BBC na srpskom - B92

Srbija i Kosovo: Vučić tvrdi da "okolnosti ne idu Srbiji naruku", rasprava i o sankcijama Rusiji i o litijumu

U jeku napetosti u odnosima Beograda i Prištine, ali i pojačane diplomatske ofanzive, pa i pritisaka na obe strane, poslanici Skupštine Srbije dva dana su raspravljali o kosovskom problemu. Razgovaralo se o i uvođenju sankcija Rusiji, ali i o litijumu.

Izvor: BBC
Podeli
Fonet
Fonet

U jeku napetosti u odnosima Beograda i Prištine, ali i pojačane diplomatske ofanzive, pa i pritisaka na obe strane, poslanici Skupštine Srbije dva dana su raspravljali o kosovskom problemu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je sve vreme bio u skupštini, nije otkrio detalje francusko-nemačkog predloga, za koji je ranije rekao da je "sada de fakto postao pregovarački okvir" i da su ga prihvatile sve zemlje članice Evropske unije, pa i one koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Kosovo je proglasilo nezavisnost pre skoro 15 godina.

Vučić je ponovio da je najlošija tačka u francusko-nemačkom predlogu da se Srbija ne protivi članstvu Kosova u Ujedinjenim nacijama, a u više navrata je, posle insistiranja dela opozicije, decidno rekao: "Nikad neću prihvatiti članstvo Kosova u UN i nikada neću priznati nezavisnost Kosova".

Glavna zamerka opozicije je da nije dobila na uvid francusko-nemački predlog, deo opozicionih poslanika od Vučića je tražio da odbaci taj plan, dok su ga neki optužili za "izdaju".

Vučić je u više navrata rekao da niti je sastavljao ovaj plan, niti ga je potpisao.

Dobivši bezrezervnu podršku poslanika vladajuće koalicije koju predvodi njegova Srpska napredna stranka, koji su mu rekli da "mora da nastavi da pregovara", Vučić je poslanicima opozicije zamerio da nije čuo nijedan konstruktivan predlog šta da se uradi po pitanju Kosova.

Poslanici vladajuće koalicije negativno su govorili o Aljbinu Kurtiju, kosovskom premijeru, koji je uoči sednice srpske skupštine, još jednom odbacio mogućnost formiranja Zajednice srpskih opština, iako je ona uvrštena u Briselski sporazum, jedan od ključnih dokumenata potpisan pre skoro 10 godina uz posredovanje Evropske unije.

Prvi dan posebne sednice, obeležili su oštri tonovi, incidenti, koškanje i guranje, a drugog dana su poslanici govorili i o eventualnom uvođenju sankcijama Rusiji, ali i o eksploataciji litijuma, od koga su vlasti odustale posle pritiska ekoloških organizacija i pojedinih stručnjaka.



Ogromnom većinom glasova - 153 za, protiv 23, devet poslanika nije glasalo devet poslanika, Skupština Srbije u petak kasno uveče podržala je izveštaj vlade o pregovorima sa Kosovom od 1. septembra 2022. do 15. januara 2023.

Izveštaj vlade nije podnela premijerka Ana Brnabić, već predsednik države Vučić.

Kakva će dalja uloga Skupštine Srbije biti kada je reč o francusko-nemačkom predlogu nije poznato, kao ni da li će ova poslanička rasprava na bilo koji način uticati na dalji tok razgovora Beograda i Prištine.

Poslanici opozicije ponovo su tražili da i skupština bude aktivnije uključena u pregovarački proces.

Na zahteve da dobiju na uvid francusko-nemački predlog, Vučić im je odgovorio da dođu u njegovu kancelariju u Predsedništvo jer nema pravo, niti dozvolu da ga objavi.

Vučić je rekao da je spreman da u ponedeljak primi lidera opozicionog pokreta Dveri Boška Obradovića i njegove koalicione partnere kako bi im predstavio taj plan, ali pod uslovom da ne iznose u javnost detalje.

