Vesti -

EU otpočela lov na veštice – termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu

Evroposlanici predvođeni Violom fon Kramon su otpočeli lov na veštice - termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Izvor: Jelica Putniković, Energija Balkana
Podeli
Ilustracija: Tormina Anna/Shutterstock
Ilustracija: Tormina Anna/Shutterstock

Iza satanizacije proizvodnje struje iz uglja krije se težnja za neokolonizacijom elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana, što bi u teoriji savremenog ratovanja moglo da se nazove specijalnim, hibridnim, odnosno psihološkim ratom, piše Jelica Putniković u tekstu objavljenom na portalu Energija Balkana.

U lovu na veštice – termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu, koje ne pokušavaju da okrive za klimatske promene već za zagađenje koje izaziva smrtne slučajeve u evroparlamentarci, predvođeni Violom fon Kramon-Taubadel i Petrosom Kokalisom tvrde da EU mora pojačati akciju – da insistira na tome da zemlje zapadnog Balkana smanje svoje zagađenje i da se pridržavaju zahteva za emisiju.

Viola fon Kramon i Petros Kokalis tvrde da su „termoelektrane na ugalj Zapadnog Balkana slepa tačka EU”.

Viola fon Kramon je, inače, u svojevrsnoj kampanji protiv Srbije, pa čak i protiv Srpske pravoslavne crkve, navodi se u tekstu.

Ovaj apel je, kako piše Euraktiv, potpisalo je 28 poslanika EU.

Satanizacija balkanskih termoelektrana na ugalj

Optužujući ih da „ne uspevaju ni da krenu na put dekarbonizacije” evroposlanici tvrde: „Ovih pet zemalja zapadnog Balkana, koje se oslanjaju na ugalj za svoju električnu energiju možda neće biti visoko rangirane u globalnim apsolutnim emisijama CO2. Ipak, kada je reč o zagađenju vazduha i njegovim uticajima na sam region i EU, slika je potpuno drugačija. U 2020. godini, 18 termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emitovalo je 2,5 puta više sumpor-dioksida od celokupne flote EU koju čini 221 elektrana.

Procenjuje se da se između 2018 i 2020 godine dogodilo najmanje 19.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, a 12.000 njih je bilo zbog kršenja Direktive o velikim postrojenjima za sagorevanje. Ovaj zakon je već dva puta izmenjen u EU kako bi se nametnula strožija ograničenja, ali je na Zapadnom Balkanu stupio na snagu tek 2018. Termoelektrane na ugalj koje su u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje i dalje imaju uticaj na zdravlje, ali one koje nisu u skladu sa direktivom nepotrebno utiču na pogoršanje zdravlja i preranu smrt.

Više od polovine ovih smrtnih slučajeva, koje je moguće sprečiti, dogodilo se u EU, koja uvozi 8% električne energije proizvedene u ovim postrojenjima. Najviše pogođene zemlje EU bile su Italija, Mađarska, Rumunija, Grčka, Bugarska i Hrvatska. Dakle, EU istovremeno koristi prednosti jeftine električne energije koju proizvode elektrane i plaća značajne zdravstvene troškove”.

Selektivno čitanje studije Kvalitet vazduha u Evropi

U ovom svom pohodu na balkanske termoelektrane evroparlamentarci selektivno koriste rezultate iz studije Kvalitet vazduha u Evropi 2021 (Air quality in Europe 2021), koja je objavljena od strane Evropske agencije za zaštitu životne sredine (European Environment Agency) https://www.eea.europa.eu//publications/air-quality-in-europe-2021 , navodi se u tekstu.

Kako se dodaje, u ovom propagandnom ataku na nacionalne resurse i elektroprivrede na Zapadnom Balkanu, evroposlanici, ali i neki mediji (na samom Zapadnom Balkanu) populistički izvlače podatke. A na strani 108 ove Studije nalazi se uporedni prikaz iz kojeg je izvučen podataka koji se koristi u javnostu trenutno.

Odatle se lako može izvuči podatak, uopšte ne ulazeći u verodostojnost metodologije koja je u ovom slučaju primenjena, da u ukupnom broju procenjenih preranih smrti, usred posmatranih gasova, odnosno štetnih čestica PM2.5 čitav region Zapadnog Balkana učestvuje sa 7.9% u odnosu na ostatak Evrope, dok Srbija učestvuje sa 3.36% u ukupnom procenjenom broju preuranjenih smrti izazvanih ovim agensom na nivou čitave Evrope.

