"Nadam se da mi FBI ne podmeće?" Tramp na sudu pod zakletvom: Banana republika

Bivši predsednik Donald Tramp biće ispitan danas, pod zakletvom.

Izvor: B92
Podeli
EPA/EFE/TANNEN MAURY
EPA/EFE/TANNEN MAURY

Zašto su mu upali u kuću?

Svedočenje se odigrava usred dugogodišnje istrage njujorškog državnog tužioca o njegovim poslovima kao mogula za nekretnine, a samo dan nakon što su agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) upali na njegovo imanje Mar a Lago na Floridi, potvrdio je u objavi na svom nalogu na mreži Trut soušal (Truth Social).

Upad FBI se desio u okviru nepovezane federalne istrage o tome da li je uzeo poverljive zapise kada je napustio Belu kuću.

Građanska istraga u Njujorku, koju vodi državna tužiteljka Leticija Džejms, uključuje navode da je Trampova kompanija Tramp organizejšen pogrešno navela vrednost vredne imovine kao što su golf tereni i neboderi, obmanjujući zajmodavce i poreske vlasti.

"Večeras u Njujorku. Rasista generalni tužilac sutra nastavlja najveći lov na veštice u istoriji SAD!" napisao je Tramp na nalogu na mreži Trut soušal. "Moja kompanija i ja smo napadnuti sa svih strana", dodao je Tramp. "Banana republika!"

FBI podmeće?

On je je sugerisao da je FBI mogao da podmeće dokaze u Mar-a-Lago tokom racije koju je agencija sprovela u ponedeljak. Tramp je kritikovao i pretres njegove rezidencije na Floridi, gde su agenti FBI navodno zaplenili desetak kutija u okviru istrage o rukovanju predsedničkim dokumentima.

"FBI i drugi iz savezne vlade ne bi dozvolili nikome, uključujući i moje advokate, da budu u blizini mesta koja su preturana i na drugi način razgledana tokom racije na Mar-a-Lago", napisao je Tramp.

"Svi su zamoljeni da napuste prostorije, hteli su da rade na miru, bez ikakvih svedoka koji mogu da vide šta rade, uzimaju ili, nadam se, ne podmeću. Zašto su snažno insistirali na tome da ih niko ne gleda, da svi budu napolju? Obami i Klintonu nikada nisu "upali", uprkos velikim sporovima!", pitao je Tramp.

Istraga se bliži kraju

Kancelarija državne tužiteljke Leticije Džejms je u maju saopštila da se istraga bliži kraju i da su istražitelji prikupili značajne dokaze koji bi mogli da podrže pravni postupak, kao što je tužba protiv Trampa, protiv njegove kompanije ili obe tužbe. Izjava republikanskog milijardera – zakonski izraz za svedočenje pod zakletvom koji se ne daje na sudu – jedan je od retkih preostalih delova koji nedostaju, saopštila je kancelarija državne tužiteljke.

Dvoje Trampove odrasle dece, Donald mlađi i Ivanka, svedočili su u istrazi poslednjih dana, navode izvori bliski istrazi, koji su želeli da ostanu anonimni.

Svedočenje čanova porodice Tramp je prvobitno bilo planirano za prošli mesec, ali je odloženo nakon smrti bivše supruge bivšeg predsednika Ivane Tramp, majke Ivanke i Donalda mlađeg i još jednog sina Erika Trampa, koji je 14. jula dao iskaz.

U petak će Trampova organizacija i njen dugogodišnji finansijski šef Alen Vajselberg biti na sudu tražeći odbacivanje optužbi za poresku prevaru podignutih protiv njih prošle godine u paralelnoj krivičnoj istrazi okružnog tužioca Menhetna.

Državna tužiteljka Leticija Džejms, demokrata, rekla je u sudskim procesima da je njena kancelarija otkrila značajne dokaze da je Trampova kompanija "koristila lažne ili obmanjujuće procene imovine da bi dobila niz ekonomskih koristi, uključujući zajmove, osiguranje i poreske olakšice".

Može li istraga protiv Trampa spreciti njegovu kandidaturu?

Dramatični pretres agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) kuće Donalda Trampa na Floridi u ponedeljak, označio je iznenadnu eskalaciju istraga o bivšem američkom predsedniku i postavila nova pravna pitanja koja bi, u teoriji, mogla da promene tok predsedničkih izbora, navodi Bi-Bi-Si.