Obradović je rekao da prihvata poziv da bi video o kakvom se zapadnom ultimatumu radi.

Prvog dana zasedanja, Vučić je rekao da je "tačno 90 odsto onoga što se o tom planu pojavilo u medijima".

U završnom obraćanju poslanicima, Vučić je rekao da predstoje teški razgovore i teška borba za Zajednicu srpskih opština, "sa ovlašćenjima koja će biti značajna i koja će ulivati poverenje građanima".

"U saradnji sa njima ćemo donositi sve odluke, jer će biti pritisaka da se ne poštuje potpisano", kaže Vučić.

Šta je sve rekao Vučić?

Fonet/Aleksandar Barda
Fonet/Aleksandar Barda

Da je Srbija za nastavak pregovora o Kosovu, za očuvanje mira, da će nastaviti da insistira na primeni potpisanih sporazuma, pogotovo Briselskog, ali i da je Srbija za nastavak evropskog puta.

"Okolnosti nam ne idu naruku, nisam za zamrznuti konflikt, naprotiv", rekao je.

Predsednik Srbije je rekao da pitanja o Kosovu traju više od 600 godina, a da nema pravih odgovora te da se "ne zna da li je mit postao stvarnost, ili je stvarnost stvorila mit", kao i da se ne zna "gde je izlaz".

Ocenio je da je od 24. februara, i napada Rusije na Ukrajinu, počela "opšta politička ofanziva Prištine, u saradnji sa delom zapadnih partnera, za promenu stanja na terenu".

Odgovarajući na primedbe opozicije, Vučić je rekao da u francusko-nemačkom predlogu za rešenje problema Kosova ima važna tačka u vezi sa evrointegracijom Srbije, ali da ne daje garancije da će to biti ostvareno.

Na pitanje šefa opozicione poslaničke grupe Moramo - Zajedno Nebojše Zelenovića da li istinski pregovara o stvarnom i vremenskim ograničenom roku za članstvo Srbije u EU, Vučić je odgovorio da je od evropskih izaslanika tražio precizan odgovor na to, ali ga nije dobio.

"Nemam šargarepu, pomirio sam se sa štapom. Nemamo snage da u ovom trenutku idemo protiv celoga sveta", rekao je Vučić.

Upozorio je i da će se Srbija "u narednom periodu suočiti sa velikim problemom, jer će hrane u Evropi biti sve manje".

Dok Srbija želi u Evropsku uniju, Vučić istovremeno kaže da ne želi u NATO.

"Srbija želi da ljubomorno čuva svoju vojnu neutralnost i da jača. Postoji razlika između evrointegracija i atlantskih integracija", naglasio je.

Deo opozicije razvio je transparent: &Ne kapitulaciji&/Fonet/Aleksandar Barda
Deo opozicije razvio je transparent: "Ne kapitulaciji"/Fonet/Aleksandar Barda

Šta kaže opozicija?

Opozicioni poslanici razvili su transparente na kojima je lik ubijen lidera kosovskih Srba Olivera Ivanovića/Fonet/Aleksandar Barda
Opozicioni poslanici razvili su transparente na kojima je lik ubijen lidera kosovskih Srba Olivera Ivanovića/Fonet/Aleksandar Barda

Jedni mu zameraju što samostalno vodi politiku, ne pitajući nikoga, a posebno ne parlament, drugi ga optužuju za izdaju, treći traže da se Srbija pridruži evropskim sankcijama Rusiji.

Svi traće da vide francusko-nemački predlog, ali ga nisu dobili.

Na početku sednice u četvrtak, 2. februara, deo opozicije je razvio transparente na kojima je pisalo "Vučiću, izdao si Kosovo", "Ne ultimatumu, ne kapitulaciji", kao i parole sa slikom Olivera Ivanovića sa porukom "Odgovaraćete".

Vikali su "Ne damo svetinje", na šta su im predstavnici vladajuće većine odgovorili povicima "Aco, Srbine".

