Biografija Slavka Ćuruvije

Slavko Ćuruvija bio je srpski novinar i izdavač i osnivač listova “Nedeljni telegraf“, “Dnevni telegraf“ i “Evroplajnin“. Ubijen je na Uskrs 11. aprila 1999. godine, u centru Beograda za vreme NATO bombardovanja ispred zgrade u kojoj je živeo u Svetogorskoj ulici.

Njegovo ubistvo postalo je simbol za brutalnost režima Slobodana Miloševića. Iako su neposredno pre ubistva Ćuruviju pratili pripadnici Državne bezbednosti, ni posle gotovo 15 godina još nije zvanično utvrđeno ko su nalogodavci, ni izvršioci ubistva.

B92
Podeli

Slavko Ćuruvija je rođen 9. avgusta 1949. godine u Zagrebu. Diplomirao je na beogradskom Fakultetu političkih nauka 1978. godine i ubrzo se zaposlio kao poslovni sekretar i stručni saradnik za odnose sa javnošću u preduzeću "Mašinogradnja" u Beogradu.

Prema biografiji koju navodi agencija Beta, bio je stalni honorarni saradnik lista "Danas" iz Zagreba, zatim Centra za društvena istraživanja, a od 1984. analitičar u Upravi za analize Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove.

Od 1986. do 1994. bio je komentator, urednik unutrašnje političke rubrike, a potom i glavni i odgovorni urednik "Borbe". Sarađivao je u "Komunistu", NIN-u, "Vjesniku", "Večernjem listu", "Nedelji", "Pobjedi", TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo i u nekim evropskim listovima.

Zajedno sa Momčilom Đorgovićem 1994. godine osnovao je list "Nedeljni telegraf", a 1996. i "Dnevni telegraf", prvi privatni dnevni list u Srbiji, čiji je bio direktor i glavni i odgovorni urednik, a nakon razdvajanja sa Đorgovićem i vlasnik. Magazin "Evropljanin" osnovao je 1998. godine.

"Dnevni telegraf" privremeno je zabranjen 14. oktobra 1998, a prostorije zapečaćene na osnovu Uredbe Vlade Srbije o posebnim merama u uslovima pretnje NATO napada na zemlju. Krajem oktobra zaplenjena je celokupna imovina firme DT-pres, nakon čega su listovi registrovani u Crnoj Gori.

Zbog tekstova i ilustracija u "Evropljaninu" oktobra 1998. sud u Beogradu izrekao je Ćuruviji i njegovom preduzeću ukupnu kaznu od 2,4 miliona dinara, na osnovu novog Zakona o informisanju. Nova kazna od 1,2 miliona dinara crnogorskom preduzeću "DT" usledila je 8. novembra 1998. godine, zbog kršenja Zakona o informisanju. Ćuruvija je, zajedno sa još dvojicom novinara lista, 8.marta 1999. godine kažnjen na pet meseci zatvora zbog uznemiravanja javnosti. Žalbeni postupak bio je u toku.

"Politika ekspres" je 5. aprila 1999. godine objavila ovaj tekst u kome je Ćuruvija označen kao izdajnik. Prethodne večeri tekst "Ćuruvija dočekao bombe" pročitan je u drugom Dnevniku RTS-a. Taj tekst mnogi smatraju za svojevrsnu presudu Ćuruviji.

Slavko Ćuruvija ubijen je na Uskrs 11. aprila 1999. godine. Ubistvo je izvršeno oko 17 časova u centru Beograda, u Svetogorskoj ulici, u prolazu ispred broja 35, gde su se nalaze prostorije marketing službe 'Dnevnog telegrafa', a na četvrtom spratu i stan u kome je Ćuruvija živeo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova tada je saopštilo da je Ćuruvija "lišen života iz vatrenog oružja, od strane nepoznatih izvršilaca", a tadašnji dnevni listovi su preneli svedočenje očevidaca da su "na Ćuruviju pucala dvojica napadača obučena u crno i sa crnim kapama sa prorezima za oči na glavama. Čula su se tri-četiri hica, a onda su iz haustora izletela dvojica i u punom trku otišla niz ulicu ka Takovskoj".

Na osnovu podataka koja su objavljeni iz tajnog izveštaja državne bezbednosti pod šifrom "Ćuran", saznalo se da je Ćuruviju i njegovu partnerku do neposredno pred ubistvo, neprestano pratilo oko 30 pripadnika Državne bezbednosti.

Kao i mnoge istrage za ubistva iz tog perioda i ova istraga već dugo vremena nema sudski epilog. Tokom istrage koja je nekoliko puta pokretana na predlog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, saslušano oko 100 svedoka.

Slavko Ćuruvija je bio autor dve publicističke knjige, scenarija za više TV emisija. Pisao je komentare i reportaže sa Kosova u periodu 1986-1988, seriju tekstova o političkim zatvorenicima u Jugoslaviji, zatim "Ibeovci govore" i "Hrvatska s druge strane zida".

Bio je kontroverzan i u svojim novinarskim i političkim opredeljenjima. Bio je hvaljen i napadan. Smatra se da je Ćuruvija bio blizak sa Mirjanom Marković, ženom nekadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, zbog čega su njegove novine često sadržavale insajderske informacije o odlukama režima. Taj odnos se značajno pogoršao tokom 1998. godine i sukoba na Kosovu zbog veoma otvorenom izveštavanja Dnevnog telegrafa o tim dešavanjima.

Na mestu gde je ubijen Slavko Ćuruvija u Svetogorskoj ulici postavljena je spomen-ploča sa sledećim tekstom: Na ovom mestu 11. aprila 1999. godine ubijen je zbog oštre kritičke reči Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina". U znak sećanja, Nezavisno udruženje novinara Srbije, 11. april 2000.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.