13. januar 2010. | 22:17
Istorijat Australijen opena
Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu, ili Australijen open, održava se svakog januara u Malburn Parku. Turnir je prvi put održan davne 1905. godine, i sve do 1987. podloga na prvom gren slemu u sezoni bila je travnata. Od 1988. pa do danas igra se na tvrdoj podlozi, a jedini muški igrač u istoriji koji je osvojio turnir na obe podloge je legendarni Šveđanin Mats Vilander.Turnirom upravlja Teniski savez Australije, a prvi put je održan na kriket terenima u ulici Sent Kilda roud. U startu je zvanični naziv turnira bio šampionat Autralasijana, 1927. godine preimenovan je u šampionat Australije, da bi sadašnji naziv Australijen open dobio 1969. godine. Od 1905. godine pa do danas turnir je održan u pet australijskih i dva novozelandska grada: U Melburnu 54 puta, Sidneju 17 puta, Adelaidu 14 puta, Brizbejnu sedam puta, Pertu tri puta, i po jednom u Kristčurču i Hejstingsu. 1972. godine odlučeno je da se turnir održava samo u jednom gradu, i odabran je Teniski klub Kojong koji se nalazi u predgrađu Melburbna.
Melburn Park (nekadašnji Flinders Park) napravljen je 1988. godine kako bi ispunio sve veće potrebe turnira koji je prerastao kapacitet u Kojongu. Selidba u Malburn Park je odmah donela uspeh, pošto je već u prvoj godini, 1988. godine, povećana posećenost za 90%. Prethodne godine u Kojongu na turniru je bilo 140 hiljada ljudi, a prve godine u Melburn Parku čak 266,436.
U početku je zbog geografskog položaja na turniru nastupalo veoma mali broj stranaca. tokom 20-tih godina 20. veka put brodom od Evrope do Australije trajao je oko 45 dana. U novembru 1945. godine Dejvis kup selekcija SAD došla je u Australiju avionom i oni su bili prvi teniseri koji su vazdušnom linijom stigli u Melburn Park. Čak i unutar Australije, mnogi igrači imali su problema sa putovanjima.
Kada je turnir bio održavan u Pertu, nisu učestvovali igrači iz Viktorije i Novog Južnog Velsa, pošto je razdaljina između istočne i zapadne obale Australije oko tri hiljade kilometara. 1906. godine u Kristčurču učestvovala su samo dva Australijanca, pa je turnir osvojio Novozelanđanin.
Prvi turniri na šampionatu Australasijana imali su problema sa kvalitetom takmičenja, pošto su pre 1905. godine sve države u Australiji i Novi Zeland odrganizovali su svoje šampionate u tenisu. Prvi je organizovan 1880. godine u Melburni pod imenom šampionat Kolonije od Viktorije (kasnije je preimenovan u šampionat Viktorije).
Tih godina ubedljivo dva najbolja tenisera bili su Australijanac Norman Bruks (njegovo ime je danas ispisano na trofeju koji dobijaju pobednici u muškom singlu) i Novozelanđanin Entoni Vilding. Bruks je na turnir došao samo jednom, 1911. godine, i osvojio ga je, dok je vildinga dva puta došao i osvojio turnir (1906. i 1909. godine). Čak i kada se šampionat Australasijana održao u Hejstingsu, na Novom Zelandu 1912. godine Vilding nije došao na turnir u svojoj zemlji.
Kada se turnir prebacio na Milton terene u Brizbejnu 1969. godine bilo je dozvoljeno svim teniserima da učestvuju, uključujući i profesionalce kojima nije bilo dozvoljeno da igraju u tradicionalnom delu. Ipak, i pored toga, sve do 1982. godine (izuzimajući 1969. i 1971. godinu) veliki broj najboljih igrača prošuštao je takmičenje zbog udaljenosti, nekonvencijalnog datuma (u to vreme su Božić i Nova Godina), ali i niskih nagradnih fondova. 1970. godine nacionalna teniska liga, koja je zaposlila Roda Lejvera, Kena Rosvela, Andresa Himena, Panča Gonsalesa, Roja Emersona i Freda Stola, zabranila je svojim igračima nastup na turniru jer su garancije bile nedovoljne. Turnir je na kraju osvojio Artur Eš.
Velikani svetskog tenisa Ivan Lendl, Džon Mekinro i Mats Vilander učestvovali su na turniru 1983. godine. Turnir je u signlu te godine osvojio Vilander, koji je nešto kasnije u Kojongu pobedio i dva meča u duelu Dejvis kupa protiv Australije. Nakon turnira 1983. godine Međunarodna teniska federacija primorala je Teniski savez Australije da promeni mesto održavanja turnira jer je stadion u Kojongu bio premali za tako veliki događaj.
Napokon, 1988. godine, turnir je prebačen u Flinders Park (kasnije preimenovan u Melburn Park), a osim toga promenjena je i podloga na kojoj se turnir igra. Travnatu podlogu zamenila je tvrda pod nazivom „Rebound Ace“.
Pre ’Melburn Park ere’ datum kada je turnir odigravan je bio promenljiv, najviše zbog neodgovarajuće klime. Na primer, nakom Prvog Svetskog rata turnir je 1919. godine održan u januaru, već naredne godine u martu, a 1923. kada se igrao u Brizbejnu, u avgustu jer tada nije bilo toliko vruće i vlažnost vazduha je bila manja.
U periodu od 1982. do 1985. godine turnir je igran sredinom decembra, a onda je 1987. godine odlučeno da se turnir ipak igra sredinom januara. Od 1987. pa do danas datum odigravanja Australijen opena nije promenjen. Ipak, nekoliko vrhunskih igrača među kojima su i Rodžer Federer i Rafael Nadal izjavili su u nekoliko navrata da turnir počinje prerano i da tako sprečava tenisere da pokažu najbolju formu. Igrači su izrazili želju da se turnir igra u februaru.
Vlasti u Novom Južnom Velsu izrazili su 2008. godine želju da ugoste turnir nakon što ugovor Melburn Parka istekne 2016. godine. Predložena nova lokacija je Sidnej, a da li će prvi gren slem u sezoni promeniti mesto ponovo nakon 23 godine ostaje da se vidi.
| |