Doktor kaže: "Kovid se manifestuje i na koži"

Kovid 19 je zarazno oboljenje koje, kao i druge zarazne bolesti, nameće promenu životnih navika. Kovid 19, međutim, pored obolevanja koje je najčešće blago do umereno, pa do smrtnih ishoda, modelira socijalne obrasce, radne, higijenske i druge navike, kao i mnogo toga drugog, čega često nismo ni svesni, a urezaće se u generacijsko pamćenje, piše u autorskom tekstu za B92.net dr Nina Avakumović, specijalistkinja dermatovenerologije u domovima zdravlja MediGroup.

Izvor: B92
Podeli
Foto: Medigrup
Foto: Medigrup

Pročitajte i ostale autorske tekstove:

Doktor kaže: Svi nalazi i pregledi koje treba da uradite nakon preležane korone

Doktor kaže: "Hrkanje dovodi do određenih zdravstvenih problema"

Autorski tekst doktorke Avakumović prenosimo u celosti:

Kovid se, za sada nepoznatim, svakako brojnim mehanizmima, manifestuje i na koži.

Brojne studije su rađene i u toku su, koje dokumentuju promene na koži i po dve nedelje pre drugih simptoma, što je informacija od velikog značaja i za inficiranog i za lekara jer može pomoći u pravovremenom postavljanju dijagnoze. Kasnije, tokom ispoljavanja klasičnih simptoma kovid 19, pojedine kožne manifestacije su u korelaciji sa težinom kliničke slike i/ili uzrastom pacijenta, druge ne (91 odsto), ali se većina s vremenom popravlja.

Najčešće kožne manifestacije sumnjivih i potvrđenih slučajeva kovid 19 objavljeni u naučnoj literaturi su: makulopapulozni crveni egzantem tj osip (kao najčešća kožna manifestacija u kovid 19), koprivnjača (crveni, otečeni manji ili veći segmenti kože koji brzo nastaju i brzo menjaju oblik i veličinu), vezikularna erupcija (mehurići ispunjeni tečnim sadržajem, poput ovčijih boginja), crvenoljubičasta prebojenost prstiju šaka i/ili stopala uz bol, svrab i pojavu plikova ili gnojanica, crveno-plav a(livedoidna) mrežasta prebojenost kože, gubitak kose...

Jedan broj kovid 19 pacijenata ipak nema promene na koži, kao što se uvek mora imati u vidu da i kovid 19 oboleli može imati oboljenje kože koje je nezavisno od navedene infekcije i ukazuje na sasvim drugi medicinski problem.

U zimskim mesecima smo izloženi hladnom i suvom vazduhu, zbog niskih spoljnih temperatura i grejanja prostorija; uz zagađenost vazduha koja je zbog aktiviranja ložišta veća nego inače, atmosfera u kojoj uglavnom ili uvek boravimo, je loša za život. Uz epidemijske mere zbog kovid 19 infekcije, nalazimo se u vanrednom stanju.

Nezaštićena koža je izložena svim spoljašnjim uticajima, a kod kovid 19 obolelih i zbivanjima u čitavom organizmu, tako i nega kože tokom ovih zimskih meseci mora biti izuzetna.

Kupanje/tuširanja ne bi trebalo da traje dugo i ne pretoplom vodom, kako bi se smanjilo oštećenje zaštitnog filma kože. Odmah nakon toga naneti losion/mleko za telo, obogaćeno ureom i/ili masnim komponentama (biljno i mineralno ulje, ši buter, voskovi).

Koža lica uvek zahteva ozbiljniju negu, tj. uklanjanje nečistoća bezalkoholnim preparatima i nakon ispiranja, nanošenje bogatih hidrantnih krema, uz povremenu primenu seruma.

Zbog učestalog i dužeg pranja ruku, samim tim i ekscesnog odmašćivanja kože, bez obzira na kvalitet deterdženta/sindeta, posle svakog pranja ruku je neophodno kožu zaštititi barijer kremama, sa ureom ili bez nje, povremeno i sa masnijim preparatima, a kada je god moguće, upotrebiti i rukavice posle pranja i nanošenja preparata, da bi se vlažnost kože produbila i omogućulo dublje prodiranje emolijentnog sredstva.

Naravno da svako izlaganje Suncu, naročito tokom boravka na planini, zahteva fotoprotekciju, odelom i preparatima sa zaštitnim faktorom, ništa manje nego tokom letnjih meseci."

Ovaj tekst deo je serijala u kojem ćemo u razogovoru sa stručnjacima u autorskim tekstovima za B92.net davati odgovore na važna pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 92 idi na stranu