, i to Evropljani - sadrže oko 2 odsto). To znači da je bliski predak individue iz te rumunske pećine bio zapravo neandertalac", navodi Mihailović.

Foto: Dušan Mihailović
Foto: Dušan Mihailović

Slični dokazi o interakcijama između ove dve populacije nisu nađeni nigde drugde u jugoistočnoj Evropi, a o kontaktima se raspravljalo samo u kontekstu činjenice da postoje indicije da su neandertalci i moderni ljudi koegzistirali na Balkanu u periodu pre 44.000-40.000 godina.

"Sad imamo situaciju da artefakti iz Male pećine, koji se mogu pripisati modernom čoveku, dostižu starost od 42.000 godina, a da se u susednoj pećini javljaju ostaci neandertalca. Videćemo da li između njih postoji neka veza", ističe profesor.

Mihailović dodaje da predstoje mnogi koraci kako bi se utvrdilo da li postoji naučno potkrepljenje za njihove tvrdnje.

Model donje vilice modernog čoveka, privatna arhiva Predraga Radovića.
Model donje vilice modernog čoveka, privatna arhiva Predraga Radovića.

"Prvi korak je da potpuno istražimo deo pećine u kome je nađena vilica neandertalca, a zatim i da utvrdimo starost nalaza (pomoću 14C ili nekog drugog metoda). Zatim ćemo pokušati da ustanovimo da li su se u ljudskim ostacima očuvali drevni proteini (proteomi) ili drevna DNK, što bi moglo da nam omogući detaljan uvid u prirodu interakcija između neandertalaca i modernih ljudi. Planirano je da te analize obave stručnjaci sa Instituta za evolucionu antropologiju Maks Plank u Lajpcigu (proteomi) i Univerziteta u Tibingenu (aDNK)", ističe profesor.

Parče mandibule (vilice) koje je pronađeno je konkretan ostatak na kakav se ne nailazi često, ističe prof. Mihailović:

"Na osnovu tih ostataka moći ćemo da utvrdimo i stepen bliskosti između neandertalaca i modernih ljudi i pomoću analize drevnih DNK i proteina još bolje ćemo moći da sagledamo veze između te dve populacije."

Ovo otkriće je bitno zbog toga što od otkrića Krapine i Vindije u Hrvatskoj - gde su nađeni brojni ostaci neandertalaca ali gde su istraživanja vršena pre više decenija (Vindija), odnosno pre više od sto godina (Krapina), nigde u jugoistočnoj Evropi nisu nađeni konkretni ostaci neandertalaca iz gornjeg pleistocena (perioda pre 130.000-11.0000 godina).

"Po jedan radius (kost podlaktice) je nađen u pećinama Kozarnika u Bugarskoj i Pešturina kod Niša, dok su na nekoliko lokaliteta nađeni zubi i fragmenti kostiju postkranijalnog skeleta (Pešturina, Lakonis, Kalamakia u Grčkoj). Očekuje se da analiza vilice znatno doprinese razumevanju evolucije neandertalaca u jugoistočnoj Evropi", ističe profesor.

S druge strane, gornjopaleolitski artefakti iz Male pećine svedoče o prvom talasu naseljavanja anatomski modernih ljudi u Evropi.

"Te zajednice su bile nosioci orinjasijenske kulture, za koju se vezuju najranija svedočanstva o predmetnoj umetnosti u Evropi (antropomorfne i zoomorfne figurine sa nalazišta u Nemačkoj), a možda i pećinska umetnost u pećini Kolibaja (Coliboaia) u Rumuniji, koja potiče iz nešto poznijeg perioda", navodi Mihailović za B92.net.

Foto: Dušan Mihailović
Foto: Dušan Mihailović

U Srbiji je tokom poslednjih 10 godina pokrenuto više projekata usmeranih na rešavanje problema izumiranja neandertalaca i pojave anatomski modernog čoveka u Evropi. Projekti su realizovani u saradnji sa Univerzitetom u Vinipegu, Univerzitetom Arizona u Tusonu, Institutom za evolucionu antropologiju Maks Plank u Lajpcigu i Univerzitetom u Kelnu.

"Očekujemo da rezultati iskopavanja Kozje i Male pećine znatno doprinesu ukupnim rezultatima ovih istraživanja", navodi Mihailović i dodaje da veruje da će opština Majdanpek učiniti sve da iskoristi turistički potencijal ove dve pećine.

Srednjopaleolitski artefakti iz Kozje pećine, Foto: Dušan Mihailović
Srednjopaleolitski artefakti iz Kozje pećine, Foto: Dušan Mihailović

"Pećine se nalaze na području prirodnog dobra Beli izvorac, koje već povremeno obilaze turisti. U blizini se nalaze poznata praistorijska nalazišta, kao što su Lepenski vir i Rudna glava, što pokazuje da je ovo područje imalo više nego značajnu ulogu u ranoj praistoriji", ističe on.

Budući da starost neandertalaca varira u periodu pre 40.000 i pre 300.000 godina, treba utvrditi iz kog perioda su ostaci pronađeni u pećinama kod Majdanpeka. Za te analize verovatno će biti potrebno između šest meseci i godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 10 idi na stranu