Hoće li baš Srbi odlučiti? Bečki izbori lome se na glasovima naše dijaspore

U Beču, najvećem uporištu srpske dijaspore, u nedelju, 11. oktobra održavaju se izbori za Gradsku, Pokrajinsku skupštinu i za 23 veća gradskih opština.

Izvor: B92, Teodora Kostić
Podeli
Foto: Deposit/Krasnevsky
Foto: Deposit/Krasnevsky

Koliko je to važno za Srbe u tom gradu, da li će glasati i da li među kandidatima za važne pozicije ima onih koji su srpskog porekla?

Najbolji odgovor mogao bi da da jedini Srbin poslanik u aktuelnom sazivu bečkog parlamenta - Nemanja Damnjanović, član Slobodarske partije Austrije (FPOe).

"U Beču živi veliki, a možda i najveći broj Srba u rasejanju. Oni predstavljaju najmnogobrojniju i najmoćniju grupu doseljenika u austrijskoj prestonici. Zbog toga je od enormnog značaja da veliki broj Srba koji imaju pravo glasa izađe na izbore. U Beču treba da se čuje njihov glas i njihovo političko razmišljanje, jer su Srbi vrlo važan segment Beča", kaže on za B92.net.

Foto: Privatna arhiva/Nemanja Damnjanovic - Nemo
Foto: Privatna arhiva/Nemanja Damnjanovic - Nemo

Šta FPÖ nudi srpskoj zajednici u Beču?

"FPÖ je jedina partija u Beču i Austriji koja je pokazala pravo poštovanje prema građanima srpske nacionalnosti time što je jedina (od postojanja druge Republike) postavila poslanika srpskog porekla. Za ostale, Srbi nikada nisu bili važni i samo pred izbore su se političari tih partija setili da veliki broj Srba živi u Austriji i Beču", objašnjava Damnjanović.

Damnjanović, bivši fudbaler rodom iz Kragujevca, sa 25 godina rešio da napusti Srbiju i ode u Beč.

Sada, kao poslanik u bečkom parlamentu, kaže da bi "građani trebalo da iskoriste svoje demokratsko pravo glasanja i da izaberu svoje političke predstavnike, jer politika odlučuje o budućnosti zajednice, društva u kome živimo".

Na pitanje na šta je, kao jedini Srbin poslanik, u svom radu naročito ponosan odgovara da je to "rad u oblasti sporta, integracije i kulture".

"Nije lako biti u opoziciji i ostvariti očekivana poboljšanja kada vas politički protivnici blokiraju. Ja nikada nisam kritikovao tuđi rad, a da nisam naveo rešenja, poboljšanja i promene na bolje", objašnjava on.

Intenzivna borba za "srpske glasove"

Foto: SPÖ Wien Christian Fürthner
Foto: SPÖ Wien Christian Fürthner

Šta SPÖ nudi bečkim Srbima?

"SPÖ Beč ofanzivno pristupa srpskoj zajednici i jako se zalaže se za njihove interese. U Silviji Janković imamo i sjajnu kandidatkinju srpskog porekla koja ima vrlo dobre šanse da postane predsednica opštine Margareten. To pokazuje usku povezanost i uvažavanje", kaže Barbara Novak.

Bečlije srpskog porekla, pripadnici srpske zajednice, igraju važnu ulogu u razvoju glavnog grada Austrije, a najvažnije je da se većina Srba u Austriji oseća integrisano i da su tu pronašli novi dom, rekao je aktuelni gradonačelnik Beča Mihael Ludvig.

Vladajuća Socijaldemokratska partija Austrije rešila je da svoju predizbornu kampanju ove godine posveti upravo Srbima.

Kako u toj stranci posmatraju Srbe i zašto su rešili da im se ovoga puta posebno obrate za B92.net govorila je generalna sekretarka i šefica izborne kampanje SPÖ Barbara Novak.

"U osnovi želimo da razgovaramo sa svim zajednicama u Beču jer su izbori u Beču pitanje političkog pravca koji se tiču svih Bečlijki i Bečlija u istoj meri i važno je da svi učestvuju u tom procesu. U slučaju srpske zajednice, naravno, relevantna je i njena posebna veličina. To je važan faktor, nema sumnje u to", kaže ona.

Novak dodaje da "imamo mnogo kandidatkinja i kandidata srpskog porekla. A brige Srpkinja i Srba u Beču shvatamo vrlo ozbiljno i nudimo rešenja".

