BBC na srpskom - B92

Intervju petkom - Hašim Tači za BBC na srpskom: "Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine“

Predsednik Kosova bliži se poslednjoj godini mandata i za BBC na srpskom govori šta se sve u njoj može promeniti.

Izvor: BBC
Podeli
Hašim Tači bio je na svim vodećim funkcijama na Kosovu/EMMANUEL DUNAND/AFP via Getty Images
Hašim Tači bio je na svim vodećim funkcijama na Kosovu/EMMANUEL DUNAND/AFP via Getty Images

Politička teorija govori da svaka vlast krupne poteze i odluke donosi u prvoj godini mandata, da bi do sledećih izbora mogla da upravlja njenim eventualnim posledicama.

Predsednik Kosova Hašim Tači za nešto više od mesec dana ulazi u finalnu godinu petogodišnjeg mandata obeleženog nedovršenim pregovorima Beograda i Prištine.

"Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine.

Ako se ne desi ove godine, plašim se da ćemo izgubiti decenije", kaže Tači u intervjuu za BBC na srpskom.

Iako ostali učesnici u pregovorima tvrde da nema pritiska i žurbe, Tači objašnjava da je završna godina prvog mandata američkog predsednika Donalda Trampa najbolje vreme za dogovor na Balkanu.

"Ne mislim da ćemo moći ponovo da zadobijemo pažnju predsednika Trampa, SAD i njegovog tima.

Ovaj povratak pažnje SAD na naš region je dar od boga i za Kosovo, i za Srbiju - moramo to iskoristiti."

Kosovski predsednik snažno je podržao nedavna potpisivanja pisama o namerama o uspostavljanju vazdušnog i železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine koji su deo dogovora pod pokroviteljstvom izaslanika američkog predsednika Ričarda Grenela.

Tači je i sam bio učesnik Briselskih pregovora sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem koje je predvodio prethodni saziv Evropske komisije, a koji do sada nisu doneli konačni dogovor, ali jesu niz sporazuma od kojih su neki i sprovedeni.

Od "nikad nismo bili bliži" do "vrlo smo daleko"

Ključni pregovarači Kosova u Rambujeu - Veton Suroi (levo), Ibrahim Rugova (u sredini) i Hašim Tači (desno)/JACK GUEZ/AFP via Getty Images
Ključni pregovarači Kosova u Rambujeu - Veton Suroi (levo), Ibrahim Rugova (u sredini) i Hašim Tači (desno)/JACK GUEZ/AFP via Getty Images

Iskustvo Hašima Tačija u pregovorima sa Srbijom broji se decenijama.

Gotovo da nije bilo pregovaračkog stola za kojim on nije sedeo još od 1999. godine, kada se kao jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova pojavio kao deo delegacije u Rambujeu.

"Nikad nismo bili bliži dogovoru jer su se mnogi drugi procesi završili - Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova.

U isto vreme, veoma smo daleko - puno će zavisiti od lidera obe zemlje, da li će uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti."

Tači je sa Ivicom Dačićem, dok su obojica bili na funkcijama premijera, potpisao Briselski sporazum 2013. godine.

Sa Aleksandrom Vučićem razgovarao je sa predsedničke funkcije u pregovorima koje je predvodila nekadašnja evropska komesarka Federika Mogerini, ali su se njih dvojica sretali na različitim međunarodnim forumima i kada pregovori, navodno, nisu postojali.

"Nemam poseban, lični odnos sa predsednikom Vučićem - mi smo predsednici nezavisnih država, izabrani na legitiman način, a ja promovišem stavove moje zemlje na svakom forumu i pred svim zvaničnicima, uključujući i predsednika Srbije.

Imali smo razlike u prošlosti, one postoje i danas, ali ovo ne bi trebalo da nas spreči da kao dva predsednika razgovaramo o budućnosti."

U budućnosti, Tači smatra da ni Kosovo ni Srbija ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez konačnog sporazuma.

"Ako protraćimo ovu priliku, plakaćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni interesovati", zaključuje on.

Srpski i kosovski predsednici, Aleksandar Vučić i Hašim Tači, nisu postigli konačan sporazum o odnosima Srbije i Kosova u prisustvu Federike Mogerini/Getty Images
Srpski i kosovski predsednici, Aleksandar Vučić i Hašim Tači, nisu postigli konačan sporazum o odnosima Srbije i Kosova u prisustvu Federike Mogerini/Getty Images

"Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima sa SAD i EU"

Ričard Grenel nadgleda poptisivanje pisma o namerama o uspostavljanju železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine/Getty Images
Ričard Grenel nadgleda poptisivanje pisma o namerama o uspostavljanju železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine/Getty Images

Iako budućnost vidi u Evropskoj uniji, Hašim Tači u poslednje vreme oštro kritikuje briselske diplomate i svoju politiku vezuje za pozitivne odnose sa Sjedinjenim Državama.

