BBC na srpskom - B92

Severna Makedonija i Albanija: Progutali "knedlu" s imenom, a datuma nema

Ovo je "istorijska greška" i "građani su sa pravom nezadovoljni, poruke su čelnika EU, nakon odluke da Skoplje i Tirana ne dobiju zeleno svetlo iz Brisela.

Izvor: BBC
Podeli
Severna Makedonija i Albanija opet nisu dobile datum za početak pregovora sa Briselom/Getty Images
Severna Makedonija i Albanija opet nisu dobile datum za početak pregovora sa Briselom/Getty Images

Odluka Evropske Unije da Severnoj Makedoniji i Albaniji ne odredi datum za početak pregovora je "nekorektna i pogrešna", jer donosi više štete, nego koristi, kaže za BBC na srpskom Maja Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji.

Takva odluka umalo da izazove turbulencije na makedonskoj političkoj sceni, pa je premijer Zoran Zaev, kako su javili mediji, danas obavio višesatne konsultacije.

Višedecenijski spor oko imena sa Grčkom Makedonija je rešila juna 2018. dogovorom da promeni ime u Severna Makedonija.

To je trebalo da joj otvori vrata Brisela, međutim, lideri zemalja EU tokom sedmosatne rasprave u četvrtak nisu uspeli da se usaglase ni oko teksta saopštenja, koji bi umesto odluke poslao pozitivne poruke Skoplju i Tirani.

Tokom rasprave u Briselu - raspored snaga za i protiv bio 25 prema tri, saznaje Radio Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora.

Francuska je, prema tim izvorima, bila direktno protiv, dok su se Holandija i Danska protivile mogućnosti da se pošalje pozitivan signal i za Albaniju.

Građani zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Severne Makedonije i Albanije, s pravom su "do srži razočarani" odlukom zemalja članica da im ne otvore pregovore o ulasku u Evropsku uniju, smatra i dosadašnji evropski komesar za proširenje Johanes Han na Tviteru.

Pod budnim okom evropskog komesara Johanesa Hana, makedonski premijer Zaev skinuo je kravatu da bi zaličio na grčkog kolegu Ciprasa prilikom potpisivanja sporazuma/Anadolu Agency
Pod budnim okom evropskog komesara Johanesa Hana, makedonski premijer Zaev skinuo je kravatu da bi zaličio na grčkog kolegu Ciprasa prilikom potpisivanja sporazuma/Anadolu Agency

Slučaj Makedonija

"Razočarani smo, zato što smo progutali veliku knedlu sa promenom imena, a i zato što je EU davala velika obećanja", kaže za BBC na srpskom Olgica Aksoska, učiteljica iz Tetova.

Ona smatra da je Severna Makedonija uradila sve što je bilo do nje u dosadašnjem toku procesa.

"Francuska neće da nas vodi u paketu sa Albanijom, jer tamo vlada korupcija i čitava sela se bave prodajom droge, pa verovatno ne žele da to dođe kod njih", kaže Aksoska.

Skoplje ima veće šanse da dobije zeleno svetlo od Brisela, jer su ispunili gotovo sve neophodne uslove, posebno posle potpisivanja Prespanskog ugovora o imenu.

Nekadašnja učiteljica pribojava se da bi ova odluka Brisela mogla da ima šire posledice.

"Šteta je ako nas ne prime, počeće Turska i Rusija da ovde šire uticaj. Bugarsku su zato primili - ne zato što je ispunila sve obaveze, naprotiv, bila je gora od nas.

"Turska će slati migrante, to bi mogao da bude naredni problem i za Evropu i za nas", zaključuje Aksoska.

Zaev razmišljao o ostavci?

Makedonski premijer Zoran Zaev upozorio je lidere EU da će njegova vlada "biti mrtva" ukoliko Brisel ne donese odluku o početku pregovora o pristupanju Severne Makedonije.

Tokom dana Zaev je razgovarao sa čelnim ljudima vlada Nemačke, Švedske, Slovenije, Malte, ali i sa Hanom.

"Od svih evropskih lidera stigla je jasna podrška Makedoniji da nastavi put reformi i integracija.

