Vesti -

Kakav je plan Evropske komisije?

Evropska komisija predstavila je svoj "REPowerEU" plan kao odgovor na poremećaje na globalnom energetskom tržištu usled sukoba u Ukrajini.

Izvor: Tanjug
Podeli
Foto: Victor Lauer/Shutterstock
Foto: Victor Lauer/Shutterstock

Planom je naglašena dvostruka hitnost za transformacijom evropskog energetskog sistema: okončanje zavisnosti EU od ruskih fosilnih goriva i rešavanje klimatske krize, objavila je Privredna komora Srbije u Dnevnom pregledu privrednih kretanja "Ukrajinska kriza".

Evropa, kako je navedeno, kroz "REPowerEU" može brže da ukine svoju zavisnost od ruskih fosilnih goriva i to uštedom energije, diversifikacijom snabdevanja energijom i uvođenjem obnovljive energije u cilju zamene fosilnih goriva u domovima, industriji i proizvodnji električne energije.

EK navodi da će sprovođenjem zajedničkih procena potreba i planiranja, zajedničkih kupovina i veće koordinacije, biti omogućeno postepeno ukidanje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva tako da ono bude ostvarivo i pristupačno za sve države članice, prenosi PKS dokument EU.

Takođe, međusobno povezana i otporna energetska mreža EU obezbediće energetsku sigurnost za sve i time je ojačati.

EK je objavila i "Saopštenje EU o uštedi energije" sa detaljima o kratkoročnim promenama koje bi mogle smanjiti potražnju za gasom i naftom za pet odsto i ohrabriti države članice da započnu specifične komunikacione kampanje usmerene na domaćinstva i industriju, prenosi PKS.

Države članice se podstiču da koriste fiskalne mere za podsticanje uštede energije, kao što su smanjene stope PDV-a na energetski efikasne sisteme grejanja, izolaciju zgrada, uređaje i proizvode.

Navodi se i da EU već nekoliko meseci intenzivno radi sa međunarodnim partnerima na diversifikaciji snabdevanja i ublažavanju rasta cena energenata te je obezbedila rekordne količine tečnog prirodnog gasa (TPG) iz uvoza i veće isporuke gasa cevovodom.

Nova Energetska platforma EU, podržana od strane regionalnih radnih grupa, omogućiće dobrovoljnu zajedničku kupovinu gasa, TPG-a i vodonika udruživanjem potražnje, optimizacijom korišćenja infrastrukture i koordinacijom kontakta sa dobavljačima.

Kao sledeći korak, EK će razmotriti razvoj "Mehanizma zajedničke kupovine" koji će pregovarati i ugovarati kupovinu gasa u ime država članica učesnica.

Platforma će omogućiti i zajedničku kupovinu obnovljivog vodonika.

Posebno je nepomenuto da je, u skladu sa zaključcima Evropskog saveta, energetska platforma EU otvorena i za ugovorne strane Energetske zajednice - Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, navodi PKS.

Platforma bi takođe trebalo da koristi partnerima EU u njenom bliskom susedstvu, partnerima koji poštuju pravila unutrašnjeg tržišta EU i zajedničkoj sigurnosti snabdevanja.

Platforma će blisko sarađivati sa Sekretarijatom Energetske zajednice kako bi pomogla ugovornim stranama da na najbolji način iskoriste platformu.

Takođe, usvojena Spoljna energetska strategija EU olakšaće diversifikaciju energije i izgradnju dugoročnih partnerstava sa dobavljačima, uključujući saradnju na vodoniku ili drugim zelenim tehnologijama.

U skladu sa "Global Gateway", kako je navedeno, ovakva strategija daje prioritet posvećenosti EU globalnoj zelenoj i energetskoj tranziciji.

U Sredozemnom i Severnom moru biće razvijeni glavni vodonični koridori.

Suočena sa krizom, EU će podržati Ukrajinu, Moldaviju, zemlje Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, kao i najugroženije partnere.

EK ističe da će masovno ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, industriji, izgradnji i transportu ubrzati evropsku nezavisnost, dati podsticaj zelenoj tranziciji i vremenom smanjiti cene.

EK tako predlaže, prenosi PKS, da se poveća glavni cilj za 2030. godinu za obnovljive izvore energije sa 40 odsto na 45 odsto u okviru paketa "Fit for 55".

To će stvoriti okvir i za druge inicijative uključujući: Namensku Solarnu strategiju EU za udvostručenje solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. i instaliranje 600GW do 2030. godine, zatim Inicijativu za solarne krovove sa postepenom zakonskom obavezom postavljanja solarnih panela na nove javne i poslovne zgrade kao i nove stambene zgrade, Udvostručenje stope upotrebe toplotnih pumpi kao i mere za integraciju geotermalne i solarne toplotne energije u modernizovane sisteme daljinskog i komunalnog grejanja.

Tu su i preporuka EK da se unapredi sporo i složeno izdavanje dozvola za velike obnovljive projekte, kao i ciljanu izmenu Direktive o obnovljivoj energiji kako bi se obnovljiva energija priznala kao najvažniji javni interes, postavljanje cilja od 10 miliona tona domaće proizvodnje vodonika iz obnovljivih izvora i 10 miliona tona uvoza do 2030. godine, u zamenu za prirodni gas, ugalj i naftu u industrijama i transportnim sektorima koje je teško dekarbonizovati.

Predviđen je i Akcioni plan za biometan koji predstavlja set instrumenata uključujući novu Industrijsku alijansu za biometan i finansijske podsticaje za povećanje proizvodnje na 35 milijardi kubnih metara do 2030. godine, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku.

EK je navela da će se zamenom uglja, nafte i prirodnog gasa u industrijskim procesima smanjiti emisije gasova staklene bašte i ojačati sigurnost i konkurentnost.

Ušteda energije, efikasnost, zamena goriva, elektrifikacija i povećano korišćenje obnovljivog vodonika, biogasa i biometana u industriji mogli bi da uštede do 35 milijardi kubnih metara prirodnog gasa do 2030. godine, povrh onoga što je predviđeno u okviru "Fit for 55" predloga.

Da bi se poboljšale uštede energije i efikasnost u sektoru transporta i ubrzala tranzicija ka vozilima sa nultim emisijama, EK će predstaviti i paket o ekološkom saobraćaju, koji ima za cilj značajno povećanje energetske efikasnosti u sektoru.

Analiza EK pokazuje da "REPowerEU" podrazumeva dodatna ulaganja od 210 milijardi evra od sada do 2027. godine, pored onoga što je potrebno da se realizuju ciljevi "Fit for 55" predloga. PKS prenosi da će implementacija okvira "Fit for 55" i plana "REPowerEU" uštedeti EU 80 milijardi evra troškova za uvoz gasa, 12 milijardi evra troškova za uvoz nafte i 1,7 milijardi evra na rashodima za uvoz uglja godišnje do 2030. godine.

EK naglašava da bi tokom ovakve tranzicije, brzo odvajanje od ruskog uvoza energije moglo dovesti do viših i promenljivijih cena energije i da su potrebne ciljane mere kako bi se cene držale pod kontrolom i zaštitili pojedinci u riziku od energetskog siromaštva u cilju obezbeđivanja jednake tranzicija za sve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.