"Zapad žmuri na albanski genocid nad Srbima"

Akademik Ljubodrag Dimić ukazao je da albanski genocid nad Srbima traje već 15 godina, a zapad na to žmuri.

Izvor: Tanjug
Podeli
Depositphotos/ dk_photos
Depositphotos/ dk_photos

Dimić je ocenio da izjave Aljbina Kurtija - da su Srbi nad Albancima izvršili genocid - nisu samo politička provokacija koja traje danima, već klasični primer nenaučne revizije istorijske slike prošlosti sa dugoročnim društvenim posledicama.

"Toga moraju biti svesni svi, posebno oni koji ga tolerišu, a možda i podstiču. Ovako se konstruiše nova, lažna istorija, negira prošlost i ukida budućnost, u ovom slučaju - srpskom narodu. Srbima se menja identitet, oduzima dostojanstvo, briše istorijski učinak generacija i mesto u evropskoj istoriji", upozorio je akademik Dimić u intervjuu za Večernje Novosti.

On naglašava da je bilo upravo suprotno i da su Albanci, usled velikih ambicija za prostorom, sprovodili represiju nad srpskim stanovništvom, nasilnu islamizaciju i albanizaciju, prisilno iseljavanje.

Promena istoriografske slike prošlosti, ističe, uvek je nasilna, politička, ideološka, o naučnom znanju ne vodi računa, odbacuje ga i poništava.

"Krajnji rezultat je konstrukcija novog društvenog sećanja, nove istorije koja odgovara društvenim snagama koje gospodare svetom i onima koji im ponizno služe falsifikujući podatke, menjajući suštinu ključnih događaja, konstruišući istorijske procese koji sa onovremenom stvarnošću nemaju mnogo zajedničkog. Pojava proizvoljnosti, stereotipa i mitova suštinski sputava društveni razvoj, što je verovatno i cilj pokušaja revizije istorijske slike prošlosti na čemu Kurti insistira", predočio je akademik Dimić.

On je podsetio da je u godinama koje su prethodile Velikom ratu garant za realizaciju velikoalbanske ideje pronađen u Turskoj carevini, kasnije Austrougarskoj, a u vreme i neposredno po okončanju Balkanskih ratova i u Velikoj Britaniji, koja je i presudno uticala na formiranje albanske države, smatrajući da se na taj način može uspešno sputati uticaj Rusije i širenje panslavizma na Balkanu.

Dimić ukazuje da je od kraja 1918. godine realizaciju velikoalbanske ideje, u skladu sa svojim interesima, podržavala i Italija.

"Projekat o ''Velikoj Albaniji'' imao je unisonu podršku političke, plemenske, intelektualne, ekonomske, vojne, kriminalne (kačačke) elite, kao i albanskih masa na celom prostoru naznačenom ''granicama'' buduće velike Albanije", rekao je akademik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 86 idi na stranu