Šef Zeleno-levog poslaničkog kluba Radomir Lazović zatražio je od predsednika skupštine da prekine sednicu dok se na sednici kolegijuma ne dostavi tekst francusko-nemačkog predloga sporazuma o Kosovu i da se zasedanje nastavi u petak, pošto poslanici taj predlog razmotre.

"Zašto ste sakrili predlog, zašto ga niko od poslanika nije imao na uvid", upitao je Lazović, optužujući Vučića da je uzurpirao sve institucije društva i "okupirao ovu državu".

Milica Đurđević Stamenkovski, predsednica stranke Zavetnici, zatražila je da se pocepa francusko-nemački plan, za koji je rekla da je ultimatum za Kosovo.

Nije joj jasno, dodala je, zašto francusko-nemački predlog nije javan, ako se za njega kaže da je non-pejper.

Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije, rekao je da plan treba poptuno odbaciti, jer znači priznanje nezavisnosti Kosova.

Poslanici opozicione Narodne stranke, na čijem je ćelu bivši šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, napustili su sednicu jer je po njegovim rečima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić raspravu o najvažnijem državnom i nacionalnom pitanju "pretvorio u cirkusku predstavu".

Robert Kozma iz Zeleno-levog kluba je rekao da predsednik čas govori o predlogu za Kosovu, zatim o sporazumu, inicijativi, pa platformi, pa okviru za buduće delovanje za Kosovu, kao i zapadne zemlje nisu pretile sankcijama Srbiji već predsedniku lično i optužio ga da vodi pregovore o Kosovu isključivo o zaštiti sopstvenih interesa i ostanku na vlasti.

Prvog dana sednice, na klupi za kojom je sedeo Vučić, stajala je šolja sa slikom vuka.

Vučić je u više navrata govorio o sebi i Srbiji u kontekstu pritisaka stranih diplomata kroz , koga je nemoguće pripitomiti i videti "u cirkusu", a njegove stranačke kolege na društvenim mrežama delile su fotografije ove životinje.

"Razumeti istorijski trenutak"

Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda
Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda

Predsednik Srbije je rekao da pitanja o Kosovu traju više od 600 godina, a da nema pravih odgovora te da se "ne zna da li je mit postao stvarnost, ili stvarnost stvorila mit", kao i da se ne zna "gde je izlaz".

Vučić je rekao da je važnije od svega da se razumeju okolnosti, istorijski trenutak i vremenski okvir u kojem se ovo dešava.

Ocenio je da je od 24. februara, i napada Rusije na Ukrajinu, počela "opšta politička ofanziva Prištine, u saradnji sa delom zapadnih partnera, za promenu stanja na terenu".

Za to vreme, uz njega je stajala šoljica sa slikom vuka.

Vučić je u više navrata govorio o sebi i Srbiji u kontekstu pritisaka stranih diplomata kroz simboliku vuka, koga je nemoguće pripitomiti i videti "u cirkusu", a njegove stranačke kolege na društvenim mrežama delile su fotografije ove životinje.

Sa galerije sale sednicu su pratili predstavnici Srba sa Kosova.

Kako se došlo dovde?

Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda
Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda

Dijalog Beograda i Prištine u zastoju je već nekoliko godina, a 2022. bila je posebno burna.

Priština je prvo odlučila da na Kosovu ne bude glasanja na referendumu za promenu Ustava Srbije, kao ni na parlamentarnim i predsedničkim izborima u Srbiji, održanim u aprilu.

Nove napetosti usledile su tokom leta zbog problema oko automobilskih tablica za opštine na severu Kosova, gde je srpsko stanovništvo većinsko.

Njih je do sada izdavala Srbija, ali ih vlasti u Prištini ne priznaju i zahtevaju da budu zamenjene kosovskim oznakama.

Kosovski Srbi se tome protive, zbog čega su se, u znak protesta, povukli iz kosovskih institucija, ali je pitanje tablica na kraju rešeno.

Poslednja runda napetosti izazvana je hapšenjem trojice Srba, doskorašnjih pripadnika kosovske policije, koji su optuženi za navodne "terorističke akte".

