Zaštitimo se od koronavirusa: Epidemiolog dao 9 sigurnih preporuka da nas "ne boli glava"

Pojava koronavirusa i veliki broj smrtnih slučajeva zabrinuli su ceo svet, ali postoje koraci koje možemo svi da preduzmemo kako bismo se maksimalno zaštitili. Panika je ovde najmanje od pomoći.

Izvor: B92
Podeli
Foto: depositphoto/zephyr18
Foto: depositphoto/zephyr18

Deca zaštićenija

Dosadašnja statistika pokazuje da najmanje obolevaju deca i da ih je preminulo tek nekoliko u svetu.

"Virus najmanje napada decu jer njihov imuni sistem još nije dovoljno razvijen, a jedna od teorija kaže da on ima burnije reakcije kod onih sa razvijenijim imunitetom, dakle kod odraslih ljudi. Osim toga, više napada donje receptore disajnih puteva, gornje napada tek ako se bolest baš razvije, što pre osete hronični bolesnici sa narušenim imunim sistemom", otkriva dr Tiodorović.

Ako krenemo od toga da se novi koronavirus koji je mutirao sa slepog miša na čoveka, prenosi vazdušno-kapljičnim putem, odnosno kijanjem, kašljanjem, govorom, ljubljenjem i prljavim rukama (ako dodirujemo zaraženog ili stvari koje je dirao oboleli), onda nam to umnogome olakšava da sprečimo da se zarazimo. Epidemiolog dr Branislav Tiodorović dao je nekoliko preporuka kako da se zaštitite od koronavirusa.

1. Ne paničite! Budite razumni, svesni, opezni i organizovani, svako u svom okruženju (porodica, posao, škola...). Detaljno isplanirajte kako ćete da se ponašate ako se pojavi.

2. Nemojte da putujete ni u Kinu, ni u Italiju, niti bilo gde ako ne morate, jer se vuirus lako prenosi. Kao što je mutirao sa životinja na ljude, tako se još lakše prenosi sa ljudi na ljude i već je "pokazao zube", tako da putujte samo ako je neophodno i neizbežno.

3. Važno je da se onaj koji doputuje iz inostranstva sam prijavi gde je sve i koliko boravio. Svi će po povratku na granici dobiti uputstvo šta da rade narednih 14 dana kada se vrate. Jednako je važno da pozovete telefonom ako osetite neke simptome i raspitate se kome da se javite, a ne da idete u dom zdravlja kod lekara opšte prakse!

Bolest je takva da niko ne može da garantuje 100 odsto da li je neko bolestan i da li je u periodu inkubacije jer bolest u 80 odsto slučajeva daje blagu kliničku sliku. Poznati su samo podaci o smrtnosti jer su oni najpouzdaniji. Zato je važno pridržavati se mera koje dobijete.

Foto: depositphoto/romablack
Foto: depositphoto/romablack

Simptomi

Prvo počinje sa kijanjem, kašljanjem i temperaturom koja ide od 38 do 40 stepeni. Ako krene otežano disanje ili bol u grudima, to je već razlog za odlazak u bolnicu. Naravno, kod onih sa jačim imunitetom pojavljuje se blaža klinička slika koja ne ide dalje od curenja nosa i blaže temperature.

4. Opšta lična higijena. Perite ruke više nego obično, ne samo pre jela i posle toaleta. Svi članovi porodice. Ne brišite nos i usta rukama, već papirnim maramicama. Ako ih baš nemate, kinite u lakat.

5. Hranite se zdravo. Jedite voće i povrće i sve ono što će da vam podigne imunitet i ublaži kliničku sliku. Namirnice dobro operite i dovoljno termički obradite jer iako ne jedemo slepe miševe, hrana može biti put prenosa.

6. Koristite lepe dane, šetajte pored jezera i onuda gde nema zagađenja. Udišite čist vazduh. Zagađenje koje je bilo prisutno do nedavno dodatno pogoduje razvoju infekcija.

7. Posebno pazite hronične pacijente i ljude starije od 65 godina. Njihov imunitet je oslabljen i zbog toga su oni najbrojniji među onima koji su umrli od virusa. Virus najmanje napada decu jer njihov imuni sistem još nije dovoljno razvijen, a jedna od teorija kaže da on ima burnije reakcije kod onih sa razvijenijim imunitetom.

Foto: depositphoto/vasilevkirill
Foto: depositphoto/vasilevkirill

8. Izbegavajte boravak u grupama. Produžetak raspusta je dobro rešenje, međutim sada sa povratkom dece u školu, postoji opasnost od širenja i pojave novih virusa.

9. Maske su delimična zaštita. Protiv virusa su potrebne tvrde maske FFP1 i FFP2 kroz koje ne može da prođe nijedan virus. Hirurške maske su delimična zaštita i to samo ako nismo previše blizu zaraženom.

Naš sagovornik kaže da objave Kineza i Amerikanaca da su pronašli lek nisu verodostojne, jer je za pravu vakcinu potrebno najmanje šest meseci do godinu dana ispitivanja i zato je potrebno pratiti virus još neko vreme.

"Imamo jedan izazov - bakterije i virusi se bore da prežive i tako će uvek biti. Tome treba pristupiti organizovano i uporno, ali ne sa panikom", poručuje dr Tiodorović.

Slađana Vasić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 3 idi na stranu