BBC na srpskom - B92

Zašto svet postaje sve alergičniji na hranu

Sve više dece na svetu je alergično na hranu, a za to je delimično kriv i zapadnjački način života.

Izvor: BBC
Podeli
Sve više dece je alergično na hranu/Getty Images
Sve više dece je alergično na hranu/Getty Images

Deca širom sveta imaju daleko veće šanse nego ikada ranije da postanu alergični na hranu.

Istraživanje smrti britanskih tinejdžera nakon što su konzumirali obrano mleko, susam i kikiriki pokazalo je da je to nekada ima tragične posledice. Prošle godine šestogodišnja devojčica u Zapadnoj Australiji je preminula usled alergije na mlečne proizvode.

Porast alergija poslednjih decenija naročito je primetan na zapadu. Na hranu je trenutno alergično oko sedam odsto dece u Velikoj Britaniji i devet odsto u Australiji na primer. Širom Evrope dva odsto odraslih alergično je na hranu.



Reakcije opasne po život mogu da se pojave i kada se uzmu samo mrvice hrane, što znači da pacijenti i porodice žive u strahu i anksioznosti. Ishrana koje moraju da se pridržavaju može da postane opterećenje za društveni i porodični život.

Dok ne možemo sa sigurnošću da kažemo zašto su alergije u porastu, istraživači širom sveta rade na tome da nađu načine za borbu protiv ovog fenomena.

Ovaj dečko je preminuo od alergije/PA Media
Ovaj dečko je preminuo od alergije/PA Media

Šta izaziva alergiju?

Jedan od testova na alergiju/Getty Images
Jedan od testova na alergiju/Getty Images

Alergiju izazivaju supstance brotiv kojih se imuni sistem borim, a koje bi trebalo da su bezopasne. One postaju alergeni.

Ove supstance postaju mete i dovode do alergijskih reakcija.

Simptomi se kreću od crvenila kože, osipa i oteklina do - u najtežim slučajevima - povraćanje, dijareje, otežano disanje i anafilaktičkog šoka.

Neke od najčešćih namirnica na koje su deca alergična su:

  • mleko
  • jaja
  • kikiriki
  • orašasti plodovi (orah, badem, brazilski orah...)
  • susam
  • riba
  • morski plodovi


Gde se alergije na hranu najčešće javljaju?

Učestalost alergija na granu je u porastu u poslednjih 30 godina, naročito u industrijskim društvima. Koliki je tačno porast zavisi od vrste hrane i toga gde pacijent živi.

Alergija na kikiriki je na primer petostruko povećana u Velikoj Britaniji između 1995. i 2016. godine.

Studija Kraljevskog koledža nad 1.300 trogodišnjaka pokazala je da je dva i po odsto njih alergično na kikiriki.

Australija ima najveći stepen potvrđenih alergija na hranu. Jedno istraživanje je pokazalo da je devet odsto australijskih jednogodišnjaka alergično na jaja, dok je tri odsto alergično na kikiriki.

Porast alergija nije jednostavno efekat toga što je društvo postalo svesnije i boljeg dijagnostikovanja.

Smatra se da su alergije i porast osetljivosti na hranu povezane sa okruženjem i zapadnim načinom života.

Poznato je da je manja stopa alergija u zemljama u razvoju. One se češće javljaju u urbanim nego u ruralnim sredinama.

Faktori za to mogu da budu zagađenje, promene u ishrani i manja izloženost mikrobima, što menja odgovor imunog sistema.

Među migrantima je veća prevalenca na astmu i alergije na hranu u zemljama u koje su se doselili nego što je bila u matičnim državama, što ilustruje značaj faktora okruženja.

Sve više ljudi u svetu je alergično/Getty Images
Sve više ljudi u svetu je alergično/Getty Images

Neka moguća objašnjenja

Ne postoji jedno objašnjenje zašto svet postaje sve alergičniji na hranu, ali naučnici imaju neke teorije.