Srbi sa severa Kosova, gde čine većinu, tada su podigli barikade i blokirali puteve.

Srbija je krajem godine od međunarodnih snaga zatražila i da se njena vojska vrati na Kosovo, kako bi "zaštitila srpsko stanovništvo", što je odbijeno.

Do novih napetosti je došlo i zbog ranjavanja dečaka i mladića srpske nacionalnosti kod Štrpca, mesta nedaleko od Prizrena, na jugu Kosova.

Zbog toga je bilo i protesta kosovskih Srba.



Predsednik Srbije je u oktobru 2022. rekao da ne može da otkriva sve, ali da je suština predloga da Kosovo dobije članstvo u UN, a Srbija ubrzani ulazak u EU.

Rekao je i da Srbija to ne može da prihvati.

Isto je rekao i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

Francusko-nemački predlog za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine ne možemo da prihvatimo, jer se u njemu polazi od stava da je nezavisnost Kosova već gotova stvar, rekao je Dačić za TV Prva početkom novembra prošle godine.

Prema njegovim rečima, u dokumentu se ne predviđa da Srbija mora da prizna Kosovo, već da to učini neprotivljenjem članstvu u međunarodnim organizacijama.

Iz Evropske unije su prethodno više puta isticali da Srbija neće postati članica sve dok pitanje Kosova ne bude rešeno.

Poslednjih nedelja traje diplomatska ofanziva, koju predvode Amerikanci, koji traže vidljive kompromise obe strane.

Ali i insitiraju da Priština prihvati formiranje Zajednice srpskih opština, što Kurti i njegova vlada odlučno odbijaju.

Uoči sednice Skupštine Srbije, kosovski premijer je izjavio da formiranje Zajednice srpskih opština nije moguće, jer je, tvrdi, protivno Ustavu.

Zatražio je i da Srbija, kako je rekao, plati ratnu odštetu Kosovu.

"Kada smo proglasili nezavisnost, rekli smo da iako Kosovo ima 93 odsto Albanaca, ono se ne može nazvati albanskim, već multietničkim.

"Sada se ne može formirati jednonacionalna Zajednica jer već imamo Asocijaciju kosovskih opština.

"Ja sam građanin Kosova koji se i kao politički aktivista i kao poslanik opozicije, a i danas kao premijer obavezao i afirmisao sva prava manjina bez razlike", rekao je Kurti.

Fonet/Aleksandar-Barda
Fonet/Aleksandar-Barda

Incidenti tokom sednice

Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda
Poslanici opozicije tokom rasprave o Kosovu/Fonet/Aleksandar Barda

Tokom prvog dana rasprave o Kosovu, došlo je do incidenta kada su pojedini poslanici opozicionih stranaka prekinuli obraćanje Vučića reklamirajući povredu Poslovnika.

U incidentu su učestvovali poslanici desnih stranaka Dveri, Zavetnici, Narodna stranka i Nova Demokratska stranka Srbije, koji su skandirali "Izdaja" i "Ne damo Kosovo", a zatim su krenuli ka Vučiću koji sedi u klupi kod predsedavajućeg.

Posle toga su ustali poslanici SNS-a i došlo je do koškanja.

Fonet/Aleksandar-Barda
Fonet/Aleksandar-Barda

O sankcijama Rusiji

Srbija je, uz Belorusiju, i dalje jedina evropska zemlja koja nije uvela nikakve sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini koji traje punih godinu dana.

Vučić je rekao da je ponosan što Srbija vodi samostalnu politiku, tvrdeći da je to u sadašnjim geopolitičkim uslovima vrlo teško i priznao je da zbog toga plaća cenu.

Dok deo opozicije, pre svega koalicija okupljena oko Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, traži da se Srbija pridruži sankcijama Rusiji, Vučić je rekao da će tako ostati dok god nisu ugroženi vitalni interesi zemlje.

