EP u Danskoj: Može li Srbija do novog uspeha?

Rukometna 2013. godina bila je uspešna za Srbiju, a ženska reprezentacija zaokružila je fenomenalnim rezultatom i srebrnom medaljom na Svetskom prvenstvu održanom u našoj zemlji. Posle devojaka, sada je red na muškarce, koji će sportsku 2014. godinu otvoriti nastupom na šampionatu Evrope u Danskoj. Rukometaši Srbije će u zemlji aktuelnog prvaka Evrope i viceprvaka sveta braniti srebrnu medalju, a mi smo za vas spremili opširnu najavu takmičenja koje nas očekuje.

Nikola Đukić Evropa, Danska
Podeli

Sportska redakcija B92 je o uspesima rukometašica i ostalih srpskih sportista u 2013. godini već pisala u okviru Novogodišnjeg paketića, a sada je na redu nova sezona koju otvaramo Evropskim prvenstvom u Danskoj.

Najveće rukometno takmičenje na starom kontinentu biće 11. po redu, posle jubilarnog desetog odigranog u Srbiji 2012.

Prvo što se primeti kada se pogleda istorija jeste velika razlika od skoro pola veka između prvog Evropskog i prvog Svetskog prvenstva. Tokom zenita nacističkog režima, tačnije 1938. godine, u Nemačkoj je održano prvo Svetsko prvenstvo u rukometu, koje je, logično, osvojila domaća selekcija. Usledila je pauza zbog svima nama poznatih razloga, a 1946. godine formirana je Svetska rukometna federacija (IHF).

Evropska rukometna federacija (EHF) formirana je tek 1991, a četiri godine kasnije IHF je odlučio da sistem svog takmičenja promeni sa četvorogodišnjeg dvogodišnji. Dogovor koji je postignut ranije značio je da će Evropa dobiti svoje takmičenje, a prvi turnir bio je u Portugalu 1994.

Format je bio takav da je 12 ekipa bilo podeljeno u dve grupe iz kojih su u polufinale išle po dve najbolje plasirane reprezentacije. Iz grupe A dalje su otišli Rusija i Hrvatska, dok su u grupi B prva dva mesta zauzele Švedska i Danska. Titulu su osvojili Šveđani najviše zahvaljujući najboljem igraču Magnusu Andersonu, a u finalu je pala Rusija rezultatom 34:21.

Prvi veliki uspeh Jugoslavija ostvarila je dve godine kasnije u Španiji, kada je u svom debitantskom nastupu osvojila bronzanu medalju.

Jugoslavija je zauzela drugo mesto u grupi iza Rusije, samo zbog slabije gol razlike, pa je u polufinalu išla na domaćina. Španci su bili bolji sa 27:23, otišli u finale gde su kasnije poraženi od Rusije. Rusi su godinu dana kasnije uspeli da objedine titule svetskog i evropskog prvaka.

Jugoslavija je u meču za bronzu nadigrala Švedsku u triler završnici i donela prvu medalju na EP.

Nikola Adžić, Igor Butulija, Nedeljko Jovanović, Aleksandar Knežević, Žikica Milosavljević, Dragan Momić, Dejan Perić, Nenad Peruničić, Predrag Peruničić, Dragan Škrbić, Rastko Stefanović, Goran Stojanović i Veselin Vujović napravili su pod vođstvom Zorana Živkovića istorijski rezultat.

Na sledećem Evropskom prvenstvu u Italiji (1998), Jugoslavija nije uspela da prođe grupu, pošto je završila na trećem mestu iza Švedske i Nemačke. Porazi upravo od te dve reprezentacije koštale su selekciju bivše zemlje plasmana u polufinale, pa je peto mesto bio konačan plasman. Švedska je stigla do druge medalje u tri takmičenja, Španija je ponovo bila druga, dok se bronzom okitila Nemačka.

Te godine, osim individualnih priznanja, prvi put je na Evropskim prvenstvima u rukometu određen i tim turnira koji su činili Piter Gencel, Stefan Krečmar, Johan Peterson, Andrej Čtčepkin, Danijel Stefan, Talant Dušebajev i Sergej Pogorelov.

Poslednji turnir u prošlom veku organizovan je u komšiluku, domaćin je bila Hrvatska, ali naša reprezentacija nije uspela da se kvalifikuje. Posle Portugala, Španije i Italije, termin je promenjen, pa se igralo u januaru 2000. godine, a ne tokom leta kao što je to ranije bio slučaj.

Hrvatima nije pomoglo ni što su igrali pred domaćom publikom, ostali su bez plasmana među četiri najbolje, a Šveđani, koji su u tom trenutku bili i prvaci sveta, nastavili su dominaciju i uzeli novo zlato.

