Specijalista za vaške: Način prevencije je samo jedan, a češalj ne koristite

Sa polaskom dece u vrtiće i škole roditelji često imaju problem zvani vaške, koje deca prilično brzo prenose tokom boravka u svojoj grupi ili razredu. Vladimir Gaćeša je specijalista za ovaj problem, kod kojeg se često porodice prvo upute kada najmlađi dođu u kontakt sa ovim upornim insektima koji se ne istrebljuju lako.

Milana PetkovićIzvor: B92
Podeli
Foto: Shutterstock/MR. MAHA SOMSAK
Foto: Shutterstock/MR. MAHA SOMSAK

Možda vas zanima: Čaj od listova smokve – pije se i žvaće, ali rešava 10 tegoba

Naš sagovornik je prvi otvorio salon u Beogradu u kojem ljudi mogu da reše problem sa vaškama i gnjidama i pitali smo ga da nam otkrije kako da se zaštitimo ako je to uopšte moguće, zašto se "epidemije" vašaka javljaju doslovno odmah po polasku dece u škole i vrtiće, kao i na koji način je najispravnije rešiti problem kod kuće, ali i kada je neophodno da se za pomoć obratimo profesionalcu.

"Po polasku u vrtiće i škole kod dece se zaista pojačano javlja problem sa vaškama jer je situacija takva da je dovoljno da ih dobije samo jedno dete i one će vrlo brzo biti na kosi svih onih sa kojima je to dete imalo bliski kontakt. Pre polaska u školu i vrtić, tokom raspusta, dete je aktivnije, putuje sa roditeljima, više se druži, pa je baš zato slučaj da neko odmah prvog septembra dođe u grupu sa vaškama koje dalje prenosi. One su dečja boljka jer su deca sklona prisnijem druženju, dok je kod odraslih način na koji komuniciraju ipak distanciraniji, pa je ređe da ih odrasli dobiju. U principu, širenje vaški je vrlo brzo i na to baš i ne možemo da utičemo jer u početku i ne moraju biti vidljive, tako da može da se desi da kasnije saznamo da ih neko dete u vrtiću ima, a za to vreme ono ih je već prenelo mnogim svojim drugarima", priča nam Vladimir.

On naglašava kako je jedini način prevencije zapravo izbegavanje bliskog kontakta.

"Tokom početnog perioda pandemije smo imali situaciju da nam se javljalo manje ljudi u salon jer je i druženja bilo manje, ljudi se nisu kretali. Čak i kada je počela nastava u učionicama i kada su se deca vratila u vrtiće nije ih bilo više od 15 u prostoriji odjednom i sedeli su razvojeni jer su takve bile mere zaštite protiv koronavirusa. Tako se smanjilo širenje vaški i samim tim smo imali manje tretmana. Sada je to ponovo kao ranije, tokom dana imamo i po 15, 20 ljudi koji dođu kako bi se otarasili vaški i gnjida", kaže on.

"U principu, prave preventive u pravom smislu te reči nema. Možete koristiti eterična ulja i stavljati ih na kosu kako bi oterala insekte, ali to nije garancija. Isto tako, neki ljudi koriste šampone protiv vaški i druge slične preparate kao preventivu, ali i to ne deluje, čak može da izazove negativne efekte jer šteti koži glave, pošto je to jaka hemija koja se koristi kako bi istrebila parazite u slučaju da je to potrebno. Ponavljam, jedino što može da garantuje da dete neće dobiti vaške je da nema blizak kontakt sa drugom decom koja mogu da budu potencijalni prenosioci, a to je slabo verovatno jer se ona ipak ne mogu isključiti iz zajedničke igre i učenja", priča Vladimir Gaćeša.

Ako vam dete dobije vaške i odlučite da ih očistite kod kuće, naš sagovornik savetuje da to radite ručno i temeljno, pramen po pramen.

"Kod kuće se vaške i gnjide mogu adekvatno očistiti, ali to zahteva više vremena jer moram da naglasim da češljevi koji se dobijaju u pakovanjima sa šamponima protiv vaški i nisu baš adekvatni. Najbolje je deci skidati vaške i gnjide ručno, tako je najefektivnije. Isto je važno naglasiti kako morate sačekati sedam dana od čišćenja kose kako bi se razvile i preostale gnjide koje ste preskočili jer nisu bile toliko vidljive. Za nedelju dana one porastu, pa kada ih jasnije vidite, onda možete i da ih očistite. U suprotnom, ako dete pre drugog temeljnog čišćenja pustite nazad u vrtić, rizikujete da se samo dalje razmnožavaju i prenose", zaključuje Vladimir Gaćeša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 16 idi na stranu