Vesti -

Kako su klimatske promene uticale na evoluciju ljudi?

Naši najdalji preci borili su se s klimatskim promenama i preživljavali suše, smrzavanje i poplave.

Podeli

Foto: Tim Evanson / Flickr.com

Sada sve veći broj naučnika smatra da je promena klimatskih uslova na Zemlji zaslužna za razvoj čovekovih sposobnosti.

Njihovo istraživanje sugeriše da su se veliki skokovi u evoluciji, poput razvoja većeg mozga i sposobnosti da koristimo i pravimo složene alate, događali upravo u periodima naglih klimatskih promena.

Piter deMenokal sa Univerziteta u Kolumbiji kaže da stručnjaci već iskopavaju drevne zube i sedimente sa morskog dna, kako bi pronašli dokaze za ove pretpostavke.

Podaci će im pomoći da otkriju koliko je klima uticala na našu evoluciju i u kojim periodima istorije.

Rik Pots iz Programa za istraživanje porekla ljudi Instituta Smitsonijan kaže da se prvi “evolutivni skok” dogodo pre oko tri miliona godina, kada su Australopithecus afarensis, hominidi kojima pripada i čuvena Lusi, istrebljeni, a kada su se pojavili savremeni ljudi. U to vreme, pokazuju fosili, ljudi su imali veće mozgove i koristili prve alate.

Drugi skok dogodio se pre između dve i 1,5 miliona godina, kada je Homo erectus počeo da koristi sekire sa sečivima i napustio Afriku.

Dr Pots kaže da se oba događaja poklapaju sa dramatičnim promenama klime, kada su se šume pretvorile u livade, a temperature značajno porasle.

On sugeriše da je promena orkuženja pre tri miliona godina dovela do toga da se ljudi kreću usprvno, umesto četvoronoške.

Dr deMenokal kaže da uzorci uzeti sa morskog dna duž obala Afrike pokazuju različite slojeve sedimenta, koji su tamniji u vreme suše, a svetli u vlažnijim periodima.

Istraživanja pokazuju da se klima menjala na svakih 20.000 godina od vlažne do suve i da su efekti bili izraženi tokom dva važna perioda u ljudskoj evoluciji.

Mark Maslin sa Univerziteta u Londonu kaže da se novi dokazi za te tvrdnje nalaze u Velikoj rasednoj dolini, koja prolazi kroz Etiopiju, Keniju i Tanzaniju.

Proučavanjem stena, on je otkrio da su baseni jezera bili vrlo osetljivi na promene pre oko 2,7 i 1,5 miliona godina.

Dr Maslin kaže: “Otkrili smo da se ti periodi, kada su se jezera pojavljivala i nestajala, poklapaju sa većim promenama u ljudskoj evoluciji”.

Naučnici su takođe proučavali fosilizovane zube naših predaka, kako bi razumeli kako se menjala njihova ishrana u odnosu na klimu.

Otkrili su da su naši daleki preci jeli raznovrsnu hranu i mogli da se nose sa svim promenama okruženja.

Međutim, istraživanje ne objašnjava zašto je promena klime bila možda okidač za evolutivne skokove.

Dr Maslin kaže da je jedna od mnogobrojnih teorija ta da su ljudi razvili veće mozgove kako bi učili da se hrane u vreme suše.

On takođe kaže da su u vlažnim periodima, kada im je više resursa bilo na raspolaganju, ženke pažljivije birale mužjake, kako bi dobijale pametniju i snažniju decu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 146 idi na stranu