Brzi antigenski ili PCR test: Koji je pouzdaniji?

Jedno istraživanje u Nemačkoj pokazalo je da je svaki peti brzi antigenski test bio negativan, čak i kada je koncentracija virusa bila veoma visoka. Da li bi zbog toga trebalo odustati od te vrste testova?

Izvor: DW
Podeli
Foto:EPA/ JAMES ROSS
Foto:EPA/ JAMES ROSS

U borbi protiv koronavirusa brzi antigenski testovi imaju veoma važnu ulogu – i to ne samo za one koji nisu vakcinisani, već sve više i za one koji jesu.

Sve će se više testirati na poslu, u javnom prostoru i u privatnom okruženju, a ukoliko se uvede takozvano "pravilo 2G plus", to znači da će i oni koji su vakcinisani i oni koji su se oporavili takođe morati pokazati da imaju negativan test.

Osetljivost na virus samo 75 odsto

Mnogi veruju u brze testove na koronu koji su u Nemačkoj odobreni za privatnu upotrebu početkom 2021. Oni pomažu u otkrivanju infekcija u ranoj fazi i prekidaju lanac zaraze.

Mnogi se odlučuju da urade najpre brzi test, pre nego što recimo posete svoje u staračkim domovima, pre nego što se okupe na manjim privatnim zabavama ili sada, na božićnim porodičnim proslavama.

Međutim, osećaj sigurnosti koji se tako dobija može da se pokaže i kao pogrešan. Istraživači sa nemačkih instituta "Paul Erlih" i "Robert Koh", kao i iz berlinske klinike "Šarite" proučili su pouzdanost većeg broja brzih testova koji su dostupni u Nemačkoj i oko 20 odsto ih je palo na proveri.

Neki se nisu pokazali kao tačni ni kod osoba s visokom koncentracijom virusa. Prema objavljenoj "preprint-studiji", 26 od 122 pregledana brza testa nije zadovoljilo ni minimalne zahteve za testiranje, a to je osetljivost na prisustvo virusa od 75 procenata.

Zašto su PCR testovi pouzdaniji?

Foto:EPA/ CHAMILA KARUNARATHNE
Foto:EPA/ CHAMILA KARUNARATHNE

Uzorci i za brze i za PCR testove prikupljaju se iz sekreta disajnih puteva, dakle brisom iz nosa i/ili grla.

Brzi testovi traže antigene u tim sekretima, tj. određene proteine u omotaču virusa.

Međutim, ako uzorak sadrži samo malu količinu virusa, recimo zato što je osoba tek na samom početku ili pri kraju infekcije, ili zato što je uzimala mnogo tečnosti pre testiranja, onda brzi testovi nisu baš pouzdani.

Ako je brzi test pozitivan, odmah bi trebalo uraditi znatno pouzdaniji PCR test.

Kod PCR testa se u laboratoriji polimeraznom lančanom reakcijom traži genetski materijal virusa SARS CoV-2, a čak su i male količine virusa dovoljne za pozitivan rezultat testa.

Proizvođače testova niko ne kontroliše

Za mnoge bi sledeći podatak mogao da bude iznenađenje: proizvođačima je još uvek dozvoljeno da svoje brze antigenske testove iznesu na tržište bez ispitivanja kvaliteta, kao i da sami izdaju neophodnu izjavu o usklađenosti s traženim kriterijumima.

Ova izjava navodi da proizvod zadovoljava temeljne zahteve sigurnosti i delotvornosti.

Na stranici nadležnog instituta "Paul Erlih" piše: Prema aktuelnoj direktivi Evropske unije za ’In vitro dijagnostiku’ (IVD), kojom se trenutno reguliše tržišno odobrenje za IVD u EU, proizvođači smeju sami da sertifikuju testove na kovid 19 kao vid ’niskorizične in vitro dijagnostike’“ i da „odustanu od kontrole testova koju bi sprovela nezavisna ustanova pre nego što se brzi testovi iznesu na tržište“.

A proizvođači naravno uvek potvrđuju da njihovi brzi testovi pouzdano identifikuju antigene.

Takva situacija je neodrživa, ali promeniće se tek od maja 2022, navodi nadležni nemački institut: "Tada (…) moraju biti pozvani na sertifikaciju i proveru antigenskih testova, s obzirom na to da testovi na kovid 19 predstavljaju najveći stepen rizika. U budućnosti će se zahtevati laboratorijska ispitivanja tih testova i kontrola podataka od nezavisnih institucija."

Ipak pomažu?

Da li bi zato trebalo odustati od brzih testova? Ne! Oni su i dalje korisni i pomažu u suzbijanju pandemije, jer često veoma brzo otkrivaju kovid i tako prekidaju lance zaraze u ranoj fazi. Takvi testovi su svojevrsni alarm, pogotovo kad neko ima veliku količinu virusa, tj. kada je veoma zarazan.

Ali čak i uz negativan rezultat testa čovek još uvek može da bude zaražen i da zarazi druge. On je u stvari zarazan dva dana pre pojave prvih simptoma, a u tom slučaju, ili u slučaju zaraze bez simptoma, događa se da brzi testovi ne daju pravi rezultat. Zato se na njih ne bi trebalo previše oslanjati i uljuljkivati u sigurnost koja zavarava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 69 idi na stranu