Od rasula do „Gaspromnjefta”

Pre nešto više od godinu dana naš najtrofejniji fudbalski klub Crvena zvezda se nalazio u najtežoj situaciji od osnivanja. Mnogi su tada smatrali da je stečaj neminovan. Blokirani računi, dug veći od 28 miliona evra, šest meseci neisplaćene plate zaposlenima i fudbalerima, treće mesto u šampionatu i ispadanje u Kupu Srbije od Sevojna, klub bez rukovodstva, s predsednikom u ostavci...

Lazar Delić, www.politika.rs
Podeli

Zvezda je tada polako tonula i činilo se da joj nema spasa. Na burnim izborima, održanim krajem maja prošle godine, za novog predsednika je, „za jedan glas”, izabran bivši Zvezdin fudbaler Vladan Lukić (30 glasova od 59 prisutnih članova Skupštine). On je posle pobede poručio: „Vratiću Zvezdu zvezdašima” i ubrzo je ispunio obećanje.

U Lukićevu čistu biografiju, njegovo poštenje i zvezdaštvo niko nije sumnjao, čak ni njegovi ljuti protivnici. Ipak, iza sebe nije imao poslovno iskustvo kao njegovi prethodnici, niti iskustvo u rukovođenju velikim sistemima. Zato su mnogi sumnjali u Lukićevu sposobnost da vodi Crvenu zvezdu i strepeli kako će izaći na kraj s upravom najljućeg rivala Partizana, u kojoj su prednjačili političari i privrednici. Tek nekoliko dana posle izbora za predsednika, Lukić je morao da organizuuje svečanost povodom 18 godina od trijumfa Crvene zvezde u Kupu evropskih šampiona u Bariju, a u klubu u to vreme nije bilo novca ni za iznajmljivanje svečane sale, hranu i piće je obezbedio jedan ugostitelj, veliki zvezdaš, a tog dana na „Marakani” nije bilo ni vode, koja je ranije isključena zbog neplaćenih računa. Ta proslava je ostala upamćena po stolici s koje su se obraćali govornici, pa je na nju morao da se penje i legendarni Dragan Džajić, direktor Zvezde iz vremena kada je bila prvak Evrope i sveta. Stolica, govori bez ozvučenja i zatečeno rasulo postali su sinonim Zvezdine stranputice. Nekada veliki klub počeo je da se ruši, a Lukićevo predsednikovanje je oročavano na svega nekoliko meseci...

Zvezdani grad – investicija od 650 miliona evra

Međutim, samo godinu dana kasnije, Crvena zvezda je na spektakularan način obeležila godišnjicu najvećeg klupskog uspeha u istoriji, pred skoro 500 zvanica, a generacija iz Barija i Tokija je zvanično proglašena za šestu Zvezdinu zvezdu. Javnosti je predstavljen projekat izgradnje novog kompleksa na mestu današnjeg stadiona – Zvezdanog grada. Time je Crvena zvezda pompezno najavila da će svojoj zemlji i Beogradu doneti investiciju od čak 650 miliona evra, uz garancije portugalsko-britanskog investicionog konzorcijuma i Evropske unije. Nedavno je Crvena zvezda dobila i, dugo čekanog, generalnog sponzora za narednih pet godina, ruskog naftno-gasnog giganta „Gaspromnjeft”.

„Crveno-beli” su protekle sezone, nakon dve godine posta, trijumfovali u Kupu Srbije, a u šampionatu su bili vicešampioni, iako su bili lideri maltene do samog kraja, a pomak je napravljen i na evropskoj sceni. Navijači su se u velikom broju vratili na stadion, a na Zvezdinim mečevima je bilo ubedljivo najviše publike u Srbiji, uz 12.000 prodatih pretplatnih karata! Pokrenut je i veliki projekat članstva i Crvena zvezda danas ima više od 10.000 registrovanih članova, koji su platili godišnju članarinu i koji će moći da biraju rukovodstvo kluba, ali i da budu birani. Po informacijama iz kluba, prihodi od marketinga su veći i do deset puta, tako da Crvena zvezda sve više postaje i poslovni gigant.

Otuda je Lukićev poslovni, uz očekivani sportski, uspeh zaista impresivan, iako je bilo i onih koji su ga nipodaštavali, pogotovo kada je pokrenuo akciju: veliki prijatelj za veliku Zvezdu, skupljajući donacije od 5.000 evra na godišnjem nivou ili kada je započeto prikupljanje novca za Fondaciju Crvene zvezde putem es-em-es pruka na broj 2344.

“Za mene je podjednako važan svaki dinar koji dođe u klub. I podjednako cenim onog ko je dao 100 dinara i onog ko je doneo milion evra. Samo ako tako radite uspećete. Ljudi koji su uplaćivali po 5.000 evra su dali veliki doprinos stabilizaciji kluba jer smo tako prikupili više stotina hiljada evra. Ako umete to da poštujete, kao i uplatu od 100 dinara es-em-es porukom, onda dođete i do prilike da potpišete ugovor s velikom svetskom kompanijom „Gaspromnjeft”. U životu se uvek vraća onako kako radite. A mi u Crvenoj zvezdi radimo mnogo i pošteno”, objasnio je za „Politiku” Vladan Lukić svoju poslovnu filozofiju.

