Nauka -

"Svet primitivnih bakterija, koji se trenutno krije u senci, opet će zavladati"

Atmosfera Zemlje trenutno je veoma bogata kiseonikom, ali nije uvek bilo tako, niti će tako ostati. Naime, novo istraživanje pokazuje da će kroz milijardu godina kiseonika biti toliko malo da će većina višećelijskih aerobnih organizama, koji od njega zavise, izumreti.

Izvor: B92
Podeli
Ilustracija/Foto: Shutterstock/m.mphoto
Ilustracija/Foto: Shutterstock/m.mphoto

Kiseonik danas čini oko 21 odsto Zemljine atmosfere. Takva atmosfera idealna je za velike i složene organizme, poput ljudi, kojima je kiseonik neophodan za život.

Ali, rano u Zemljinoj istoriji nivoi kiseonika bili su mnogo niži i verovatno će opet biti niski u dalekoj budućnosti. U novom istraživanju, objavljenom u časopisu "Nature Geoscience", Kazumi Ozaki sa Univerziteta Toho u Funabašiju u Japanu i Kris Rajnhard s Tehnološkog instituta Džordžija u Atlanti modelirali su klimatske, biološke i geološke sisteme na Zemlji kako bi predvideli kako će se atmosferski uslovi menjati.

Istraživači kažu da će Zemljina atmosfera održavati visok nivo kiseonika još sledećih milijardu godina pre nego što će se dramatično brzo vratiti na niske nivoe koji podsećaju na one koji su postojali pre razdoblja poznatog kao Veliki događaj oksidacije od pre oko 2,4 milijarde godina.

"Otkrili smo da atmosfera bogata kiseonikom neće biti trajna funkcija Zemlje", rekao je za "New Scientist" Ozaki.

Jedan od glavnih razloga za promenu biće porast toplotne energije koju će oslobađati Sunce. Istraživači smatraju da će to dovesti do smanjenja količine ugljen-dioksida u atmosferi, jer CO2 upija toplotu i potom se razgrađuje.

Ilustracija/Foto: depositphotos/ArchManStocker
Ilustracija/Foto: depositphotos/ArchManStocker

Ozaki i Rajnhard procenjuju da će za milijardu godina nivo ugljen-dioksida postati toliko nizak da organizmi koji zavise od njega za foto-sintezu, među kojima su i biljke, neće moći da prežive ni da proizvode kiseonik, prenosi Indeks. Masovno izumiranje ovih fotosintetskih organizama biće primarni uzrok ogromnog smanjenja količina kiseonika u atmosferi.

"Pad nivoa kiseonika biće vrlo, vrlo ekstreman - govorimo o milion puta manje kiseonika nego danas", kaže Rajnhard.

Kad promene u Zemljinoj atmosferi jednom počnu da se događaju, one će brzo napredovati: proračuni su ovog tima, te oni sugerišu da bi atmosfera mogla da izgubi kiseonik za samo 10.000 godina.

"Biosfera se ne može prilagoditi tako dramatičnoj promeni okoline", kaže Ozaki.

Nakon drastičnog pada nivoa kiseonika, na Zemlji će ponovo zavladati mikrobi, tumači Rajnhard.

"Svet anaerobnih i primitivnih bakterija, koji se trenutno krije u senci, opet će zavladati", rekao je on.

Kopneni život prestaće da postoji, kao i vodeni život, navode naučnici. Ozonski omotač, koji se sastoji od kiseonika, a deluje kao zaštita od zračenja, iscrpiće se izlažući Zemlju i njene okeane visokim nivoima ultraljubičastog svetla i toplote iz užarenog Sunca.

Autori u sažetku ističu da njihov model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, s atmosferskim kiseonikom koji naglo pada na nivoe koji podsećaju na Zemlju drevnih organizama arheja, biti najverovatnije pokrenuta pre početka vlažnih uslova staklene bašte u klimatskom sistemu Zemlje i pre velikog gubitka površinske vode iz atmosfere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 11 idi na stranu