"To je zato što zaslužuju da budu kritikovani - još smo ih i poštedeli kritike, iako smo svesni da ta kritika nema nekog uticaja.

Ipak, ja moram biti otvoren sa mojim građanima jer je Kosovo ispunilo sve uslove za viznu liberalizaciju, ali je i dalje nezasluženo u izolaciji.

Kosovo se oseća izdanim i kažnjenim zbog ovog izostanka jedinstva među članicama EU."

Zbog svega toga, Tači posebno pozdravlja dogovore koji su postignuti pod pokroviteljstvom Ričarda Grenela.

"Vodeća uloga SAD je nezamenljiva i ovo je jasno rečeno u dva pisma koja nam je poslao predsednik Tramp, a ambasador Grenel prati ono što je dobio kao instrukcije od predsednika.

Ključno je da postoji puna koordinacija Vašingtona i Brisela, ali jasno je da Vašington gura stvari napred snažnije i bolje."

Poruku Vašingtona da Srbija treba da zaustavi kampanju za povlačenje priznanja Kosova, dok Priština treba da ukine takse od 100 odsto na robu iz Srbije, vidi kao dobrodošlu inicijativu.

"Svaki uspeh Kosova je zasluga kosovskih institucija, ali i rezulat saradnje sa partnerima u SAD i u Evropi.

Ne mogu da zamislim da Kosovo napreduje bez saradnje sa našim partnerima."

Na najave premijera Kosova Aljbina Kurtija da je spreman da sporne takse zameni "merama reciprociteta", Tači, koji odluku prethodne vlade Ramuša Haradinaja nije ni oštro kritikovao, ni snažno podržao, kaže da Priština mora da misli na puno toga.

"Ne smemo da donosimo odluke koje su populističke - da na taj način navodno kažnjavamo Srbiju, a zapravo se udaljavamo od Evropske unije i SAD.

Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima Kosova sa Vašingtonom i Briselom, a jedino rešenje u kome svi dobijaju je postizanje konačnog sporazuma Kosova i Srbije."

Činjenicu da su predsednik i novoizabrani premijer nastupali odvojeno na Bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, kao i da se njihovi stavovi razlikuju jer dolaze iz različitih političkih opcija, Tači vidi kao razlog za dogovor unutar Kosova.

"Vlada i opozicija treba da usaglase stavove, treba da nastupimo jedinstveni pred Srbijom - bez razlika među nama."

U takvim okolnostima, Tači ne otkriva šta će biti sledeće teme za razgovor Beograda i Prištine, imajući u vidu da javnost ništa nije znala ni o pregovorima o saobraćajnim vezama - sve dok pisma o namerama nisu potpisana.

"Još razmatramo šta će biti dalji koraci.

Imam poverenja u ulogu ambasadora Grenela i verujem da će on biti uspešan u svojoj ulozi", kaže Tači.

"Slobodno, ponosno i nezavisno Kosovo", 12 godina kasnije

Hašim Tači prezentuje novu zastavu Kosova (desno), zajedno sa predsednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom (u sredini) i predsednikom Skupštine Kosova Jakupom Krasnićijem (levo)/DANIEL MIHAILESCU/AFP via Getty Images
Hašim Tači prezentuje novu zastavu Kosova (desno), zajedno sa predsednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom (u sredini) i predsednikom Skupštine Kosova Jakupom Krasnićijem (levo)/DANIEL MIHAILESCU/AFP via Getty Images

Hašim Tači bio je premijer kada je Kosovo 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, a njegov govor u Skupštini Kosova za zvaničnu Prištinu trenutak je od kada se broji vreme državnosti.

U govoru pred brojnim kamerama, Tači je tada rekao da je Kosovo "slobodno, ponosno i nezavisno".

Dvanaest godina kasnije, tvrdi da sve tri kvalifikacije stoje čak i snažnije nego 2008. godine.

"Kosovo je izgradilo građansku demokratiju, multietničku zemlju, sve zajednice su integrisane u politički i društveni život.

Ekonomski rast je četiri odsto svake godine, civilno društvo je konsolidovano, a mediji su više nego slobodni."

Navodi brojku od 115 zemalja koje su nezavisnost priznale, iako zvanični Beograd tvrdi da je brojka dvocifrena.

