Đoković, Šaulić i krsne slave među 10 najposećenijih članaka na srpskoj Vikipediji

Vikipedija na srpskom jeziku broji više od 640.000 članaka i na listi svih Vikipedija trenutno zauzima 20. mesto. To je rezultat rada brojnih volontera, učenika i studenata, institucija kulture, zavoda i udruženja u cilju promovisanja obrazovanja i podizanja svesti o njegovom značaju, koje okuplja Vikimedija, udruženje za prikupljanje i širenje slobodnog znanja.

Izvor: Tanjug
Podeli
Foto: Depositphotos /  ArtemSam
Foto: Depositphotos / ArtemSam

Vikipedija Srbije obeležava 15 godina postojanja, a kako za Tanjug kaže menadžer Ivana Madžarević, ta organizacija saradjuje sa institucijama kulture, bibliotekama, muzejima, zavodima, institutima, svim onim institucijama koje imaju kulturno nasledje u svojim arhivama, a koje žele da ga digitalizuju i koriste Vikipediju kao alat za predstavljanje kulturnog nasledja širem društvu.

Dnevno se, kaže, postavi i dopuni od 30 do 50 tekstova, a ti sadržaji odmah su vidljivi i dostupni na internetu, dok administatori prate izmene u realnom vremenu i ukoliko nema referenci upućuju kreatora da tekst ispravi.

Tokom prošle godine, prvih 10 najposećenijih članaka na srpskom jeziku bili su serija Besa, Novak Djoković, Šaban Šaulić, krsne slave... Akcija pisanja članaka na temu ljudskih prava, u kojoj je učestvovalo 11 urednika, za samo deset dana, donela je čak 110 napisanih i dopunjenih sadržaja.

Kada je reč o kontroli tačnosti sadržaja koji se postavljaju, Madžarević kaže da su za to zaduženi patroleri i administratori...

"Tekst može da se dopunjava kroz vreme, a patroleri postavljaju šablon, koji upozorava čitaoce da tekst nije gotov, odnosno da neko radi na njemu", ukazuje Madžarević. Kaže i da se trenutni rad organizacije prilagodio novim okolnostima epidemije kovida-19, te da nije redukovan broj zaposlenih. Dogadjaji se organizuju onlajn, a realizuju se i tzv. uredjivački maratoni i dopunjavaju članci.

Foto: Depositphotos/ GaudiLab
Foto: Depositphotos/ GaudiLab

Naglašava da Vikipedija treba da bude otvorena i slobodna i da svako može da kreira sadržaje, jer je osnovna vizija da se Vikipedija i drugi Viki projekti popularizuju i obogate novim sadržajem u akademskom okruženju. Vikimedija Srbije je usmerena na volonterizam, a Madžarević ističe da je želja da se okuplja što veći broj dobrovoljaca. Kako kaže, postupak prijave volontera nije komplikovan i svako može da se obrati ukoliko želi da volontira, nakon čega se upućuje u programe Vikimedije i u zavisnosti od vremena odlučuje čime želi da se bavi.

Zadužbina Vikimedija je u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom "Svetozar Marković" od 15. januara do 5. februara, treću godinu zaredom, održala akciju uredjivanja referenci, odnosno izvora podataka na Vikipediji, a rezultat je pozicionirao Srbiju na drugo mesto po doprinosu proverljivosti informacija na Vikipediji. U četvrtak, 3. decembra, planirano je onlajn obeležavanje 15 godina postojanja Vikimedije Srbije, na kome će biti predstavljeni rezultati i izazovi sa kojima su se suočavali u 2020. godini.

Proglasiće se i najuspešniji projekat, a sagovornica kaže da je on još uvek iznenadjenje, te da je reč o nagradi za volontere i njihov rad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.