Ko može da bude predsednik u BiH - Jevreji i Romi ne

Sarajevo -- Bosanskohercegovački političari još uvek nisu ukinuli status građana drugog reda za Jevreje, Rome i druge manjine.

Izvor: Beta
Podeli
Ilustracija: Deposiphotos/ Ludvigcz
Ilustracija: Deposiphotos/ Ludvigcz

Vest dolazi deceniju nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da Ustav BiH krši njihova prava, saopštila je organizacija Hjuman Rajts voč.

Nakon te odluke, sud je presudio u još tri predmeta da bosanskohercegovački Ustav krši pravo građana da se kandiduju za javne funkcije, međutim, nijedna od tih odluka nije sprovedena.

Procenjuje se da se 400.000 građana BiH, što je 12 odsto stanovništva, ne može da se kandiduje za funkciju predsednika ili člana parlamenta zbog svoje vere, etničke pripadnosti ili mesta prebivališta, navodi se u saopštenju organizacije sa sedištem u Londonu.

Ustav, koji su napisali evropski i američki eksperti kao deo Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, privileguje tri glavne etničke grupe – Bošnjake, Hrvate i Srbe i naziva ih "konstitutivnim" narodima.

Kada je reč o 17 nacionalnih manjina, među kojima su Jevreji i Romi, ustav ih naziva "ostalima" i uskraćuje im pravo da se kandiduju za predsednika i Dom naroda, odnosno gornji dom parlamenta. Veruje se da je BiH jedina zemlja na svetu sa ustavom koji neke svoje građne kategorizuje kao "ostale".

HRV je pozvao međunarodnu zajednicu, posebno zemlje koje su učestvovale u postizanju Dejtonskog sporazuma, da izvrše pritisak na zvaničnike u BiH kako bi prekinuli diskriminaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 171 idi na stranu