Javno saslušanje o opozivu Trampa; Oglasio se i Kremlj

Vašington -- U Predstavničkom domu američkog Kongresa u toku su javna svedočenja u istrazi o opozivu predsednika Donalda Trampa.

Izvor: Tanjug, Beta/AP
Podeli
Ilustracija: Depositphotos/VadimVasenin
Ilustracija: Depositphotos/VadimVasenin

Pročitajte još:


"Pokušavaju da me zaustave" VIDEO

Svedoče najviši diplomatski predstavnik Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajini Vilijem Tejlor i savetnik državnog sekretara SAD Džordž Kent.

Sesiju je obraćanjem otvorio Adam Šif, predsedavajući Odborom Predstavničkog doma za obaveštajne službe.

Šif je istakao da je suština istrage u tome da utvrdi da li je predsednik Donald Tramp zloupotrebio položaj i pozvao Ukrajinu da se meša u američke izbore, te da li je iznuđivao ili ucenjivao zemlju saveznicu.

Šif je rekao da će odgovori na ova pitanja pogoditi ne samo budućnost ovog predsednika, već i odrediti šta Amerikanci mogu da očekuju od bilo kog budućeg predsednika.

"Ako ovo nije za opoziv, šta je onda? Da li je predsednikova dužnost da poštuje Ustav?", upitao je Šif.

Planirano je da najpre svedoci iznesu uvodna izlaganja, a onda će advokati i predstavnici u Kongesu moći da postavljaju pitanja.

Odbor Predstavnickog doma za obaveštajne službe nadzire istragu.

Posle nekoliko nedelja ispitivanja iza zatvorenih vrata, u kojima su učestvovale sadašnje i bivše diplomate i zvaničnici, zakonodavci i oni koji će svedočenja pratiti širom zemlje biće u prilici da čuju i Vilijema Tejlora, trenutno visokog američkog diplomatu u Ukrajini i Džordža Kenta, koji nadgleda poslove u Ukrajini, preneo je Glas Amerike.

Predsedavajući komitetom Adam Šif rekao je da su Tejlor, Kent i treća svedokinja koja bi trebalo da se pojavi u petak Mari Jovanovič, bivša ambasadorka SAD u Kijevu, "decenijama predano i uzorno služili našoj naciji" i da veruje da je od vitalnog značaja da američki narod i svi članovi Kongresa, čuju njihove sopstvene reči o tome šta su doživeli i čemu su svedočili.

I Tejlor i Kent rekli su da je Tramp vršio pritisak na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da otvori istragu o jednom od Trampovih glavnih demokratskih izazivača na izborima 2020, bivšem potpredsedniku Džou Bajdenu, a pre nego što Ukrajini bude odoborena vojna pomoć od 391 milion dolara, koje je Kijev želeo za borbu protiv proruskih snaga na istoku zemlje.

Ali republikanci, sudeći po memorandumu koji je juče kružio među članovima stranke uoči početka svedočenja, planiraju da oštro stave pod sumnju to koliko su dvojica zvaničnika razumela Trampove namere u odnosu prema Ukrajini i da insistiraju na tome da je Tramp imao "dubok, istinski i razuman skepticizam" u vezi sa korupcijom u Ukrajini, te da je to što je zdržavao pomoć toj zemlji bilo "u potpunosti razumno".

U razgovoru sa Zelenskim krajem jula, Tramp je zatražio "uslugu" od ukrajinskog lidera u vidu istrage o Bajdenu, o radu njegovog sina Hantera Bajdena u ukrajinskoj kompaniji za prirodni gas i plasiranju teorije da se Ukrajina mešala u izbore 2016. godine na kojima je Tramp pobedio, a ne Rusija, kao što je zaključila američka obaveštajna zajednica.

Memorandum republikanske strategije koji kruži zdanjem Kapitola predviđa četiri stuba odbrane za Trampa: jedan je da poziv od 25. jula ne pokazuje nikakvo uslovljavanje niti ima dokaza o pritisku, drugi da su i Zelenski i Tramp posle toga rekli da nije bilo pritiska tokom poziva, treći da Kijev tada nije bio svestan - već kasnije - da je američka vojna pomoć uskraćena i četvrti da je Tramp na kraju 11. septembra odobrio vojnu pomoć, a da istraga o Bajdenu nije otvorena.

"Ove četiri ključne tačke potkopavaju narativ demokrata o opozivu prema kojem je predsednik Tramp iskoristio američku vojnu pomoć i predsednički sastanak (sa Zelenskim u Beloj kući) kako bi primorao Ukrajinu da istraži političke rivale predsednika", navodi se u tom dopisu.

Šif je rekao pred 435 članova Predstavničkog doma da organizovanje svedočenja koje prenosi nacionalna televizija ima za cilj da "iznese činjenice na svetlo dana i pred Amerikance".

