Vesti -

Kako sprečiti posledice solarne superoluje?

Poslednja se dogodila 1859. godine - pre GPS satelita, globalnih električnih mreža i interneta, tako da naučnike brine kako da zaštite električnu mrežu od potencijalno značajnih oštećenja...

Izvor: Šeli Šlender, Glas Amerike
Podeli

Moćni solarni vetrovi koji udaraju zemljinu atmosferu uzrokuju veličanstvenu polarnu svetlost aurore borealis…kao i mnoga pomarčenja koja remete naše električne sisteme. Naučnici konstantno traže bolje načine da prebrode solarne oluje. Razne mere bezbednosti su umanjile opasnost, ali sve veći broj naučnika upozorava da se mora uraditi više kako bi se pomoglo električnoj mreži da opstane tokom super solarne oluje, prenosi Glas Amerike.

Dok solarna oluja osvetljava nebo iznad Arktika meteorolog Vilijam Murta kaže da druge oblasti može da zavije u tamu.

“Nedavno, 2003. godine, velika geomagnetska oluja je, tokom perioda koji zovemo oluje na Dan veštica, izazvala nestanak struje u Malmeu u Švedskoj i oštetila transformatore u mreži Eskombi u Južnoj Africi.”

Murtin tim u Centru za prognozu svemirskog vremena u Bolderu u državi Kolorado, posmatra Sunce za više od 40 hiljada vladinih grupa i biznisa širom sveta. Uobičajena prognoza je vrelo, sunčano i bez brige. Međutim izbacivanje ogromnog mehura naelektrisanih čestica može da podstakne ozbiljno posmatranje svemirskih vremenskih uslova.

“Praćenje geomagnetne oluje je nešto kao posmatranje uragana kada je taj uragan negde kod obale Majamija, udaljen par dana”.

Obično je potrebno dan ili dva da solarna oluja stigne do Zemlje, ali Murtin tim ne može da napravi preciznu prognozu sve dok se oluja ne približi na sat vremena i pogodi satelite za kontrolu vremena.

“Dakle možemo da kažemo svima koje smo upozorili dan ili dva pre toga, da je oluja gora nego što smo mislili, da je kako smo i predvideli ili da je slabija te da neće biti posledica ovde na Zemlji kako smo se pribojavali.”

Do sada, solarne oluje su uzrokovale nestanak struje samo na dan ili dva.

Ipak, mnoge naučnike brine superoluja. Poslednja takva se dogodila 1859. godine - pre GPS satelita, globalnih električnih mreža i interneta.

“Dakle, šta to znači u našoj kritičnoj infrastrukturi, pogotovo za električnu mrežu? To je ono što pokušavamo da razumemo.”

U Nacionalnoj laboratoriji u Ajdahu Skot Mekbrajd pokušava da odgovori na ta pitanja i da nađe načina da zaštiti mrežu.

Oprema obično može da izdrži manje oluje, ali superoluja bi mogla da izazove opsežna oštećenja za koja bi trebalo mnogo vremena da se poprave.

“Kako bi se napravili transformatori na jako visoki napon obično je potrebno od godinu i po do dve godine, dakle ako bismo izgubili 10 transformatora na jako visoki napon u Sjedinjenim Državama, ljudi bi mogli da ostanu bez struje 6 meseci, godinu, čak i do dve godine.”

Pravljenje rezervnih tranformatora i bolje uzemljenje mogli bi da umanje posledice, ali Mekbrajd kaže da ima i jedna druga opcija.

“Isključenje električne mreže bi je svakako zaštitilo od geomagnetskih poremećaja, ali socio-ekonomski udar toga bi bio toliko veliki da bi bilo jako teško za nekoga da donese takvu odluku.”

Tim Bele kuće za solarne oluje razmatra načine da se pomogne svetu koji zavisi od električne energije da lakše prebrodi superoluju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 146 idi na stranu