Vesti -

Štednja porasla uprkos pandemiji: Dinarska i dalje isplativija od devizne

Beograd -- Dinarska i devizna štednja nastavljaju da rastu i dostižu najviše nivoe u godini koju karakteriše neizvesnost i globalna ekonomska kriza izazvana pandemijom.

Izvor: B92
Podeli
Foto: Darja Balšić
Foto: Darja Balšić

Naime, dinarska štednja, prema poslednjim podacima iznosi gotovo 90 milijardi dinara, što je preko pet puta više u poređenju sa krajem 2012. godine, od kada beleži intenzivan rast, navode iz kabineta guvernera Narodne banke Srbije.

U poslednjih osam godina (od 2013.) dinarska štednja je u proseku godišnje povećavana za oko 9,0 milijardi dinara, što je šest puta veći iznos nego u periodu 2002-2012. godina (oko 1,5 milijardi dinara).To dovoljno govori da dugoročna monetarna i finansijska stabilnost, koje devetu godinu zaredom obezbeđuje Narodna banka Srbije, daju sigurnost građanima da štede u domaćoj valuti bez bojazni da će biti umanjena realna vrednost njihovih uloga, odnosno zarade koju ostvare po osnovu dinarske štednje, saopštila je NBS.

Dinarska štednja je prošle godine povećana za 18,5 mlrd. dinara (oko 30%), dok rast u ovoj godini iznosi 10,0 mlrd. dinara (gotovo 13%). Treba istaći i da je u proteklih godinu dana (od oktobra prošle godine), štednja u domaćoj valuti povećana za oko 20%. Prosečan godišnji rast dinarske štednje u procentima od 2013. godine iznosi 25%, što znači da se štednja u domaćoj valuti povećava ubrzano, za četvrtinu u proseku svake godine u poslednjih osam godina.
Rast, iako umereniji, beleži i devizna štednja stanovništva. Ona je prema poslednjim podacima dostigla 11,2 mlrd. evra i, nakon povećanja za 0,8 mlrd. evra u 2019. godini, u ovoj godini njeno povećanje iznosi 0,4 mlrd. evra (3,7%).

Štediša koji je pre godinu dana položio na štednju 100.000 dinara, dobio bi oko 2.200 dinara (ili blizu 20 evra) više u odnosu na štedišu koji je u istom periodu oročio na godinu dana 850 evra, odnosno protivvrednost iznosa od 100.000 dinara
Aktuelna kriza ponovo nas je podsetila koliko je važno štedeti u kontinuitetu. Sada, možda više nego ikada ranije, dolazi do izražaja značaj štednje u domaćoj valuti.

Svake godine uoči Svetskog dana štednje (31. oktobar) pravi je trenutak da se ukaže na važnost štednje, kako za pojedinca, tako i za ekonomiju u celini.
Srbija je tokom globalne krize izazvane korona virusom uspela da očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost zahvaljujući sveobuhvatnom paketu monetarnih i fiskalnih mera, ali i činjenici da je krizu dočekala spremno, u dobroj makroekonomskoj poziciji izgrađenoj prethodnih godina. Odgovorno vođenje ekonomske politike u proteklih osam godina, rezultiralo je niskom i stabilnom inflacijom - sedmu godinu zaredom (u proseku oko 2%), relativno stabilnim kursom dinara prema evru, deviznim rezervama na visokom nivou (13,0 milijardi evra u septembru), značajnim smanjenjem učešća problematičnih kredita (3,4% u septembru) i uređenim javnim finansijama. Na taj način, stvoren je prostor za donošenje obimnog paketa mera za prevazilaženje negativnih posledica prouzrokovanih pandemijom.

Blagovremeno donošenje mera uticalo je na to da poverenje građana u domaći finansijski sistem bude očuvano, o čemu svedoči i činjenica da dinarska i devizna štednja, uprkos ekonomskoj krizi i neizvesnosti izazvanoj pandemijom korona virusa, nastavljaju da rastu dostižući konstantno nove najviše nivoe.

Kao i prethodnih godina uoči Svetskog dana štednje, i ove godine Narodna banka Srbije je pripremila analizu isplativosti štednje koja je još jednom potvrdila da je dinarska štednja isplativija od štednje u devizama – i u kratkom i u dugom roku.

Analiza je potvrdila veću isplativost dinarske u odnosu na deviznu štednju, ne samo za godišnje oročavanje, već i za štednju oročenu na kraće i na duže rokove. Tokom prethodnih osam godina, kod oročavanja depozita na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u gotovo 90% posmatranih tromesečnih potperioda, dok je u slučaju oročavanja depozita na dve godine, dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja, saopšteno je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.