Na današnji dan, 2. jun

Izvor: Beta
Podeli

1624 - Rođen je poljski vojskovođa i kralj Jan III Sobjeski (Sobieski). Oslobodio je Beč od turske opsade 1683. i time sprečio dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen je kao spasilac Evrope i njene kulture.

1740 - Rođen je francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad (Donatien Alphonse Francois, Sade), poznat kao Markiz de Sad (Marquis). Njegovi romani smatraju se patološkom pornografijom, ali i delima koja ruše ustaljene društvene norme ("Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome"). Od njegovog prezimena potiče izraz sadizam.

1771 - Rusija je u ratu sa Turskom preuzela poluostrvo Krim.

1790 - U Novom Sadu je otvorena prva knjižara. Vlasnik Emanuel Janković štampao je u svojoj štampariji i prvi katalog knjiga.

1840 - Rođen je engleski pisac Tomas Hardi (Thomas Hardy). Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, ali je zbog slobodoumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob sa društvenim konvencijama ("Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od D'Abervilovih", "Neznani Džud").

1857 - Rođen je engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar (Edward William). Njegova dela, od kojih su najpoznatiji oratorijum "Gerontijusov san" i koncertna uvertira "Enigma varijacije", znatno su doprinela obnovi engleske muzike na prelazu u 20. vek.

1882 - Umro je italijanski revolucionar Djuzepe Garibaldi (Giuseppe), vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

1904 - Rođen je američki olimpijski šampion i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller). Prvi je uspeo preplivati 100 metara za manje od jednog minuta. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Poznatiji je, medutim, kao tumač glavne uloge u filmovima o Tarzanu.

1924 - Američki Kongres priznao je državljanstvo Indijancima starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.

1940 - Rođen je grčki kralj Konstantin II (Constantine), poslednji monarh Grčke. Krunu je nasledio od oca Pavla I 1964, a tri godine kasnije, kada je vojna hunta preuzela vlast u Grčkoj, bio je primoran da ode u izgnanstvo. Vojne vlasti su 1973. ukinule monarhiju.

1946 - Italijani su se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju Savojske dinastije.

1949 - Država Transjordanija je promenila naziv u Hašemitska kraljevina Jordan.

1953 - Britanska kraljica Elizabet II (Elizabeth) krunisana je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu. To je bilo prvo krunisanje u istoriji koje je prenosila televizija.

1955 - Jugoslovenski i sovjetski lideri, Josip Broz Tito i Nikita Hruščov, potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948.

1965 - U eksploziji gasa u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo je najmanje 200 rudara.

1966 - Američki vasionski brod Servejer izveo je prvo uspešno meko spuštanje na mesec i počeo da šalje prve slike mesečeve površine.

1969 - U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru, poginula su 74 američka mornara.

1979 - Papa Jovan Pavle II stigao je u Poljsku, u prvu posetu pape jednoj komunističkoj zemlji.

1983 - SSSR je sa satelita u zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

1987 - Umro je španski gitarista Andres Segovija (Segovia), koji se proslavio interpretacijama klasične muzike na gitari. Transkribovao je za gitaru kompozicije Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bać) i Hendla (Handel).

1992 - Danci su se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora Evropske unije.

1993 - Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje (Melchior Ndadaye) pobedio je vojnog predsednika Pjera Bujoju (Pierre Buyoya), čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.

1997 - Timothy Makvej proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej je osuđen na smrt i pogubljen na električnoj stolici 10. juna 2001.

1997 - Umrla je američka teniserka Jelen Jakobs (88). U karijeri osvojila je četiri američke titule u singlu (1932-1935), a Vimbldon 1936. godine kada je proglašena prvom igračicom sveta.

1998 - Srpska policija u Beogradu presrela je i brutalno pretukla studente koji su krenuli prema zgradi vlade Srbije da izraze protest zbog novog Zakona o univerzitetu.

1999 - Žene Japana izborile su se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.

2000 - Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte (Carla) izjavila je u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.

2001 - Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici levičarskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

2002 - Na referendumu u Švajcarskoj usvojen je predlog da se ublaži izuzetno strog zakon o abortusu, čime bi se zakonodavstvo u toj oblasti približilo pravnoj regulativi drugih evropskih država.

2004 - Umro je bugarski operski pevač Nikolaj Gjaurov, čuven po ulogama Don Bazilija u "Seviljskom berberinu" i Mefistofelesa u "Faustu".

2005 - Umro je Džordž Majkan (George Mikan) legendarni američki i svetski košarkaš i prva superzvezda NBA lige.

2008 - Umro je legendarni američki ritam i bluz muzičar Bo Didli (Diddley). Među njegovim hitovima su "I`m a Man", "Who Du Yu Lav", "Before Yu Accuse Me" i "Mona".

2014 - Španski kralj Huan Karlos Prvi odrekao se prestola u korist svog sina, princa Felipea. Huan Karlos je na tronu bio 39 godina. Na presto je došao posle smrti diktatora Franciska Franka u novembru 1975. godine.

2018 - Pedro Sančes (Sanchez), vođa španskih socijalista postao je novi premijer Španije, pošto je izglasano nepoverenje njegovom prethodniku Marijanu Rahoju (Mariano Rajoy); Katalonija je dobila novu vladu čime je prekinuta uprava španskih vlasti nad tom oblasti uvedena sedam meseci ranije nakon neuspelog pokušaja katalonske secesije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 34 idi na stranu