Najuspešnija reprezentacija u istoriji svetskih i evropskih prvenstava, gubila je od Rusije sa šest golova razlike, ali je uspela da izjednači i izbori produžetke. Golom Magnusa Vislandera u poslednjem minutu drugog produžetka Švedska je slavila sa 32:31.

Poredak je ponovo bio sličan, Španija je kompletirala podijum, dok je Hrvatska, koja je osvojila OI 1996. ostala bez plasmana na Igre u Sidneju jer je zauzela šesto mesto, a pet je vodilo u Australiju.

Posle tri trofeja na četiri turnira, došlo je vreme da Švedska organizuje završnicu EP. Šampion je ostao isti, ali je format takmičenja promenjen i ovo je bio prvi turnir u istoriji na kom je nastupilo 16 reprezentacija.

Svi timovi bili su raspoređeni u četiri grupe i iz svake od grupa po tri su odlazila u drugu fazu. Formirane su nove dve grupe od po šest ekipa, pa su po dve prvoplasirane obezbedile svoje mesto u polufinalu. To su bili Danska, Nemačka, Švedska i Island, a Šveđani su bez poraza okončali i ovo prvenstvo.

Golman Piter Gencel je treći put uzastopno izabran u najbolji tim prvenstva, što nikome do tada nije pošlo za rukom.

Reprezentativac Islanda Olafur Stefanson postigao je 58 golova, što je bio rekord sve do 2012.

Jugoslavija je takmičenje završila na 10. mestu, što je drugi najlošiji plasman na EP, a to je bio poslednji put da se reprezentacija takmiči pod tim nazivom pošto je od 2003. godine nosila naziv Srbija i Crna Gora.

Dominaciju Švedske konačno je prekinula Nemačka, titulom u Sloveniji 2004. godine. Šveđani se do danas nisu vratili u vrh evropskog rukometa, a najbolji plasman od tad im je peto mesto.

Danska je savladala Hrvatsku i osvojila bronzu, dok je Nemačka u borbi za pehar dobila Sloveniju sa 30:25, iako je na startu turnira poražena od Srbije i Crne Gore.

SCG je odigrala odličan turnir i malo je falilo da se nađe u borbi za neku od medalja. Grupnu fazu prošla je bez problema i malo je falilo da uz Francusku, pomrsi račune u drugoj rundi.

Na kraju, to se nije desilo, pa su izabranici sada selektora Veselina Vujovića takmičenje završili na osmom mestu.

Godina 2006, Evropsko prvenstvo u Švajcarskoj SCG je završila na devetom mestu, sa samo dve pobede i šest poraza na takmičenju.

Selekcija koju su predvodili Nikolić, Milosavljević, Petrić i ostali, bila je treća po broju primljenih golova u drugom krugu, pa samim tim ni rezultat ne čudi.

Španija je nastavila trend osvajanja srebrnih medalja (ukupno treća), a šampion Evrope postala je Francuska koju je do trofeja predvodio Nikola Karabatić. ‘Galski petlovi’ bili su ubedljivi u svom poslednjem meču (31:23), a Karabatić je postigao 11 golova.

Francuzi su ovom titulom najavili zlatnu eru nacionalnog rukometa koja će uslediti krajem decenije.

EP u Švajcarskoj oborio je mnoge rekorde – preko 60 država pratilo je takmičenje, angažovano je 56 nacionalnih televizija i 17 radio emitera.

Poseta zvaničnom sajtu porasla je za 60% u odnosu na 2004. godinu i dostigla broj od preko 74 miliona pregleda.

Dve godine kasnije Danska u Norveškoj dolazi do prvog naslova šampiona, a Srbija nije nastupila na prvom takmičenju kao samostalna država.

Danska je u finalnom meču u Lilehameru savladala Hrvatsku 24:20, dok je Francuska bila ubedljiva u borbi za bronzu protiv Nemačke (36:36).

Kristijansen je postigao sedam golova i tako se izjednačio ja Balićem i Karabatićem na vrhu liste strelaca turnira, a Francuz je proglažen i za najkorisnijeg igrača (MVP) iako ga nema u idealnom timu.

Njega nije bilo, ali jeste Balića koji je izabran treći put i tako se izjednačio sa Piterom Gencelom.

Nešto ranije najavili smo da je zlatna era francuskog rukometa bila krajem prošle i početkom ove decenije. U periodu od 2008. do 2012. godine izabranici selektora Kloda Oneste osvojili su jedno evropsko, dva svetska i dva olimpijska turnira.

Evropsko prvenstvo 2010. godine u Austriji pripalo je Francuzima, iako su imali malo problema u grupi. Uspeli su da ih prevaziđu i da dominantnom igrom u drugoj grupi izbore polufinale sa Islandom. Usledila je ubedljiva pobeda (36:28), pa potom i slavlje u finalu protiv Hrvatske rezultatom 25:21.

