“U poslednja tri meseca 64 odsto učenika bar jednom je doživelo nasilje vršnjaka”

Svake godine svuda u svetu obeležava se 19. novembar kao Svetski dan prevencije zlostavljanja dece, radi podizanja nivoa svesti i povećanja osetljivosti na pojavu nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja dece.

Sanja ĆulibrkIzvor: B92
Podeli
Foto: depositphotos/ vkarafill
Foto: depositphotos/ vkarafill

Svetske zdravstvene organizacije navode da oko 40 miliona dece mlađe od 14 godina ima potrebu za zaštitom od zlostavljanja i zanemarivanja. Naime, ta deca pate od velikog broja fizičkih, emocionalnih i razvojnih problema, usled kojih, na početku, ne mogu da uče. U krajnjem ishodu, u svet odraslih ulaze kao oštećene ličnosti.

Rezultati istraživanja na uzorku od oko 26.000 učenika osnovnoškolskog uzrasta u Srbiji pokazalo je da je 64 odsto učenika bar jednom u poslednja tri meseca doživelo nasilje vršnjaka. Iako su rezultati istraživanja jasni, možda treba razmisliti i o tome da se o nasilju nad decom danas više i otvorenije govori nego ranije.

Takođe, činjenica da deca uče po modelu dovodi nas do potrebe da ozbiljno preispitamo kakve im mi to modele nudimo i koliko smo odgovorni u pružanju primera za identifikaciju. Nasilje nad decom je fenomen koji seže u daleku prošlost ljudskog društva, a danas smo suočeni ne samo s njegovim opstajanjem, nego i s eskalacijom, ne samo po intenzitetu nego i po oblicima nasilja. Deca su izložena fizičkom, emocionalnom, verbalnom, seksualnom, ekonomskom, kulturnom, vršnjačkom, kibernetičkom nasilju, zanemarivanju, eksploataciji, vršnjačkom nasilju, za B92 govori Darka Krsmanović, psihoterapeut.

U Srbiji je je svako dete bar jednom bilo izloženo nekom obliku nasilja, a 10 odsto njih je permanentno izloženo težim oblicima fizičkog ili seksualnog zlostavljanja. Taj problem je identifikovan kod nadležnih u državi, kao važno pitanje koje zahteva višestruke intervencije i u tome je i veći značaj koordiniranih aktivnosti različitih delova sistema.

Foto: depositphotos/ vkarafill
Foto: depositphotos/ vkarafill

Na pitanje kakve posledice za dalji razvoj ostavlja zlostavljanje u detinjstvo, psihoterapeut odgovara: “Klinička slika obično pokazuje poremećaje raspoloženja, somatske smetnje i promene u ponašanju. Obično se smetnje pojačavaju pa od neuobičajenog ponašanja, povlačenja, menjanja raspoloženja dete može stići do konzumiranja psihoaktivnih supstanci, naglašenih promena u ličnosti, mentalnih bolesti ili pak identifikacijom sa agresorom dete i samo može postati nasilnik.”

Prečesto se zlostavljanje dešava u senci: neotkriveno, neprijavljeno i, što je još gore, prihvaćeno.

Darka Krsmanović, psihoterapeut, napominje da karakteristike porodica kao što su zatvorenost, strah od društvene osude i stigmatizacije, otežana komunikacija, needukovanost o roditeljstvu, kao i karakteristike dece koja su zlostavljana doprinose tome da se nasilje otkriva na posredan način. “Treba napomenuti da I brojni društveni faktori imaju uticaja na pojavu nasilja, ali i na njegovu “nevidljivost”. Siromaštvo, nezaposlenost, migracije porodica svakako doprinose težoj detekciji zlostavljanja dece. Ne smemo zanemariti ni uticaj pojedinih medija, koji deci nude nasilne sadržaje i relativizuju ulogu žrtve.”

Prvi korak u zaštiti jeste otkrivanje zlostavljanja i zanemarivanja deteta, a ono je, ujedno, i najosetljiviji deo tog procesa, od koga, u velikoj meri, zavisi dalji tok zaštite deteta.

Sve osobe koje su u neposrednom kontaktu s decom su u situaciji da posumnjaju na zlostavljanje i zanemarivanje deteta, a posebno osoblje zdravstvenih i obrazovnih ustanova, porodičnih savetovališta ili drugih ustanova koje se bave problemima nasilja. Neki od prvih znakova za roditelje da je njihovo dete žrtva nasilja jeste promena apetita, ritma spavanja, povlačenje, zanemarivanje dnevnih obaveza, gubitak koncentracije, često žaljenje na umor ili bolove u stomaku i glavi, gledanje bizarnih sadržaja, agresivnost I neuobičajeno ponašanje, pad školskog uspeha i zanimanja za vanškolske aktivnost “Roditelji treba da odreaguju pojačanim oprezom, pažljivo razgovaraju sa detetom bez optuživanja, nastojeći da ga osnaže da otvoreno razgovara I traži pomoć od odraslih”, za B92 ističe Darka Krsmanović, psihoterapeut.

Ukoliko ste žrtva nasilja, vreme je da to prestane! SOS dečja linija „Broj za problem tvoj" besplatni i poverljivi pozivi (0-24h) 0800-123456

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 22 idi na stranu