Kod gasnog jedinjenja NO2 čitav region ZB učestvuje sa 1.24% u odnosu na ostatak Evrope, dok Srbija učestvuje sa 0.78% u ukupnom procenjenom broju preuranjenih smrti izazvanih ovim jedinjenjem. Kod gasnog jedinjenja O3 čitav region učestvuje sa 3.69% u odnosu na ostatak Evrope. Srbija učestvuje sa 1.36% u ukupnom procenjenom broju preuranjenih smrti izazvanih ovim jedinjenjem.

Zaboravili su ozon i azotne okside

Zanimljivo je kako se na isti način, iz istog dokumenta ne prenosi informacija o emisijama ozona u troposferi, odnosno u nižim delovima atmosphere. Ozon se u ovom slučaju ponaša kao štetan gas po čoveka i okolinu. Reč je, takođe, o izuzetno jakom izazivaču efekta staklene bašte, procesa na kojem je praktično zasnovana današnja čitava zelena agenda koja nam se plasira sa Zapada, dodaje Jelica Putniković u tekstu objavljenom na portalu Energija Balkana.

Neokolonizacija elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana

Naravno, svaka prerano izazvana smrt, na koji god način da je izazvana je strašna i porazna za čitavo društvo, ali populistički pristup i vrlo tendenciozno prenošenje rezultata ovakvih i sličnih Studija, kojima smo trenutno zatrpani sa Zapada, je tu u cilju isključivo okretanja domaće javnosti protiv nacionalnih elektroprivreda, kao i postepeno preuzimanje istih od strane inostranog kapitala, dodaje se u tekstu.

Kako se navodi, trenutkom završetka navedenog preuzimanja, svojevrsne neokolonizacije našeg regiona u oblasti energetike, posebno elektroenergetike, prestaće i bilo kakvo pominjanje ekoloških problema i borbe protiv danas satanizovanih industrijskih postrojenja. Dakle, cilj je prosta promena vlasništva elektroenergetskog sektora.

Populistička propaganda

“Kao predstavnici građana EU, verujemo da EU mora da pojača akciju kako bi insistirala na tome da zemlje smanje svoje zagađenje i da se pridržavaju zahteva za emisije. Trenutni mehanizam za rešavanje sporova iz Ugovora o Energetskoj zajednici ni u kom slučaju nije dovoljno jak alat da bi se zemlje uskladile” poručuju u svom dopisu Viola fon Kramon i Petros Kokalis.

Zaključuju da “neuspeh da se smanji jaz u kontroli zagađenja i opštim klimatskim ciljevima između EU i njenih neposrednih suseda rizikuje da naruši ambiciju i na kraju kredibilitet bloka, nešto što moramo izbegavati”.

Očigledno je da Viola fon Kramon i Petros Kokalis, ali i poslanici koji podržavaju njihov stav smatraju da su zemlje Zapadnog Balkana krive za jaz između njih i zemalja bloka EU, navodi se u tekstu na sajtu Energija Balkana.

Kako se dodaje, oni ne vide, tačnije, ne žele da vide da i zemlje ZB i Srbija rade na smanjenju zagađenja u procesima proizvodnje struje iz uglja.

Domaće elektroprivrede – društveno korisni servisi

Danas su te kompanije – vlasnici termoelektrana na ugalj i dalje pod kontrolom države. Države, pa i Srbija, imaju za osnovni cilj očuvanje osnovnih potreba i bezbednosti svog stanovništva. A energetskim kompanijama u privatnom vlasništvu, posebno kada kapital dolazi spolja, u prvom planu uvek i isključivo cilj je profit i brza, efikasna zarada. Oni teže što bržem povratku investicija kroz nemilosrdno i efikasno eksploatisanje domaćih resursa.

U ovom trenutku u našem regionu, kao i u Srbiji, navedeni industrijski kapaciteti predstavljaju čisto društveno korisne servise, koji imaju ulogu da na najefikasniji i pristupačan način, za široko stanovništvo, obezbede dovoljne količine kvalitetne energije. Kao takvi, ovi servisi često funkcionišu na tankoj liniji likvidnosti i sa ovakvim i sličnim napadima moraju da se bore sa već ograničenim budžetima i kapacitetima.

Sve je na strani propagatora u ovakvim kampanjama. Ali, moramo računati na samosvest naših ljudi. Iskustvo iz prethodnih decenija i ono što smo naučili iz obmana kojima smo svi bili svedoci unazad već duži vremenski period, navodi Jelica Putniković u tekstu objavljenom na sajtu Energija Balkana.

Danas aktuelnoj kampanji je prethodila višegodišnja priprema konstantnim dezinformacijama i okretanjem ljudi protiv sopstvene države, odnosno nacionalnih institucija i kompanija. Ovo bi u teoriji savremenog ratovanja bilo nazvano specijalnim, hibridnim, odnosno psihološkim ratom, zaključuje se u tekstu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.