Odbor će svedočenja organizovati u tri dana naredne sedmice.

Među svedocima koji bi trebalo da se pojave su i ambasador Kurt Voker, potpukovnik Aleksander Vindman, ambasador Gordon Sondlend i bivša viša direktorka Saveta za nacionalnu bezbednost Fiona Hil.

Republikanci tvrde u svom dopisu, braneći Trampa, da "demokrate žele da opozovu predsednika zato što se neizabrane i anonimne birokrate ne slažu sa njegovim odlukama i zato što im je neugodno zbog telefonskog razogovora sa predsednikom Zelenskim. Predsednik radi za američki narod. I predsednik Tramp radi ono za šta su ga Amerilanci i izabrali da radi".

Tejlor, Kent i Jovanovič su među sadašnjim i bivšim diplomatskim i zvaničnicima nacionalne bezbednosti koji su svedočili iza zatvorenih vrata tokom proteklih nedelja.

U transkriptima njihovih iskaza detaljno je opisano kako su Tramp i njegovi saradnici pritiskali Ukrajinu da pokrene istragu o Bajdenima i bilo kakvoj ukrajinskoj umešanosti u izbore u SAD 2016.

Tejlor: Obustava vojne pomoći UKR zarad kampanje u Americi - suludo

U prethodna tri pokušaja da se opozove predsednik SAD, dva predsednika, a to su Endrju Džonson sredinom XIX veka i Bil Klinton pre dve decenije, opozvani su, ali su oslobođeni u procesu pred Senatom, dok je treći, Ricard Nikson, podneo ostavku i pre nego što bi, izvesno je, bio opozvan, a to se događalo tokom 70-ih.

Mislim da je suludo zaustavljanje isplate vojne pomoći Ukrajini, kako bi se pomoglo predizbornoj kampanji u SAD. To sam mislio onda, to mislim i sada, poručio je danas Vilijem Tejlor, otpravnik poslova ambasade SAD u Ukrajini, tokom javnog svedočenja u Kongresu u procesu opoziva predsednika SAD Donalda Trampa.

"Bila su dva kanala politike SAD prema Ukrajini - regularni i neregularni. Ja sam radio na regularnom, podršci SAD u borbi Ukrajine protiv korupcije. Ovaj kanal je odgovoran za spoljnu politiku SAD prema Ukrajini. Istovremeno, susreo sam se sa neformalnim kanalom američke politike koji je uključivao Kurta Volkera, Gordona Sondlenda, Rika Perija, Mika Malvejnija i Rudija Djulijanija", rekao je Tejlor.

On je ukazao da mu je sredinom jula postalo jasno da je sastanak, koji je želeo ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, uslovljen istragom o poslovanju sina Džozefa Bajdena i mešanju Ukrajine u američke izbore i da je taj uslov, kako je rekao, postavljen preko neregularnog kanala i Djulijanija.

"Posle sam saznao da je došlo do obustave isplate pomoći Ukrajini. To nas je iznenadilo, jer su se Ukrajinci borili protiv Rusije i računali na podršku SAD. Rečeno je da je direktiva došla od predsednika. I tada sam shvatio da se politika vodi neregularnim kanalom”, rekao je Tejlor.

Detaljno i hronološki opisivao je svoje razgovore sa zvaničnicima Trampove administracije i kako su eksplicitno govorili o principu "usluga za uslugu".

"Ambasador u EU Gordon Sondlend mi je rekao da Tramp želi da Zelenski javno kaže da je počeo istragu o Bajdenima i da sve zavisi od toga, ne samo sastanak u Beloj kući, već i isplata vojne pomoći. Sondlendu sam rekao da Tramp mora više da poštuje stranu državu i da odustane od svojih zahteva", rekao je Tejlor, preneo je Glas Amerike.

Savetnik državnog sekretara SAD za Ukrajinu, Džordž Kent, u uvodnom izlaganju govorio je o svojoj karijeri i pokušajima Trampovog advokata Rudija Djulijanija da vodi "prljavu kampanju” protiv američkih zvaničnika u Ukrajini. "Bilo je iznenađujuće i veoma loše da vidimo neke Amerikance kako se udružuju sa korumpiranim zvaničnicima u Ukrajini i napadaju druge američke zvaničnike koji verno služe svojoj zemlji", rekao je on.

Kent je kazao da SAD ne treba da traže od drugih zemalja da se mešaju u izbore, da sprovode istrage o političkim protivnicima onih na vlasti, jer to ugrožava vladavinu prava.

Predsedavajuci Odbora za obaveštajna pitanja Adam Šif otvorio je sesiju sa pitanjima za dvojicu svedoka, a potom je ispitivanje nastavio advokat demokratske većine u Odboru za obaveštajna pitanja Danijel Goldmen.