Ako istraga, koja je navodno povezana sa načinom na koji je Tramp rukovao poverljivim predsedničkim dokumentima, bude završena podizanjem krivične prijave i osudom, neki sugerišu da bi on mogao biti zakonski onemogućen da se ponovo kandiduje 2024. godine za predsednika, preneo je Bi-Bi-Si.

Drugi pravnici, međutim, smatraju da mu Ustav, čak i ako bude osuđen, dozvoljava ne samo da se kandiduje, nego i da obavlja predsednički mandat, ako bi bio izabran.

Odmah pošto su agenti FBI izvršili pretres njegovog imanja Mar-a-Lago, Tramp je prokomentarisao da žele da ga onemoguće da se ponovo kandiduje na predsedničkim izborima.

DŽozef Moreno, bivši tužilac u Ministarstvu pravde, kaže da priroda i osetljivost pretresa Trampove vili Mar-a-Lago u Palm Biču sugeriše da se istraga kreće u pravcu potencijalnih optužbi.

"Neko u FBI-ju i federalnom tužilaštvu veruje da je prekršen Zakon o predsedničkoj evidenciji, prema kojem predsednik mora da dostavi sve dokumente i mejlove u Nacionalni arhivi ili drugih akata koji regulišu pitanje poverljivih spisa, i zato su pokrenuli istragu", kaže Moreno.

Veliki deo analize posle pretresa - i ključnog elementa koji se odnosi na izbore 2024. - ima veze sa članom 2.071 saveznog krivičnog zakona SAD.

U njemu se navodi da svako kome su povereni vladini dokumenti i koji "namerno i protivzakonito prikriva, uklanja, briše ili uništava... bilo koji zapis, postupak, mapu, knjigu, papir, dokument ili drugu stvar, zaveden ili deponovan... na bilo kojoj javnoj funkciji" može biti kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine.

Ono što je najvažnije, u tom članu piše da će svako ko je osuđen po tom zakonu "biti diskvalifikovan za obavljanje" savezne funkcije.

Zbog toga neki sugerišu da bi osuđujuća presuda mogla da prekine Trampove nade o povratku u Belu kuću.

"To je zakon, i ako ga je Donald Tramp prekršio, suočiće se sa kaznom, a jedna od njih je i činjenica da on možda nikada više neće moći da služi u saveznoj kancelariji", rekao je istoričar Majkl Bešlos za MSNBC.

Neki pravni stručnjaci, međutim, smatraju da je malo verovatno da će zakon biti primenjen ili da bi eventualna žalba u potencijalnom sudskom procesu bila odbijena, jer su jedina ograničenja za predsedničku kandidaturu državljanstvo, prebivalište i starost.

"Zakon ne bi prošao bilo kakvu ustavnu ocenu", kaže Brajan Kalt, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Mičigenu.

Pravni i ustavni stručnjaci navode da ne postoji opšta zabrana da se osuđeni kriminalci kandiduju za predsednika.

Najsvežiji primer je DŽordž V. Buš, koji je bio osuđen za lakše delo - vožnju u alkoholisanom stanju, ali je bio predsednik SAD u dva mandata.

Kriterijumi ko može da se kandiduje za predsednika utvrđeni su Ustavom SAD.

Uslovi su jednostavni: kandidat mora da ima najmanje 35 godina i da je državljanin SAD najmanje 14 godina.

Dakle, postoji sukob između saveznog zakona prema kojem bi osuđenima prema gore navedenom članu trebalo zabraniti obavljanje dužnosti i Ustava, koji postavlja jasne uslove o tome ko ima pravo da se kandiduje za predsednika i ne pominje krivične osude.

"Osnovni princip ustavnog prava je da je Ustav vrhovni, a svaki zakon koji je u suprotnosti sa Ustavom je ništavan", dodaje Kalt.

Određeni broj pravnih stručnjaka sugeriše da Kongres može da diskvalifikuje kandidata sa funkcije kroz proces opoziva, ali Ustav SAD ne daje takva ovlašćenja za osude donete po redovnom krivičnom zakonu.

"Jedini način na koji bi mu moglo biti zabranjeno da se kandiduje je da mu Kongres zabrani (koristeći ovlašćenja za opoziv), ali to bi bilo veoma neobično", kaže Moreno, bivši tužilac Ministarstva pravde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 593 idi na stranu