Foto:Gettyimages/Oleg Nikishin / Stringer
Foto:Gettyimages/Oleg Nikishin / Stringer

Krvava reka i radni logori: Ovo je najzagađeniji grad u Rusiji

Podeli

Sibirski grad Noriljsk nalazi se iznad Arktičkog kruga i jedan je od najsevernijih naseljenih gradova na svetu u kom živi 177.000 ljudi. Međutim, Noriljsk je sve samo ne idilična zemlja prekrivena snegom, on predstavlja najzagađeniji ruski grad.

Noriljsk je izolovan, zabranjen je za turiste i izgrađen je na ruševinama logora za prisilni rad.

Foto: Gettyimages/ Oleg Nikishin / Stringer
Foto: Gettyimages/ Oleg Nikishin / Stringer

Noriljsk, grad krajnosti

Skoro 400 kilometara severno od Arktičkog kruga, na reci Jenisej, nalazi se ruski grad Noriljsk. Jedini arktički grad veći od ovog je Murmansk.
Lokalna klima ovog grada je ekstremna.

Prosečna temperatura u januaru iznosi -26 stepeni Celzijusovih, a rekordno niska temperatura koja je zabeležena u ovom gradu je -53 stepena. Koliko je u ovom gradu hladno govori podatak da tokom zime radnici ne mogu da stoje na stanici i čekaju autobus, jer se plaše da bi mogli da umru od posledica smrzavanja.

Skoro tri meseca u godini u ovom gradu nema dnevne svetlosti. U junu i julu ne pada mrak, a tajna opstanka ovog grada je u bogatstvu metala koji se nalaze zakopani ispod snega.

Ovaj grad je postao jedan od najvećih proizvođača nikla i najveći je izvor paladijuma na svetu. Paladijum se koristi u elektronici i najvredniji je metal. Jedan gram košta 48 dolara. Osim njih, ispod snega se nalazi i velika količina ugljenika.

Noriljske rudnike je pod Sovjetima prvobitno kontrolisala državna kompanija Noriljsk Nikelj. Rudnici su privatizovani 1993. godine i danas nose naziv Nornikelj.

Ovi rudnici zapošljavaju oko 80.000 ljudi. Kompanija i danas privlači radnike da rade u ovom mračnom gradu punog topionica, rafinerija i ruševina, za relativno veću platu nego što nude druge konkurentske kompanije.

Foto: Depositphotos/MediaWhalestock
Foto: Depositphotos/MediaWhalestock

Grad koji su utemeljili zatvorenici

Noriljsk je naseljavan još dvadesetih godina 20. veka zbog količine mineralnih sirovina, ali grad je službeno utemeljen 1935. godine pod vođstvom sovjetskog vođe Josifa Staljina. On je uspostavio sistem kampova za prinudni rad od kojih je jedan premešten u Noriljsk kako bi zatvorenici kopali metale ispod permafrosta (trajno zamrznuto zemljište).

Jedan od ovih kampova zvao se Norilag i većina zatvorenika su bili politički neistomišljenici sovjetskog vođe. Između 1935. i 1953. godine, procenjeno je da je tamo poslato preko 650 hiljada zatvorenika. Uslovi u kampovima su bili ekstremni, kao i na Arktiku. Zatvorenici su radili do 14 sati dnevno bez sigurnosne opreme.

"To je bio težak rad. Nismo imali slobodne dane, osim kada je napolju bilo minus 45, minus 50. Bilo nam je dopušteno da napišemo samo jedno pismo godišnje. Nismo smeli da čuvamo fotografije članova naših porodica", svedočio je jedan od preživelih zatvorenika.

Neki zatvorenici su bili toliko očajni da su sami sebi amputirali ruke kako više ne bi mogli da rade. Nakon Staljinove smrti 1953. godine, počeli su ustanci u ovim kampovima. Norilag je zatvoren, ali procenjeno je da je do tada 250.000 zatvorenika već izgubilo život.

Tokom letnjeg odmrzavanja i dalje se otkrivaju ljudski ostaci. U njihovu čast Noriljsk je osnovao muzej koji je posvećen zatvorenicima kampa.

Norilsk 01.jpg
By Ninaras - Own work, CC BY 4.0, Link

Civilizovan život u gradu krajnosti

Kao što je i očekivano, između ekstremne hladnoće i produženih razdoblja tame, većina aktivnosti u gradu se događa unutra. Međutim, postoje i one hrabre duše koje se pridružuju lokalnom plivačkom klubu i s njima zaranjaju u lokalne reke.

Stanovnici Noriljsk nazivaju ostrvom, dok je ostatak Rusije za njih "kopno". Lokalci koji dobiju priliku da napuste grad, ne žele da se vraćaju. Njujork Tajms je jednog stanovnika ovog zatvorenog grada pitao kako se oseća nakon što je posetio druge delove Rusije, na šta je on odgovorio:

"Ne želim da se vratim. Spreman sam da učinim sve što je potrebno samo da ne moram da idem nazad".

S druge strane, tu su i stalni stanovnici koji su ponosni što uspevaju da napreduju svakog dana u tako ekstremnom mestu, piše Kliks.

Foto:gettyimages/Oleg Nikishin / Stringer
Foto:gettyimages/Oleg Nikishin / Stringer

Noriljska krvava reka

Nažalost, rudarstvo u Noriljsku je stvorilo noćnu moru za životnu okolinu, koju Rusija sporo čisti. Noriljsk je konstantno prvi na listi najzagađenijih gradova na svetu, posebno zbog visoke koncentracije sumpor-dioksida koji se stvara prilikom procesa topljenja.

Rudarske emisije uništile su ogromna šumska područja. Izlivanje iz tvornice nikla 2016. godine obojilo je obližnju reku Daldikan u crveno, zbog čega je dobila nadimak "Krvava reka". Smrt izazvana respiratornim bolestima u ovom gradu veća je nego u celoj Rusiji.

Međutim, Nornikelj je preduzeo korake u smanjivanju svog uticaja na životnu sredinu i stanovnike. Pre četiri godine zatvorili su svoju topionicu iz 1942, jer je bila najgori emiter sumpor-dioksida.

Zahvaljujući ovom postupku, emisije sumpor-dioksida do 2019. godine smanjene su za 200 hiljada tona. Uprkos tome, Nornikelj je i dalje najgori zagađivač.

Nornikelj planira da potroši 3,5 milijardi dolara kako bi pomogao modernizaciji rudnika i čišćenje emisija. Grad nema drugu opciju, osim da postane žrtva klimatskih promena koje su prouzrokovali sopstvenim zagađenjem.

Kako globalne temperature rastu, zaleđeno zemljište na kojem je izgrađen Noriljsk se odmrzava, što predstavlja još jedan razlog za uzbunu u najekstremnijem ruskom gradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 20191 idi na stranu