Vilijam Tejlor i Džordž Kent su odgovarali na pitanja koliko je važna vojna pomoć SAD Ukrajini i šta je obustava isplate značila na terenu u borbi protiv Rusije. Tejlor je ponovio da je obustava isplate vojne pomoci zarad kampanje "suluda".

"Jedna je stvar da uslovljavate sastanak u Beloj kući, a druga da uslovljavate isplatu vojne pomoćo zemlji koja je u ratu i oslanja se na vašu podršku. Dakle, obustava isplate vojne pomoći je daleko alarmantnija", rekao je on.

Tejlor je rekao i da je, iz razgovora Donalda Trampa i Gordona Sondlenda o istragama u Ukrajini, saznao da "Tramp više mari za istragu o Bajdenima, nego za Ukrajinu".

Sesija u Predstavnickom domu počela je obraćanjem Adama Šifa, predsedavajućeg Odborom Predstavničkog doma za obaveštajne službe. Šif je u uvodnoj reči istakao da je fokus istrage da utvrdi da li je predsednik Donald Tramp zloupotrebio položaj i pozvao Ukrajinu da se meša u američke izbore, da li je iznuđivao ili ucenjivao zemlju saveznicu.

Šif je rekao da će odgovori na ova pitanja pogoditi ne samo budućnost ovog predsednika, već i odrediti šta Amerikanci mogu da očekuju od bilo kog budućeg predsednika. "Ako ovo nije za opoziv, šta je onda? Da li je predsednikova dužnost da poštuje Ustav?", upitao je Šif.

Najviše rangirani republikanac u Odboru za obaveštajna pitanja Devin Nunes javna svedočenja je nazvao "televizijskom pozorišnom predstavom u režiji demokrata" i rekao da je ceo proces od početka orkestirana prljava medijska kampanja koju demokrate guraju bez podrške republikanaca. Nunes je kazao da ne treba nastaviti sa "lakrdijom" dok se ne odgovori na tri pitanja: o vezama demokrata i uzbunjivača koji je prijavio da je Tramp zloupotrebio položaj, o ukrajinskom mešanju u američke izbore i o poslovanju sina Džozefa Bajdena, Hantera, u ukrajinskoj kompaniji Burisma. Prema navodima Stefani Grišam, portparolke američkog predsednika, Donald Tramp ne gleda javna svedočenja protiv njega. Ona je izjavila novinarima u elektronskom pismu da Tramp učestvuje u susretima u Ovalnoj sobi.

"On ne gleda, on radi", napisala je Grišamova. U prethodna tri nastojanja da se opozove predsednik SAD, dva predsednika, Endrju Džonson sredinom 19. veka i Bil Klinton pre dve decenije, opozvani su, ali su oslobođeni u procesu pred Senatom, dok je treći - Ričard Nikson, podneo ostavku pre nego što bi sigurno bio opozvan tokom 70-ih.

Kremlj: Malo veze sa stvarnošću

Rusija je u utorak povukla paralelu između procesa opoziva američkog predsednika Donalda Trampa i optužbi za mešanje Moskve u izbore u SAD na kojima je on pobedio.

Upitan o današnjem početku saslušanja u Kongresu SAD, portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov rekao je da "postoji mnogo stvari u koje je teško poverovati".

Peskov, portparol Vladimira Putina, uporedio je proces protiv Trampa u Kongresu sa američkim tvrdnjama o ruskom mešanju u predsedničke izbore u SAD 2016. godine, za koje je naveo da imaju "malo veze sa stvarnošću".

Kremlj je ranije umanjivao značaj istrage specijalnog savetnika američkog Ministarstva pravde Roberta Mulera koji je našao dokaze za rusko uplitanje u izbore 2016. godine.

Muler je zaključio da nije bilo dovoljno dokaza o zaveri između Trampovog izbornog štaba i Rusije, ali je podigao optužnice protiv 12 pripadnika ruske vojne obaveštajne službe, zbog upada u kompjutere američke Demokratske stranke i mejlove članova izbornog štaba kandidatkinje demokrata na izborima 2016. Hilari Klinton.

Demokrate su u Predstavničkom domu Kongresa SAD pokrenule postupak opoziva Trampa, pošto se saznalo da je američki predsednik vršio pritisak na Ukrajinu da pokrene istragu protiv njegovog rivala Džozefa Bajdena, mogućeg kandidata demokrata na predsedničkim izborima 2020. godine.

Tramp je od ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog tražio da istraži da li je Bajden kao potpredsednik SAD prekinuo istragu ukrajinskog tužioca o gasnoj kompaniji "Burisma" u čijem je Upravnom odboru bio njegov sin Hanter. Predsednik SAD postupak opoziva u Kongresu naziva "prevarom".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 579 idi na stranu