Poslednja saznanja otvorila nova pitanja: Može li vakcina protiv korone da bude dovoljno efikasna?

Stručna javnost je veoma podeljena po ovom pitanju

Izvor: Slađana Vasić
Podeli
Foto: depositphotos/perig76
Foto: depositphotos/perig76

Lekari se, nakon prvog talasa koronavirusa evidentno slažu oko toga da onaj ko preleži taj virus nije trajno zaštićen od njigovog ponovnog dobijanja i da antitela koja treba da nas zaštite u organizmu ostaju u organizmu tek nekoliko nedelja posle izlečenja. Takvo otkriće podelilo je, međutim, stručnjake oko toga da li je onda moguće napraviti dovoljno efikasnu vakcinu protiv kovida 19, pa i narod širom sveta oko toga treba li se vakcinisati uopšte.

Trenutno u svetu preko 140 laboratorija radi na vakcini za kovid, ali se taj podatak menja iz dana u dan. Koliko će nam vakcine uopšte biti od pomoći pitali smo pulmologa i alergologa dr Tatjanu Radosavljević koja je rekla da to što antitela na virus ostaju u organizmu samo nekoliko nedelja ne treba da nas obeshrabri i da su proizvođači širom sveta upoznati sa ovom činjenicom jer vakcine za bakterije i virus nisu iste.

"Antitela jesu neki prvi odgovor organizma na bolest, ali su ona bitna za sticanje imuniteta na bakterije. Kod vakcina odgovor ide preko ćelijskog imuniteta i te ćelije imunog odgovora reaguju na sve viruse, pa i na koronu. Antitela nisu odraz tih ćelija. To što gubimo antitela nije razlog da brinemo, to znači da je imunitet krenuo preko ćelija. Zato laboratorije u svetu svoje vakcine ne baziraju na antitelima nego na odgovoru putem ćelija. I to može da pokaže dobre efekte", konstatuje dr Radosavljević za portal b92.net.

Shodno ovome, ona smatra da antitela u krvnoj plazmi koja je organizam stvorio boreći se sa virusom nisu od pomoći zaraženom da se izbori sa bolešću.

S' druge strane, dr Radovan Čekanac iz Instituta za epidemiologiju VMA je skeptičan prema proizvodnji efikasne vakcine iz više razloga.

Foto: depositphotos/valuavitaly
Foto: depositphotos/valuavitaly

"Postoje različiti sojevi virusa. Virus u Americi, Aziji i, na primer, Španiji krije različite sekvence virusa. Na naučnicima je da pronađu epitop, odnosno dominantan deo ili zajednički antigen svih sojeva virusa i, ako ga nađu, da li će on da izazove takav imunološki odgovor da kod svih bude efikasan. Nakon toga, vakcina mora da prođe ispitivanja i neželjene reakcije", kaže epidemiolog.

Svaka vakcina mora da bude 75 odsto efikasna da bi onih 25 odsto koji se zaraze iako su vakcinisani, preležali bolest sa lakšom kliničkom slikom.

Prema njegovim rečima, najveći strah proizvođača je taj što kad virus prođe dugotrajan stepen testiranja, može da mutira i strah nije neosnovan s' obzirom na to da je sve više mladih sa teškim simptomima bolesti.

Zato je naš najpoznatiji epidemiolog dr Predrag Kon obazriv po pitanju donošenja zaključaka i smatra da je još rano govoriti o toj temi jer su sve vakcine u eksperimentalnoj fazi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 73 idi na stranu