Lukiću se sada više niko ne smeje. Dokazao je da ume da radi, pokazao da je veoma ambiciozan, ali je i dalje dosta skroman:

“Sve što je Zvezda uradila za godinu dana zasluga je čitavog tima ljudi koji rade u našem klubu i to nekada i po 18 sati dnevno. U klubu su ponovo pravi zvezdaši, koji kada kroče na „Marakanu” zaboravljaju iz kojih su kompanija, stranaka, kao i šta je sve bilo u prošlosti. Interesuje nas samo Zvezda i živimo za nju. Jednostavno volimo Zvezdu, na stadionu smo od devet ujutro do devet-deset uveče, uspešno rešavamo probleme i drago mi je da svi vide da smo na dobrom putu.”

U klupskoj hijerarhiji, odmah iza Lukića je potpredsednik kluba Aleksandar Antić, inače predsednik Skupštine grada Beograda.

“On je veliki zvezdaš i veliki čovek. Njegovim dolaskom Zvezda je mnogo dobila. Iako ima mnogo obaveza, uvek nađe vremena za Crvenu zvezdu i na tome sam mu veoma zahvalan. Još ćemo da širimo krug ljudi oko našeg kluba, jer je Zvezda fudbalska i nacionalna institucija. Mi smo više od kluba, mi smo pokret i zato ima mesta za svakog ko želi dobro Zvezdi.”

Domaćinsko poslovanje

Crvena zvezda može ponovo da bude moćna, a posle potpisivanja sponzorskog ugovora s „Gaspromnjeftom”, najvećeg u istoriji srpskog sporta, čini se da su rešeni svi finansijski problemi. Međutim, uvek generalni sekretar kluba Andrija Kleut ipak upozorava:

“Naravno da nismo rešili sve probleme, kao ni sve tekuće koje imamo kao klub, ali nam je sada mnogo olakšano buduće poslovanje. Nastavljamo na radu na finansijskoj konsolidaciji i tu nas čekaju mnogi izazovi. S „Gaspromnjeftom” postoji nešto mnogo više od novca i zato nam je krivo što se štampa u Srbiji utrkuje da pogodi vrednost ugovora, što je poslovna tajna, pa se najčešće iznose netačne cifre. Ali, nije to najvažnije, nego što će se na dresovima našeg kluba naći ime renomirane kompanije u svetskim okvirima Gasprom i što su nam oni strateški partner. To je veoma važno i za Srbiju.”

Andrija Kleut je posebno istakao da će u Crvenoj zvezdi nastaviti da štede i racionalizuju poslovanje.

“Štedimo na svemu. S ponosom mogu da kažem da ćemo ove godine imati veoma mali budžet, čak i duplo manji nego ranijih godina, ali ćemo imati bolji tim. To je domaćinsko poslovanje, primereno svetskoj ekonomskoj krizi. Ugovor s „Gaspromnjeftom” tu ništa neće promeniti, jer svaki dinar moramo da zaradimo i niko nam ne poklanja novac, pa u skladu s tim moramo i da poslujemo”, kazao je Kleut.

Ipak, u Crvenoj zvezdi su posebno ponosni na zajednički fond s „Gaspromnjeftom” koji je namenjen isključivo finansiranju omladinske škole. Ona će ubuduće imati budžet na nivou velikih evropskih klubova, a od kada je za direktora imenovan aktuelni trener prvog tima Ratko Dostanić, mnogo toga je podignuto na viši nivo. I sve mlađe selekcije Crvene zvezde će na dresovima imati ime – Gasprom.

“Ovaj fond namenjen našim mladim selekcijama je velika šansa za klub i ulaganje u Zvezdinu i budućnost srpskog fudbala”, zaključio je Andrija Kleut.

Stižu novi inostrani sponzori

Kako „Politika” saznaje, Crvena zvezda je u završnim pregovorima s jednim velikim proizvođačem automobila i jednom internacionalnom kompanijom, koja je već sponzor pojedinih velikih evropskih klubova. Poput ruskog „Gaspromnjefta” i sedište ovih kompanija je u inostranstvu.

Zanimljivo je da Crvenu zvezdu ne sponzoriše nijedno državno niti javno preduzeće, čime je uspeh klupskog menadžmenta još veći. S druge strane, u Zvezdinom sponzorskom pulu je najveći broj domaćih privatnih firmi, kojih ima više nego u svim superligaškim klubovima zajedno.

„Gasprom” – najprofitabilniji na svetu

Ruski gasni gigant „Gasprom”, prošle godine je bila najprofitabilnija kompanija na svetu, iako se po visini godišnjeg prihoda pozicionirao tek na 50. mestu najuspešnijih svetskih kompanija koje objavljuje časopis „Forčen”. Iako je „Gasprom” 2009. smanjio neto dobit za 17,8 odsto na 24,56 milijardi dolara, uspeo je da zauzme lidersku poziciju, jer su profiti naftnih kompanija opali za više od 50 procenata zbog pada cene nafte na svetskom tržištu, koje su tokom 2008. dostigle rekordni nivo. Zahvaljujući tome „Gasprom”, s preko 50 odsto državnog udela u vlasništvu, postao je najprofitabilnija kompanija po kriterijumima „Forčena”, potisnuvši „Ekson mobil”, koji je na liderskoj poziciji bio čak pet godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.