Vesti -

Zbog nestašice propada najveći svetski hemijski koncern? "Teško je to zamisliti"

Najveći svetski hemijski koncern "BASF" mogao bi biti zatvoren zbog nestašice ruskog gasa.

Izvor: Capital
Podeli
Ilustracija: Shutterstock/Special View
Ilustracija: Shutterstock/Special View

Oko 60 odsto gasa koji "BASF" troši u Evropi koristi se za proizvodnju električne energije, a ostatak postaje sirovina za proizvodnju hemijskih proizvoda, uključujući amonijak i acetilen.

Godinama je "BASF", jedna od najvećih svetskih hemijskih kompanija, sa sedištem u nemačkom Ludvigshafenu, gradila svoj poslovni model oko jeftinog i sigurnog ruskog prirodnog gasa, prenosi portal capital.ba.

Sada, sa sve manjim zalihama ruskog gasa koji je Moskva početkom ovog meseca počela da ograničava nakon odbijanja dela evropskih firmi da gas kupuju u rubljama, sve postaje drugačije za ovaj najveći integrisani hemijski sistem na svetu koji obuhvata oko 200 fabrika.

Na njega otpada i četiri odsto ukupnog gasa koji se troši u Nemačkoj.

Analitičari sa kojima je američki medij razgovarao smatraju da bi zatvaranje "BASF-a" moglo negativno i dodatno uticati na globalnu krizu hrane zbog smanjenja proizvodnje amonijaka, ključnog sastojka veštačkih đubriva.

Zatvaranje ovog kompleksa uticaće na druge sektore privrede, jer su "BASF" i druge hemijske firme jedna od prvih karika u većini industrijskih lanaca snabdevanja.

Viši ekonomista "BASF-a" Peter Vesterhuis smatra da bi se rad kompanije mogao spasiti smanjenjem opterećenja i korišćenjem alternativnih izvora energije ako bi ona bila snabdevena gasom ne većim od 50 odsto maksimalne potražnje.

"Zaustavljanje proizvodnje bio bi "divovski zadatak". Nikada pre se nismo susreli sa takvom situacijom. Teško je to zamisliti", navodi on.

Vesterhuis napominje da će trebati vremena za sigurno zatvaranje fabrika, jer bi brzo zatvaranje sistema moglo da uzrokuje tehničku štetu i da naruši bezbednost kompanije i njenih fabrika.

Od 16. juna isporuke ruskog gasa u Nemačku kroz gasovod "Severni tok 1" smanjene su za 60 odsto njegovog kapaciteta.

Dok ruski Gazprom taj potez tumači odbijanjem nemačke kompanije Simens da vrati gasne turbine sa popravke u Kanadi s obzirom na protivruske sankcije, nemački državni vrh i centrala EU žale se da je reč o geopolitičkom potezu Moskve kojim se smišljeno narušava nemačka ekonomija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.