Nije isključio mogućnost da jednog dana Srbija uvede sankcije, saglasivši se sa Borkom Stefanovićem iz opozicionog bloka SSP, da plaća cenu zbog stava oko Rusije.

"Da, u pravu ste, znam bolje nego vi, nisam spreman da govorim kolika je cena zato što smatram da je cena politike koju vodite dobra dok god možete da je izmerite.

"Košta, ne malo, ali dok nas ne košta vitalnih interesa, mi moramo da čuvamo našu politiku koja mora da bude slobodarska, ako to ne budemo mogli, ja ću da kažem, ne možemo i neću se kriti iza bilo koga", odgovorio je Vučić.

"Zlatna groznica" i rasprava o litijumu

Iako je na dnevnom redu skupštine samo Kosovo i kako teku pregovori, Vučić i poslanici su polemisali i o drugim temama, a najviše o nalazištu zlata, kao i projektu iskopavanja litijuma u zapadnoj Srbiji, za koji je vlada rekla da je stopiran.

Vučić je prvog dana zasedanja rekao da je odustajanje od projekta eksploatacije litijuma "bilo glupo" i da su "svi zajedno uništili Srbiju, slušajući gluposti i besmislice oko litijuma".

"To je nafta budućnosti, nafta 21. veka, naša nafta, koja je mogla da nam donese prednost i da ceo region živi od toga.

"Uspeli su da nas rasture, da nas unište strane službe i da nas ubede u to da budemo toliko glupi da poverujemo u to, a da nijedna druga zemlja na svetu od toga nije odustala", rekao je.

Australijsko-britanska kompanija Rio Tinto želi da iskopava litijum na teritoriji Loznice u zapadnoj Srbiji, ali se deo meštana tome usprotivio, a potom su i ekološke organizacije i deo stručnjaka ukazali na štetnost tog projekta po životnu sredinu celog regiona.

Posle protesta, predstavnici vlasti su rekli da je "stavljena tačka na Rio Tinto" i projekat rudnika za iskopavanje litijuma.

Vučić je, međutim, i prvog i drugog dana skupštinske sednice govorio da je taj projekat "odložen na godinu, dve, tri, pet.

"Dobili smo zlatnu medalju za glupost", rekao je on.

Vučić je rekao da se "plaši da je zauvek propušteno nešto što bi podiglo u nebesa i Loznicu, i Krupanj, i Mali Zvornik i Ljuboviju", ali i celu Srbiju.

Aleksandar Jovanović-Ćuta, poslanik opozicione kolicije"Moramo zajedno", spočitao je Vučiću da ga tresu "zlatna i litijumska groznica", a ovaj mu je odgovorio da njega trese "neka druga groznica".

Jovanović je prethodno rekao da će se Srbiji "Kosovo desiti u Gornjim Nedeljicama zato što su na Kosovu ljudi bežali od rata, a ovde će ljudi da beže od Rio Tinta" za "kojim Vučić kuka".

"Budite sigurni, neće proći mnogo vremena i doći će neki Rio Tinto, pa će vam postaviti isti takav nevidljivi dokument pred vas, pa će reći - vidite ovako, gospodo Srbi, građani Srbije, ukoliko ne bude bilo iskopavanja litijuma u Gornjim Nedeljicama, dobićete sankcije", rekao je Jovanović.

Jovanović predvodi organizaciju Ekološki ustanak koja se izričito protivi i iskopavanju litijuma, ali i izgradnji mini-hidrocentrala širom Srbije.

Vučić je potom pokazao dokumenta za koje je rekao da pokazuju da Jovanović 2018. godine želeo da pomogne prijatelju u izgradnji mini-hidrocentrale na manjoj reci u Srbiji.

Da bi dodatno diskreditovao Jovanovića, pokazao je fotografiju sa sigurnosne kamere skupštine na kojoj se vidi kako opozicioni poslanik stoji u cipelama na stolici i pravi selfi.

Skoro petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

©BBC na srpskom - B92
strana 1 od 173 idi na stranu