"SPÖ Beč, s druge strane, svesno sebe doživljava kao stranku za sve Bečlijke i Bečlije. I bila bih srećna da nam se pridruži još više Srpkinja i Srba", naglašava Novak i dodaje da su oni "jedina prava bečka partija".

"Tačno znamo koje su teme važne ljudima u ovom gradu. I našu politiku u potpunosti usklađujemo sa ovim potrebama i nudimo konkretna rešenja. Na ovaj način, Beč će u budućnosti ostati socijalni i najpoželjniji grad za životna svetu".

Najveći problem Srba u Beču danas - očuvati identitet

Foto: Privatna arhiva/Saša Božinović
Foto: Privatna arhiva/Saša Božinović

Srbi će glasati

Na pitanja da li će Srbi izaći na izbore, Božinović kaže da su zainteresovani za predstojeće izbore. "Pogotovo što dobar deo ove dece je ovde završio školu i fakultete i što je dosta njih zaposleno u državnim firmama i na dobrim pozicijama, tako da će i glasovi Srba igrati značajnu ulogu u predstojećim izborima", ocenjuje on.

Srbi u Beču danas se trude da očuvaju svest o svom poreklu, a ono što im je važno je da im deca imaju mogućnost obrazovanja, da mogu sebi da omoguće stanovanje i zdravstvenu zaštitu, kaže za B92.net predsednik kulturno-umetničkog društva "Stevan Mokranjac" iz Beča Saša Božinović.

"Trudimo se da na svakom koraku, kao i da svojoj deci ukažemo na svoje poreklo, a radimo i na očuvanju svog jezika", kaže Božinović i dodaje da 80 odsto članova tog udruženja čine deca koja su rođena u Austirji.

"Generalno Srbi u Beču su dobro integrisani i veoma su cenjeni radnici kod svojih poslodavaca. Sigurno da postoji i određenih problema, ali generalno na broj Srba u Beču to je zanemarljivo", napominje on.

"Treća generacija Srba u Beču postanu Austrijanci"

Vekovno prisustvo

Čedomir Antić kaže da je taj grad tokom prve polovine 16. veka postao sedište države u kojoj su živeli mnogobrojni Srbi i napominje da se Srbi masovnije naseljavaju u Beču posle propasti osmanske opsade Beča 1683. godine.

"Oni žive u 'Srpskoj četvrti' (Ratzenviertel) koju neki savremenici zbog velikog broja pacova u šali nazivaju i 'Rattenviertel'. Od 1730. Srbi imaju pravoslavnu parohiju u Beču. Srpska crkva je podignuta tek 1890. godine, a u crkvenom smislu su se odvojili od Grka tek 1906. godine", kaže Antić.

Da je očuvanje identiteta najvažnije pitanje smatra i istoričar Čedomir Antić koji za B92.net ocenjuje da je važno da Srbi u Beču očuvaju svest o svom poreklu, ali da je to teško moguće.

"Srbija nema a možda nije ni u mogućnosti da vodi trajnu i dovoljno intenzivnu politiku prema dijspori. Takođe, sa određenim izuzecima u Beč danas odlazi višak radne snage iz Srbije. Iskustvo pokazuje da - ukoliko nije reč o ljudima iz zapadnih krajeva Republike Srpske, koji se vraćaju u svoja mesta svakog vikenda i tako ustvari nigde ne žive trajno - pripadnici takve dijaspore u trećoj generaciji postanu Austrijanci", navodi on.

Navodi da bi Srbija mogla da stvori ustanove koje se brinu o dijaspori i vremenom omogući povoljne ponude kojima bi investicije naših ljudi u Srbiji bile isplativije od druge uobičajene investicione štednje.

"Druga šansa su "cirkularne migracije": treba omogućiti i učiniti atraktivnim boravak tokom dela školovanja i karijere u Srbiji. Takođe Srbija, Srpska i Crna Gora treba da postanu privlačna mesta za život naših penzionera iz dijaspore, posebno iz Austrije koja je od Srbije udaljena u proseku osam sati vožnje ili sat i po leta", zaključuje Antić.

Antić napominje da je srpska dijaspora u Austriji danas u svakom pogledu drugačija nego pre 200 godina kada Srbi nisu imali svoju državu, pa su pokušavali da je obnove.

Visoki položaji Srba mahom su bili vezani za napredovanje u vojnoj službi, pa tako Antić navodi feldmaršala Svetozara Borojevića koji je u vreme Prvog svetskog rata jedan od najznačajnijih vojskovođa i oficira austrougarske vojske.

Piše: Teodora Kostić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 2 idi na stranu