"Evropski lideri su odali jasno priznanje za sve napore koje je napravila Severna Makedonija i istakli da su zemlje i građani bili potpuni spremni za početak pregovora, ali da je nekoliko država EU bilo protiv toga", navodi se u saopštenju Vlade Makedonije.

Na sajtu Vlade stoji i da će sve odluke doneti u interesu države i građana.

Mediji iz Skoplja pišu da Zaev razmišlja o ostavci, ali nije bilo zvanične potvrde.

Slučaj Albanija

Zajednička fotografija skoro svih lidera zemalja Zapadnog Balkana/EBRD
Zajednička fotografija skoro svih lidera zemalja Zapadnog Balkana/EBRD

Nismo želeli ovakvu odluku, ali nismo se ni nadali nečem većem, ističe ekonomistkinja Valjbonu Ljasku iz Tirane.

"Lično ne vidim i mislim da ni ostali Albanci ne vide ovu odluku kao strašno razočaravajuću", kaže Ljasku za BBC.

Makron, koji je bio protiv otvaranja pregovora, doveo je u vezu nedostatak napretka i Severne Makedonije i Albanije u oblastima vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije i potrebu da se EU sama reformiše, dodaje ona.

Nasuprot tome, nemačka kancelarka Angela Merkel je podržala otvaranje pregovora na početku rasprave.

Albanski premijer Edi Rama i pre samita je bio skeptičan, tvrdeći da je njegova zemlja "kolateralna šteta".

"To je kao kada padaju bombe i pogode baštu. Mi smo ta bašta", rekao je Rama.

Šta je sporno?

Za Francuze je pitanje proširenja problematično u njihovoj domaćoj javnosti, ocenjuje Maja Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji.

"Ne žele da donose odluke, koje će biti politički nepopularne", kaže Bobić.

Ipak, smatra da bi sad bilo dobro da ponude konkretne predloge - kako nastaviti proces proširenja.

"Govori se da ovaj nije dobar. Makron ga je ocenio kao bizaran. Tačno je da to može da se kritikuje, ali oni koji su protiv treba da daju jasne predloge kako drugačije", ističe Bobić.

Istorijska greška

Angela Merkel je u referendumskoj kampanji prvi put posetila Skoplje u svojoj kancelarskoj karijeri dugoj 13 godina/ROBERT ATANASOVSKI/AFP/Getty Images
Angela Merkel je u referendumskoj kampanji prvi put posetila Skoplje u svojoj kancelarskoj karijeri dugoj 13 godina/ROBERT ATANASOVSKI/AFP/Getty Images

"To je teška istorijska greška, jer ogromna većina zemalja članica podržava otvaranje tih pregovora", rekao je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker na kraju dvodnevnog samita EU.

I Donald Tusk, predsednik Evropskog saveta oglasio se na Tviteru, gde je potvrdio da su obe države uradile sve što je bilo u njihovoj moći.

https://twitter.com/eucopresident/status/1185194799349010432?s=19

Bobić podseća da se radi o procesima koji traju.

"Ali ako blokirate početak tog procesa, onda se dovodi u pitanje i iskrena namera da želite tim zemljama napredak", ocenjuje ona.

Ipak, dodaje da je bilo mnogo ljudi koji su očekivali da će EU preuzeti odgovornost za Zapadni Balkan.

"To je značajno zbog same EU, kako bi mogla da ima globalno važnu ulogu. Ako ne može to u susedstvu, kako će moći u drugom nekom kraju sveta", pita se Bobić.

Evropska unija jeste kriva, ali građani regiona nemaju ništa od toga da svaljuju krivicu na Brisel, zato je bolje da se posvete unutrašnjim reformama, zaključuje ona.

Šta dalje?

U maju 2020. u Zagrebu će se održati Samit Zapadnog Balkana, tokom hrvatskog predsedavanja Evropskom unijom.

Tu bi trebalo da se okupi krem Brisela - svi čelnici država članica, a među njima i nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Očekuje se da će jedna od glavnih tema biti proširenje EU.

"Nema mnogo vremena do maja 2020. godine. Iako je Albanija dosad ispunila brojne zahteve, i dalje ima mnogo toga da se uradi", zaključuje Ljasku.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

©BBC na srpskom - B92
strana 1 od 143 idi na stranu