Tači kaže da je zemlja članica više od 200 međunarodnih organizacija, ali ne i onih kojima teži - Interpola, Uneska, Ujedinjenih nacija.

"Treba nam više ekonomskog razvoja, poslova, poboljšanja životnog standarda.

Ali nijedna zemlja u istoriji nije postigla toliko koliko je uspelo Kosovo za 12 godina."

Ipak, uprkos takvim tvrdnjama predsednika, baš u danima obeležavanja nezavisnosti, u sredinama sa srpskim stanovništvom na Kosovu osvanuli su grafiti poruke da je Kosovo Albanija, a da su pripadnici OVK heroji.

Tači tvrdi da su to - ostaci prošlosti.

"Trenutne razlike u narativima su rezultat događaja u prošlosti, a ti narativi opstaju.

To nije slučaj samo na Kosovu, već i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, svuda gde je bio rat."

Zbog toga, smatra on, neophodno je "strateško strpljenje".

"Inicirao sam osnivanje Komisije za istinu i pomirenje gde su zastupljene sve zajednice, uključujući i srpsku.

Kosovo ne pripada jednoj zajednici više nego drugoj, Kosovo je dom svim svojim građanima i nadam se da će se stvari pokrenuti ka poboljšanju i da ćemo imati evropski prostor na celom Zapadnom Balkanu."

"Naučna fantastika Dika Martija"

Tači i Vučić često su razgovarali i sa jednom od ključnih igračica balkanske politike, nemačkom kancelarkom Angelom Merkel/LUDOVIC MARIN/AFP via Getty Images
Tači i Vučić često su razgovarali i sa jednom od ključnih igračica balkanske politike, nemačkom kancelarkom Angelom Merkel/LUDOVIC MARIN/AFP via Getty Images

Kada je pre pet godina osnovan Specijalni sud za zločine na Kosovu, bila je to jasna poruka međunarodne zajednice da institucije na Kosovu nisu uspele da se izbore sa slučajevima zločina, navodne trgovine organima, ubistava koji su činjeni u prošlosti.

"Specijalni sud će se baviti nečim što je naučna fantastika, što je izveštaj Dika Martija.

Ali građani Kosova imaju pravo da posle deset godina istraga znaju da li je zaista bilo trgovine organima ili ne, što je bio razlog za osnivanje suda."

Hašim Tači tvrdi da međunarodni organi u tome imaju pomoć Kosova.

"Kosovo je ispunilo sve obaveze prema Specijalnom sudu, sarađuje više sa organima međunarodne pravde od bilo koje države u regionu.

Radimo to da bismo održali partnerstvo sa Vašingtonom i Briselom."

Istovremeno, Tači poziva da se rad Specijalnog suda ne politizuje.

"Nadam se da sud neće biti monoetnički jer bi to duboko naštetilo reputaciji ove institucije ako se ne bude bavio genocidom Srbije na Kosovu - ubistvu više od 12 hiljada albanskih civila, 400 masakara nad stanovništvom, 20 hiljada žrtava seksualnog nasilja srpskih snaga, više od 1300 dece koja su ubijena.

Ako se ovi zločini ne reše, mi ćemo imati na delu međunarodno pomilovanje za zločine na Kosovu, a onda će kredibilitet Specijalnog suda biti na nuli."

Ipak, jedan poziv Specijalnog suda zvaničan je razlog za pad vlade Ramuša Haradinaja, još jednog od nekadašnjih lidera OVK, i raspisivanje vanrednih izbora na Kosovu koji su održani 6. oktobra 2019. godine.

Haradinajev loš rezultat usmerio je njegovu karijeru ka opoziciji.

Na pitanje da li bi rad Specijalnog suda mogao uticati na njegovu političku karijeru, Tači kratko i odsečno odgovara:

"Ne."

Kaže da očekuje da i sledeću godišnjicu nezavisnosti dočeka u kabinetu Predsednika Kosova.

Predsednika Kosova biraju poslanici Skupštine Kosova, a Tačijeva nekadašnja stranka sada je deo opozicije u parlamentu.

Na pitanje da li će se kandidovati za novi mandat, Tači nema konačan odgovor.

"Zavisiće od okolnosti.

Pokušaću da naučim još nešto, sem politike, ali za sada sam fokusiran na posao predsednika."

* Napomena: Pitanja u intervjuu su postavljana na engleskom jeziku, predsednik Tači odgovarao je na albanskom jeziku, uz prevod na engleski jezik.

Dvanaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 115 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

©BBC na srpskom - B92
strana 1 od 139 idi na stranu