Pet navika koje skraćuju život – dve dovode do raka

Mnoge stvari u svakodnevnom životu mogu da nam skrate život, a da toga nismo ni svesni. Ovo su navike koje mogu i te kako da utiču na naše zdravlje, pa čak i da dovedu do raka.

Izvor: Živim.hr
Podeli
Foto: Shutterstock/baranq
Foto: Shutterstock/baranq

Pušenje je, na primer, jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa rakom u svetu. Prema Američkom društvu za rak, pušači imaju 25 puta veću verovatnost da će razviti rak pluća od nepušača. Ostale navike koje nam mogu skratiti životni vek uključuju konzumiranje prerađene hrane sa visokim udelom šećera i masti, dugo sedenje i nedovoljna fizička aktivnost. Iako se neke od ovih navika mogu činiti bezopasnim, sve one mogu doprineti slabljenju našeg opšteg zdravlja. Dobra vest je da su mnoge od tih navika pod našom kontrolom. Malim promenama u načinu života možemo dramatično poboljšati svoje zdravlje i povećati očekivani životni vek. Međutim, mnogi holistički doktori savetovaće vam i da navike gledate iz druge perspektive.

1. Odugovlačenje

Odugovlačenje može da ima neke prilično negativne posljedice – od loših ocena do izgubljenih prilika, a odlaganje zadataka može imati ozbiljan uticaj na naš život. Međutim, jeste li znali da odugovlačenje može biti i pitanje života i smrti? Istraživanja su pokazala da su pacijenti sa rakom koji su odlagali lečenje imali veću verovatnoću da će umreti od onih koji su ranije prihvatili pomoć. Odugovlačenje može biti navika koje se teško rešiti, ali važno je zapamtiti da je vaše zdravlje u pitanju i nemojte da rizikujete. Nipošto ne odlažite preventivne preglede, a ako vam je dijagnostikovan rak, nemojte odugovlačiti ili izbegavati lečenje.

2. Ugađanje drugima

Pokazalo se da ljudi koji uživaju i skloni su uvek da kažu kada je reč o zabavi imaju veći rizik da će razviti bolest jer su pod većim rizikom da će brže podleći pritisku, što ih može dovesti do razvoja navika koje uzrokuju rak, poput pušenja i konzumiranja alkohola. Osim toga, ljudi koji rado ugađaju drugima neretko svoje potrebe stavljaju na poslednje mesto, što dovodi do nezdravog načina života. Na primer, mogu preskočiti obroke ili odabrati prerađenu hranu umesto zdravog voća i povrća. Svi ovi činioci mogu da povećaju rizik od bolesti i kraćeg životnog veka.

3. Zadržavanje nagona za toaletom

Iznenađujuće mnogo ljudi odbija da ide u toalet ako na primer nisu kod kuće. Strah od zaraze ili nelagoda mogu biti uzrok zbog koga pojedinci zadržavaju stolicu, što stvara loše navike, odnosno može prouzrokovati hronični zatvor. Loša probava povezuje se sa slabijim imunitetom i povećanim rizikom za mnoge bolesti, među njima i za rak debelog creva. Ako je zadržavanje stolice povezano i sa smanjenim udelom vlakana u ishrani, situacija može da postane poprilično gadna...

4. Loš stav prema životu

Negativne misli i osećanja mogu da imaju štetan efekat na naše fizičko zdravlje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju pozitivan stav imaju manju verovatnoću da će razviti rak. Takođe, oboleli od raka koji veruju u pozitivan ishod imaju veću verovatnoću da će dobro reagovati na lečenje. Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za ovu povezanost. Prvo, pozitivno razmišljanje može pomoći jačanju imunog sistema čineći telo sposobnijim za borbu protiv bolesti. Drugo, pozitivan stav može dovesti do zdravijih navika, poput konzumiranja hranljivih namirnica i redovnog vežbanja. Treće, istraživanja su pokazala da ljudi sa pozitivnim pogledom imaju tendenciju da žive duže od onih koji su pesimistični pa je bitno da proverimo svoj stav i okružimo se ljudima koji se ne boje da nam kažu istinu.

5. Sedeći način života

Sedeći način života može da ima značajan uticaj na očekivano trajanje života. Mnoga su istraživanja dokazala da pojedinci koji previše sede imaju veću verovatnoću da će umreti ranije od onih koji su fizički aktivni. Sedeći način života može dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti i dijabetesa. Fizička aktivnost pomaže u prevenciji tih stanja i pomaže ispravnom funkcionisanju tela. Pomaže u održavanju jakih kostiju i mišića, ali i u smanjenju nivoa stresa. Konačno, pokazalo se da vežbanje pojačava kognitivne funkcije i štiti od stanja poput Alchajmerove bolesti. Zbog svega ovoga važno je da u svoj dnevni raspored uključite neki oblik vežbanja. Čak i umerena količina fizičke aktivnosti može imati veliki uticaj na vaš život.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 23 idi na stranu