Korona virus i vakcine: AstraZeneka i krvni ugrušci - sve što treba da znate
U toku je istraga koja treba da pokaže da li su slučajevi retkog tipa krvnih ugrušaka povezani sa vakcinom Oksford-AstraZeneka protiv korona virusa.
Izvor: BBCU toku je istraga koja treba da pokaže da li su slučajevi retkog tipa krvnih ugrušaka povezani sa vakcinom Oksford-AstraZeneka protiv korona virusa.
Veza između vakcine i ovih retkih trombova - poznatih kao MSVT - još nije dokazana, ali stručnjaci kažu da se dokazi "učvršćuju".
Zajednički odbor za vakcinaciju i imunizaciju (JCVI), grupa britanskih stručnjaka koji savetuju kako da se koriste vakcine, sada preporučuju da se zdravim ljudima mlađim od 30 godina ponudi neka druga vakcina.
- Sva pitanja i odgovori o vakcini Astrazeneka
- Nuspojave od vakcine su me patosirale - šta to znači
- Slučajna otkrića i lažne vesti - priča o vakcini AstraZeneka
MSVT je skraćenica za "moždana sinovenska tromboza".
Jednostavno rečeno, to je krvni ugrušak u velikoj veni u mozgu.
Krv obično putuje kroz vene od mozga nazad u srce.
MSVT ugrušak može da blokira protok krvi u mozgu, smanjivši dotok kiseonika i potencijalno praveći štetu - sprečavanjem normalnog rada centralnog nervnog sistema.
Retki trombovi mogu da se nađu i u drugim oblastima, kao što su velike vene u abdomenu, kod ljudi koji su dobili vakcinu Oksford-AstraZeneka, i u malom broju slučajeva u nekim arterijama (krvnim sudovima koji prenose krve iz srca u druge organe). Zašto nastaju trombovi?
Niko još nije do kraja siguran, ali postoje neki zajednički faktori.
U slučajevima MSVT-a koji se trenutno istražuju, svi pacijenti su imali nizak broj trombocita - krvnih zrnaca koji inače pomažu u izlečenja od krvarenja u telu.
Kod pacijenta je u njihovoj krvi pronađeno i određeno antitelo (imuni protein koji često pomaže u borbi protiv infekcije) koje aktivira trombocite.
Antitelo dovodi do toga da se trombociti greškom okupljaju i zgrušavaju, i zauzvrat aktivira druge delove sistema zgrušavanja u telu.
Kombinacija trombova i niskog broja trombocita jedno je od obeležja na koje sada lekari obraćaju pažnju.
Ali u vezi s ovim procesom mora da se otkrije još mnogo toga.
- Vodič kroz vakcine protiv korona virusa u Srbiji
- Da li možete da prenesete Kovid-19 ako ste vakcinisani
Svako ko ima bilo koji od sledećih simptoma četiri ili više dana posle vakcinisanja mora da hitno da potraži medicinsku pomoć:
- Jaka i stalna glavobolja
- Zamućen vid
- Kratak dah
- Bol u grudima
- Oticanje nogu
- Stalni bol u stomaku/abdomenu
- Neobične modrice ili crveno/ljubičaste tačkice oko mesta uboda gde je data vakcina
- Neurološki simptomi kao što su slabost u nogama ili epileptični napad
Većina slučajeva desila se između četiri dana i nekoliko nedelja od dobijanja vakcine.
Medicinski stručnjaci u Velikoj Britaniji sada savetuju lekarima da uzmu u obzir ovo retko stanje kao dijagnozu kod svakoga ko ima ove simptome do mesec dana pošto je primio vakcinu.
- Šta je ćelijski imunitet i zašto je važan
- Oni su otporni na korona virus i znaju mu slabe tačke
- Četiri stvari koje još ne znamo o vakcinama protiv korona virusa
- Ko ne bi trebalo da primi vakcinu protiv korona virusa - 10 pitanja i odgovora
Prema britanskom medicinskom regulatoru, MHRA, identifikovano je 79 slučajeva, a umrlo je 19 ljudi.
Ovo je od ukupno više od 20 miliona doza AstraZeneke datih u Velikoj Britaniji.
Podaci se i dalje analiziraju, a vrlo je verovatno da će vremenom stići više informacija.
Na osnovu aktuelnih informacija, opšti rizik od pojavljivanja ovog tipa tromba posle vakcine procenjuje se na jedan u 250.000 slučajeva.
Iako i dalje redak, čini se da se ovaj rizik veći kod mlađih ljudi.
JCVI je doneo odluku da - imajući u vidu da su zdravi ljudi mlađi od 30 u manjoj opasnosti od težeg oblika Kovida - ravnoteža između rizika i koristi znači da im treba ponuditi drugu vakcinu, ako je dostupna.
Stručnjaci se slažu da za ogromnu većinu ljudi korist od vakcine i dalje umnogome nadmašuje rizik.
- Sva pitanja i odgovori o Fajzerovoj vakcini
- Ruska vakcina Sputnjik: Delotvorna 92 odsto
- Šta znamo o kineskim vakcinama protiv korone
Da li trombovi mogu da se leče?
Generalno gledano, što se slučajevi brže identifikuju, bolje po pacijenta.
Lečenje može da podrazumeva veliki broj lekova i uključuje imunoglobuline - imune proteine - koji se daju preko infuzije.
Neki pacijenti biće poslati kući sa lekovima za razređivanje novije generacije i biti redovno praćeni.
Prema specijalisti za krv profesoru Adrijanu Njulendu, trenutni dokazi sugerišu da preživljava 75 odsto ljudi sa trombom.
Panel stručnjaka za krv u Velikoj Britaniji sastavio je smernice za lekare, koje se stalno ažuriraju.
Da li se druge vakcine protiv Kovida-19 vezuju za trombove?
Profesor Entoni Harnden, zamenik predsednika JCVI-a, kaže da je bilo par slučajeva kod Fajzera i jedan slučaj u okviru kliničkih testova za vakcinu Jansen.
Ali dodaje: "Ekstremno su retki i zato je teško reći da li ih izaziva vakcina ili ne."
On kaže da ako se dokaže veza sa AstraZenekinom vakcinom, naučnici će morati pobliže da prouče i druge vakcine - kao što je Jansen - koje koristi slične metode za pravljenje vakcine.
- ŠTA SU SIMPTOMI? Kratak vodič
- MERE ZAŠTITE: Kako prati ruke
- KOLIKA JE SMRTNOST? Saznajte više
- KAKO I GDE MOGU DA SE TESTIRAM: Različiti testovi
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Izvor: BBC News na srpskom