Vesti -

Ovo su Erdoganovi aduti: Matirao Grke, Bugare i velike sile

Ankara -- Gasni projekti Turski tok, TAP i TANAP ključni su za vodeću ulogu koju krajem ove i početkom naredne godine u energetskim dešavanjima igra Turska.

Izvor: Sputnik
Podeli
Foto: Depositphotos, vverve, 176372822
Foto: Depositphotos, vverve, 176372822

Tačnije, sve konce u rukama drži njen predsednik Redžep Tajip Erdogan.

Bugarski premijer Bojko Borisov pokušava da mu parira, a grčki političari su, po svemu sudeći, izgubili svoju ulogu u balkanskim gasnim sagama, navodi Sputnjik.

Spajanje gasovoda TANAP i TAP, punjenje gasom cevovoda "Turskog toka" i svečana ceremonija puštanja u rad ovog gasovoda najavljena za 8. januar veoma su bitni ne samo za Tursku, koja postaje tranzitna zemlja za azijski gas ka evropskim potrošačima, već i za balkanske zemlje, koje se, konačno, oslobađaju zavisnosti od tranzita gasa kroz Ukrajinu.

"Turski tok" zaobilazi Grčku

Foto: Epa, Tolga Bozoglu
Foto: Epa, Tolga Bozoglu

Erdogan je, naravno, svoju ulogu u ovim dešavanjima, ključnim za sektor energetike, podigao na najviši nivo. Svečanoj ceremoniji u Ipsali, na tursko-grčkoj granici, gde je "Transanadolijski gasovod" (TANAP) (inače, najduži deo Južnog gasnog koridora kojim će se isporučivati gas iz Azerbejdžana ka Evropi) zvanično povezan sa "Transjadranskim gasovodom" (TAP), a time i sa Evropom, prisustvovali su predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev, premijer Gruzije Georgij Gaharija, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković, srpski ministar energetike Aleksandar Antić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i mnoge druge zvanice, među kojima su bili i predstavnici Grčke, koji su napustili ceremoniju u znak protesta protiv "provokativnih izjava" turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Naime, Erdogan je na ceremoniji rekao da Turska neće prekinuti istraživanje i bušenje na obali Kipra i kiparske isključivo ekonomske zone. Prema njegovim rečima, na Sredozemnom moru se povređuju prava kiparskih Turaka na posedovanje energenata oko Kipra, a Ankara "deluje u okviru međunarodnog prava i sada nikakvi povici neće naterati" Tursku da odatle povuče brodove koji se tamo bave ispitivanjem.

Ove gasne trzavice oko prava na podmorsko energetsko blago verovatno će još dugo biti kamen spoticanja između Turske i Grčke, a možda i predmet nekih međunarodnih arbitraža.

Grčka bez ruskog gasa

Foto: Epa, Song Fulai
Foto: Epa, Song Fulai

Međutim, ono što je sigurno jeste da su Turci, po pitanju gasnih koridora, u boljoj situaciji od Grka, jer pored Južnog gasnog koridora, čiji su TANAP i TAP delovi, Turska ima na svojoj teritoriji i gasovod "Turski tok", čija je jedna cev (svaka sa kapacitetom za transport po 15,75 milijardi metara kubnih gasa godišnje) namenjena za lokalnu potrošnju, a druga za evropske potrošače ovog energenta. Iz Turske ova cev ide direktno u Bugarsku, a potom preko Srbije i Mađarske do Austrije.

Grčka, zemlja koja je nekada bila predviđena za ključnu na trasi drugog kraka gasovoda "Južni tok", koridora koji je planiran da preko Crnog mora od Rusije stigne do Bugarske, sada ostaje samo sa TAP-om, odnosno, ostaje bez direktnog snabdevanja ruskim gasom.

Ne odustajući od promocije Turske kao energetskog, gasnog čvorišta, Erdogan je za 8. januar, drugi dan Božića po pravoslavnom kalendaru, najavio svečanost povodom starta gasovoda "Turski tok", na kojoj će, prema potvrdama iz Kremlja, učestvovati i predsednik Rusije Vladimir Putin. Iz druge cevi ovog gasovoda gas će, kao što je poznato, poteći tek naredne godine.

Bugarski premijer Bojko Borisov rekao je da će gas iz "Turskog toka" poteći kroz Bugarsku ka Srbiji do maja 2020. godine. U Srbiji postavljanje cevi od bugarske do mađarske granice treba da bude završeno do kraja ovog meseca, a ceo gasovod sa kompresorskim stanicama naredne godine.

Međutim, ne treba zaboraviti da Bugarska pored "Turskog toka" gradi i gasnu konekciju sa Grčkom, kako bi se mogla priključiti na gasovod TAP. Inače, predstavnici TAP-a najavljuju da će komercijalni tokovi gasa kroz TAP započeti u oktobru 2020. godine, a za kraj naredne godine predviđen je i završetak bugarsko-grčke gasne veze (kapaciteta tri milijarde kubnih metara gasa godišnje), što će obezbediti da Bugarska može da se snabdeva osim ruskim i azerbejdžanskim gasom iz nalazišta "Šah Deniz 2", preko Grčke.

Sedenje na dve stolice se isplatilo

Osim s Grčkom, Bugarska gradi i gasnu konekciju sa Srbijom (gasovod Niš-Dimitrovgrad), ali i s Rumunijom. Poput Erdogana, i Bojko Borisov planira da njegova zemlja bude bitan igrač u tranzitu gasa iz Rusije i Azije ka evropskim potrošačima. Zato Borisov planira pored gasa iz "Turskog toka" i gas iz TAP-a.

A u celoj toj priči o gasnim koridorima Grčka pokušava da, bar najavljujući nove projekte, ostane aktuelni igrač. Zbog toga, smatraju neki analitičari, njihovo uporno najavljivanje gradnje LNG terminala u Aleksandropulosu kraj Soluna. Taj projekat, koji je još u početnoj fazi planiranja i traženja partnera (kako bi se obezbedilo finansiranje), u političkim izjavama grčkih zvaničnika se predstavlja kao ključan za smanjivanje evropske zavisnosti od ruskog gasa.

Kad se sve sabere, izgleda da se "sedenje na dve stolice" pokazalo kao isplativo i Turcima i Bugarima (za koje se do septembra sumnjalo da će ponoviti scenario sa odustajanjem od gradnje gasovoda "Južni tok"), jer će ove dve zemlje od naredne godine ubirati takse od tranzita i azerbejdžanskog i ruskog gasa

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.