Jedan je da je povećanje higijene krivac, pošto deca nemaju mnoge infekcije.

Protiv parazitskih infekcija obično se se bore neki mehanizmi koji su uključeni u borbu sa alergijama. Uz manje parazita za borbu, imuni sistem se okreće protiv stvari koje bi trebalo da budu bezopasne.

Druga ideja je da vitamin D može da pomogne imunom sistemu da razvije zdravi odgovor, čineći nas manje podložnim alergijama. Većina ljudi širom sveta ne dobija dovoljno vitamina D iz nekoliko razloga, između toga i što provodi manje vremena na suncu. U SAD se procenjuje da se stopa nedostatka vitamina D skoro udvostručila za nešto više od decenije.

Novija, "teorija dvostrukog izlaganja alergenima", ukazuje da se razvoj alergije na hranu svodi na ravnotežu između vremena, doze i oblika izloženosti.

Na primer, razvoj alergijskih antitela može da se događa kroz kožu, naročito kroz upalu kože kod beba sa ekcemima.

Ali smatra se da konzumiranje namirnica koje izazivaju alergiju tokom odvikavanja može dovesti do zdravog odgovora i sprečiti razvoj alergije, jer je imuni sistem creva spreman da toleriše bakterije i strane supstance, poput hrane.

Ovo je bila osnova u istraživanju Kraljevskog koledža, koje je pokazalo smanjenje za oko 80 odsto alergije na kikiriki kod petogodišnjaka koji su redovno jeli kikiriki od godine rođenja.

Ova studija dovela je do promena u američkim smernicama o konzumiranju kikirikija kod odojčadi. Roditeljima iz Velike Britanije savetovano je da se prvo konsultuju sa lekarom opšte prakse.

Ljudski uticaj

Ova devojčica je preminula zbog alergije na susam/Family handout/PA Wire
Ova devojčica je preminula zbog alergije na susam/Family handout/PA Wire

Smrt tinejdžera iz Velike Britanije koja su imala alergije na hranu ukazuje na ljudski uticaj na ovakvu situaciju i važnost jasnog i tačnog označavanja.

Trenutno ne postoji lek za alergiju na hranu, a upravljanje situacijom se oslanja na izbegavanje namirnica i na plan hitnog lečenja u slučaju izlaganja.

Ali čak i postavljanje početne dijagnoze je izazovno. Glavni način prepoznavanja alergija na hranu je da pacijent postepeno jede povećane količine te hrane pod medicinskim nadzorom.

Međutim, ovo je uznemirujuće za decu i postoji rizik da izazove alergijsku reakciju. Testovi reakcije imunog sistema takođe mogu dati lažne podatke kod dece koja nisu alergična.

Na Kraljevskom koledžu u Londonu razvijena je alternativa: test krvi koji se pokazao tačnim u dijagnostikovanju alergije na kikiriki u poređenju s postojećim metodama.

Ovi testovi sada pokrivaju hranu odgovornu za 90 odsto dečijih alergija i nadamo se da će biti dostupni pacijentima u narednih nekoliko godina.

Čak i nakon uspešne dijagnoze, izbegavanje hrane koja izaziva alergiju je teško, a slučajne reakcije su česte.

Pokazalo se da imunoterapija alergenima - kada se uzimaju male količine te supstance - smanjuje osetljivost alergičnih pacijenata i može da zaštiti od slučajnog izlaganja.

Ostali tretmani se istražuju i veoma su potrebni.

U međuvremenu, alergije ostaju briga i deo svakodnevnog života za decu i njihove roditelje.

O ovom članku

Ovu analizu BBC je naručio od eksperata koji rade za drugu organizaciju.

Doktorka Aleksandra Santos je viša klinička predavačica na odeljenju pedijatrijske alergije na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Članak je prvi put objavljen u decembru 2018.

Uredila Eleonora Lovre

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

©BBC na srpskom - B92
strana 1 od 142 idi na stranu