Vesti -

Gde u EU su najveće početne plate - 5.000 evra bruto?

Nejednakosti u platama najizraženije su u Bugarskoj, Rumuniji i Letoniji, pokazalo je istraživanje Evrostata o primanjima među državama članicama EU.

Izvor: Večernji list
Podeli
Foto: Depositphotos, TunedIn61
Foto: Depositphotos, TunedIn61

Deset odsto najslabije plaćenih radnika u tri spomenute zemlje zarađuje četiri puta manje od osoba koje se prema platama nalaze u top deset odsto zaposlenih.

Na drugom kraju su skandinavske zemlje, gdje je ta razlika jedan prema dva, gde najbolje plaćeni radnik iz prve najslabije skupine zarađuje dva puta manje od najslabije plaćenog radnika u gornjem decilu.

Loše plaćen svaki šesti zaposleni u EU

U Hrvatskoj je ta razlika jedan prema 3,3, identično kao u Holandiji i Mađarskoj. Podaci se, inače, odnose na primanja u 2018. godini i prema njima tada je medijalna bruto plata u Hrvatskoj bila 998 evra, u Danskoj nešto više od 4.000 evra, a u Nemačkoj malo manje od 2.900 evra, Irskoj blago iznad 3.000 evra bruto, Italiji 2.100 evra, Francuskoj nadomak 2.400 evra, a u Austriji 2.600 evra.

Slovenija je za to vreme imala 1.400 evra bruto srednje plate, od koje se oduzimaju porezi i doprinosi, zavisno od nacionalnih poreznih stopa. U bruto iznos uključen je prekovremeni rad, premije za smene te razni dodaci i bonusi. Iznosi prosečnih neto plata na nivou EU statistički se ne prate.

Hrvatska blaže oporezuje primanja zaposlenih od većine zapadnoevropskih država, gde su uz obavezne doprinose uglavnom prisutne i progresivne stope oporezivanja. To je cena visokih socijalnih prava i sigurnosti koju građani imaju bilo da je reč o penziji, lečenju ili socijalnim naknadama.

Pokazalo se da je najveća razlika između srednjih i najviših plata u Bugarskoj i Portugalu, s odnosom od 2,5, što znači da je 10 odsto najbolje plaćenih zaposlenih u Bugarskoj i Portugalu zarađivalo dva i po puta više od prosečne plate.

Te dve zemlje slede Rumunija (sa odnosom 2,4), Kipar (2,3), Luksemburg i Letonija (obe s odnosom 2,2), kao i Irska i Mađarska (obe s odnosom 2,1).

Suprotno tome, Švedska (s odnosom 1,6), zatim Belgija, Finska i Danska (sve sa odnosom 1,7) zabeležile su najmanje razlike.

Hrvatska je bliže tim državama s odnosom od 1,9, identično kao Nemačka, Francuska ili Austrija. Gornji, najbolje plaćeni radnici u Nemačkoj startuju, dakle, sa 5.500 evra bruto mesečno pa naviše, u skandinavskim zemljama i Austriji gornja desetina startuje od 5.000 evra bruto, Francuskoj 4.600 evra... dok je u Hrvatskoj gornja desetina zaposlenih startovala s primanjima višim od 1.900 evra bruto, prenosi Večernji list.

Finansije i osiguranje, kao i informacioni sektor i sektor komunikacija nalaze se unutar EU među industrijama koje imaju najviše plate. U Hrvatskoj su finansijaši tek na trećem mestu, iza sektora stručnih i tehničkih delatnosti.

Na suprotnom kraju lestvice, "usluge smeštaja i usluživanja hrane" identifikovane su kao najniže plaćena aktivnost privrede u gotovo svim državama članicama, a u Hrvatskoj je to treća najslabije plaćena grana, nakon građevine i ostalih uslužnih delatnosti.

Gotovo svaki šesti zaposleni u EU nalazi se u skupini nisko plaćenih radnika, gde je kao granica za slabo plaćene radnike postavljen iznos od dve trećine nacionalne prosečne bruto plate.

Prag koji određuje osobe s niskim nadnicama relativan je i specifičan za svaku državu članicu, nije isto biti slabo plaćen u Bugarskoj ili Belgiji, no pokazalo se da je 15 odsto svih zaposlenih u EU bilo ispod te granice, i to 18 odsto zaposlenih žena i 12 odsto zaposlenih muškaraca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.