(Ne)očekivana promena poslovanja u Srbiji – kako smo se snašli?

Pandemija koronavirusa odjednom je promenila naš život. Kako se situacija razvijala, tako smo i mi morali da se prilagođavamo i menjamo svoje svakodnevne navike. Odrekli smo se nekih osnovnih i tradicionalnih stvari zbog svega što nas je zadesilo, pa smo se kolektivno preselili na internet.

Izvor: RNIDS
Podeli
Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Osim zabave, komunikacije i posla, morali smo da se naviknemo na kupovinu preko interneta. Naravno, dok su se kupci navikavali da svoje uobičajene kupovine završavaju preko interneta, tako su i preduzeća morala da se prilagode datoj situaciji i da svoje poslovanje razviju na internetu.

Zbog pandemije koronavirusa radnje su bile zatvorene i morale su da budu otvorene na internetu. Nekima je to bio i spas poslovanja – nije bilo druge opcije da se “preživi” u datoj situaciji. Usledila je brza digitalna transformacija i veliki broj preduzeća je na kraju čak i profitirao od cele te situacije jer su ljudi i posle povratka u “normalu”, ostali pri kupovini na internetu.

Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) sproveo je istraživanje krajem 2020. godine i anketirao firme koje imaju svoj sajt i prisutne su na društvenim mrežama. Anketa nam je dala odgovor na razna pitanja.

Zanimljivo, svega 13% MMP (mikro i mala preduzeća) nema svoj sajt, što je mali procenat.

Ipak, i dalje nismo videli veliki napredak u internet trgovini.

Na primer, na samo 33% sajtova možemo direktno naručiti i rezervisati robu, a na samo 15% sajtova može se direktno platiti preko sajta. To nas dovodi do činjenice da i dalje imamo tradicionalno komuniciranje gde se moraju objasniti svi detalji i da na kraju plaćanje ide preko trećeg lica (payment provajdera). Trenutno deluje da direktno onlajn poslovanje nije dovoljno razvijeno na tom polju, iako za to postoji potreba. Ako se tako nešto ne razvije i ne promeni, kupac neće ostati pri onlajn kupovini jer će se ponovo vratiti na stari metod.

Pandemija jeste drastično povećala razvoj internet trgovine, što govori i podatak E-komerc asocijacije Srbije, saopšten na RNIDS-ovoj godišnjoj DIDS konferenciji održanoj u martu 2021. godine. Broj dinarskih transakcija skočio je za 103,5% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, na ukupno 14,1 miliona transakcija.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Prema anketi RNIDS možemo videti i da 78% MMP tvrdi da im je veb sajt uticao na razvoj poslovanja, pri čemu 63% njih cilja naše, srpsko tržište. Zbog toga velika većina koristi .rs internet domen (58%), dok 39% koristi .com. Gugl u pretrazi u svim zemljama daje prednost domaćim domenima, pa je onda najbolje za MMP da registruju nacionalni domen, iakopostoji zabluda da Gugl u stvari daje prednost .com domenima. Što se tiče .rs domena, shodno pomenutom istraživanju, poverenje, bezbednost i lokalna podrška su veliki plusevi i, ako MMP pretežno cilja srpsko tržište, .rs domen je adekvatan izbor.

Prema statistici RNIDS-ove baze, 87% korisnika produžilo je svoj .rs domen. Zašto? Nameće se odgovor da su kompanijama potrebni domaći domeni kako bi opstali u poslu i to pokazuje značaj domena i sajtova u poslovanju preduzeća.

Kao zaključak, može se reći da e-poslovanje napreduje u Srbiji i da je pandemija koronavirusa doprinela tome da se svest ljudi o poslovanju na internetu brže i bolje razvije, kao i da preduzeća više rade na tom polju. Ipak, postoji još mnogo prostora za unapređenje,pa osim samog prisustva na internetu preduzeća treba da razvijaju onlajn prodaju sa svim potrebnim funkcionalnostima.

Preduzeća su uspela da se nekako izbore na internetu, ali na kraju nisu iz pandemije izašli kao pobednici na svim poljima.

Priredio: Marko Đinđić