Ponovo je Karabatić dominirao sa šest golova, dok je Islandu dao tri više. To mu nije donelo MVP nagradu koja je otišla u ruke Filipa Jiče.

Srbija je prošla kvalifikacije, debitovala na tom takmičenju kao samostalna država i zabeležila najlošiji plasman u istoriji evropskih prvenstava. I pored lošeg plasmana Srbija je dobila novu generaciju rukometaša predvođenu Momirom Ilićem i Darkom Stanićem koja će već na sledećoj smotri napraviti istorijski uspeh.

A taj istorijski uspeh nije mogao da dođe na boljem mestu. U Beogradu, u prepunoj ‘Kombank areni’, pod palicom Veselina Vukovića, Srbija je osvojila srebrnu medalju, pošto je u finalu izgubila od Danske sa 21:19.

To je bila prva medalja u rukometu za samostalnu Srbiju i prva medalja posle 11 godina i bronze osvojene na svetskom prvenstvu 2001. godine.

U polufinalu, srpski rukometaši srušili su Hrvatsku sa 26:22, posle preokreta i fenomenalnog preokreta u drugom poluvremenu.

Marjanac, Vujin, Nikčević, Manojlović, Toskić, Stanić, Ilić, Marković, Prodanović, Stojković, Beljanski, Vučković, Čutura, Stanković, Šešum i Nenadić ispisali su nove stranice istorije srpskog rukometa.

Za najkorisnijeg igrača turnira proglašen je srpski kapiten Momir Ilić, dok je golman Darko Stanić proglašen za najboljeg golmana turnira. Makedonski reprezentativac Kiril Lazarov postigao je neverovatan 61 gol čime je postao najbolji strelac na jednom prvenstvu Evrope.

Rukometaši Hrvatske su u borbi za bronzanu medalju pobedili Španiju sa 31:27.

Poseta u ‘Kombank areni’ bila je fantastična, na utakmicama polufinala bilo je 20 hiljada gledalaca, dok je u finalu taj broj bio neznatno manji.

Evropsko prvenstvo u Beogradu obeležili su i incidenti u drugoj nedelji turnira, kao i povreda oka Žarka Šešuma, koga je jedan domaći navijač pogodio flašom.

EP koje nas očekuje biće 11. po redu, a domaćin će biti aktuelni šampion Danska. Turnir će se igrati u četiri grada – Olborgu, Orhusu, Bronbiju i Erningu, a osim Srbije i domaćina Danske, kvalifikovale su se sledeće reprezentacije: Francuska, Španija, Island, Švedska, Mađarska, Norveška, Poljska, Crna Gora, Hrvatska, Češka, Belorusija, Austrija, Rusija i Makedonija.

Srbija, koju će sa klupe predvoditi selektor Vladan Matić, smeštena je u grupu C sa Francuskom, Poljskom i Rusijom.

Evropsko prvenstvo u Danskoj (12-26. januar):

Grupa A:
1. Danska
2. Češka
3. Makedonija
4. Austrija

Češka – Austrija (12. januar u 18.00)
Danska – Makedonija (12. januar u 20.30)

Makedonija – Češka (14. januar u 18.15)
Austrija – Danska (14. januar u 20.30)

Makedonija – Austrija (16. januar u 18.15)
Danska – Češka (16. januar u 20.30)

Grupa B:
1. Španija
2. Island
3. Mađarska
4. Norveška

Island – Norveška (12. januar u 16.00)
Španija – Mađarska (12. januar u 18.15)

Mađarska – Island (14. januar u 18.00)
Norveška – Španija (14. januar u 20.15)

Španija – Island (16. januar u 18.00)
Mađarska – Norveška (16. januar u 20.15)

Grupa C:
1. Srbija
2. Francuska
3. Poljska
4. Rusija

Srbija – Poljska (13. januar u 18.00)
Francuska – Rusija (13. januar u 20.15)

Rusija – Srbija (15. januar u 18.00)
Poljska – Francuska (15. januar u 20.15)

Poljska – Rusija (17. januar u 18.00)
Srbija – Francuska (17. januar u 20.30)

Grupa D:
1. Hrvatska
2. Švedska
3. Belorusija
4. Crna Gora

Hrvatska – Belorusija (13. januar u 18.00)
Švedska – Crna Gora (13. januar u 20.15)

Crna Gora – Hrvatska (15. januar u 18.00)
Belorusija – Švedska (15. januar u 20.15)

Hrvatska – Švedska (17. januar u 18.00)
Belorusija – Crna Gora (17. januar u 20.30)

Kakvo je Vaše mišljenje, da li Srbija može da ponovi rezultat od pre dve godine? Ko bi mogao da bude iznenađenje, ko razočaranje, a ko eventualni šampion predstojećeg Evropskog prvenstva?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 1 idi na stranu