Oprezno sa sunčanjem: Koji tip kože ima veći rizik za pojavu tumora

Izlaganje sunčevim zracima ima povoljan uticaj na organizam i bitno je za naše zdravlje. Omogućava stvaranje D vitamina koji je neophodan za apsorpciju kalcijuma i fosfora čime se jačaju kosti i sprečava osteoporoza.

Izvor: Vijesti
Podeli
Foto: Gettyimages/Charlie Crowhurst
Foto: Gettyimages/Charlie Crowhurst

Vitamin D takođe, kako se veruje, povoljno utiče na imunitet, sprečava pojavu kardiovaskularnih bolesti i upalnih stanja organa, i ima blagotvoran učinak kod kožnih oboljenja.

Takođe, sunce ima pozitivan učinak na naše raspoloženje, deluje protiv depresije, a toplota daje osećaj udobnosti. Izlaganje suncu stimuliše prizvodnju melatonina, hormona koji reguliše san, raspoloženje i ima pozitivan uticaj na imunitet.

Predugo i prečesto izlaganje sunčevim zracima, međutim, izazva opekotine, isušivanje, starenje kože, pojavu pega, smanjenog imuniteta i u nekim slučajevima pojavu karcinoma kože.

Sunce emituje širok spektar elektromagnetnog zračenja, od kojeg svojim čulima možemo percipirati vrlo mali deo. Nevidljivo infracrveno zračenje osećamo kao toplotu, a okom zapažamo vidljivi deo spektra.

Ultraljubičasto (UV) zračenje može biti opasno jer ga direktno ne osećemo, ali posledice njegovog delovanja uočavamo na koži. U spektru Sunčevog zračenja na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10 odsto energije, a zavisno od talasne dužine delimo ga na tri područja:

  • UVC – zraci kratkih talasnih dužina i najveće energije koji se gotovo u potpunosti apsorbuju u ozonskom sloju atmosfere i ne dopiru do kože.
  • UVB – zraci srednje talasne dužine, koji se delimično raspršuju i apsorbuju u atmosferi, pa je zato na većim nadmorskim visinama izloženost UVB zracima intenzivnija. Samo delimično prodiru u kožu, ali izazivaju oštećenje DNK ćelija i brzo izazivaju pojavu crvenila kože i opekotina. Zbog njih koža potamni.
  • UVA – zraci veće talasne dužine i manje energije od UVB zraka, ali prolaze kroz atmosferu i prodiru dublje u kožu izazivajući duboka oštećenja. To može dovesti do gubitka elastina i smanjenja proizvodnje kolagena, što za posledicu ima pojavu dubokih bora i fleka na koži. U prevelikim dozama deluju kancerogeno i izazivaju nastanak karcinoma kože.

Da bi izbegli negativne posledice izlaganja sunčevim zracima potrebno je kožu pripremiti «iznutra» kroz hranu bogatu A, C, E i B vitaminima i karotenoidima koji se nalaze u zelenom povrću i bobičastom voću. Takođe, potrebno je kožu pripremiti i spolja tako da se jednomnedeljno uradi piling kako bi se odstranile sasušene ćelije i time omogućila bolja apsorpcija biljnih ulja i maslaca koje treba nanositi na kožu kako bi kožu hidrirali i nahranili.

U početku izlaganje sunčevim zrcima treba da bude kratko, a sredstva za zaštitu od sunca treba nanositi obilno i često. Vremenom možete produžavati boravak na suncu, ali glavno i osnovno pravilo je da svakako treba izbegavati sunčanje u periodu između 10 i 16 sati. Nakon sunčanja potrebno je kožu nahraniti biljnim uljima ili gelovima koji će zadržati vlažnost i elastičnost.

Među zabludama u vezi sa sunčanjem uporno se održava ona da se, ako se ne oseća toplota ne može izgoreti. Sunčevo zračenje koje dolazi do naše kože sastoji se od vidljive svetlosti, UV zraka i infracrvenih zraka. UV zračenje izaziva opekotine i crvenilo, ali ga ljudski organizam ne može direktno osetiti.

Foto: Depositphotos/bilanol.i.ua
Foto: Depositphotos/bilanol.i.ua

Osećaj toplote je izazvan dejstvom vidljivog i infracrvenog zračenja. Često kada je jako sunce i duva vetar nemamo osećaj toplote, ali veoma lako izgorimo.

Ni oblaci vas neće zaštititi od sunca, oni samo delimično slabe intenzitet UV zračenja koje prolazi kroz njih, ali od 50 odsto do 80 odsto sunčevog zračenja prolazi kroz oblake i difuzno rasijano zračenje u oblacima može biti dovoljno intenzivno da izazove crvenilo-opekotine kože.

Voda pruža minimalnu zaštitu od UV zračenja. Oko 95 odsto zračenja dospe u vodu, a 50 odsto do dubine od 3 m. Osim toga postoji i refleksija UV zraka od vode koja pojačava intenzitet zračenja.

Ljudi svetle kože, kose i očiju najčešće imaju tip kože I i II. Oni lako pocrvene, teško tamne i imaju veći rizik za pojavu tumora kože. Prilikom sunčanja treba da koriste sredstva sa zaštitnim faktorom 30 i više. Ali to ne znači da osobe tamnijeg tena, koje dobro crne, ne mogu da dobiju opekotine od sunca ili karcinom kože.

Važno je znati da se sredstva za zaštitu od sunca nanose pre sunčanja i nakon svaka dva sata, kao i svaki put nakon izlaska iz vode u dovoljnoj količini (pakovanje od 200 ml traje 5-7 mazanja i ne treba zaboraviti nos, ušne školjke, vrat, prste na stopalima..). Sredstva za zaštitu od sunca ne služe da bismo duže boravili na suncu, već da, ako je boravak na suncu neizbežan, zaštitimo kožu od štetnog uticaja. Kada kupujemo sredstva za sunčanje važno je da gledamo osim visokog SPF proverimo i UVA zaštitu, kao i zaštitu od IR (infracrveno zračenje).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 5 idi na stranu