Ko je zapravo stranac u srpskoj košarci?

Ko su tačno stranci u srpskoj košarci pitanje je na koje u ovom trenutku niko nema siguran odgovor. Košarkaški savez Srbije skoro godinu dana ima jednu definiciju stranaca, a tek nedavno se pojavila informacija da je član Pravilnika diskriminatoran, pa tako i neustavan, što je utvrdilo Ministarstvo omladine i sporta. Vladajuće telo srpske košarke najavilo je žalbu, Ministarstvo da će pokušati da se nađe rešenje, ali to ne garantuje brzo razjašnjenje pravila, već naprotiv...

JT, AG, SV
Podeli

Po propisima Košarkaškog saveza Srbije, klub za neko od domaćih takmičenja može da registruje najviše četvoricu igrača koji se po pravilniku vode kao stranci. Po definiciji KSS, stranac je svaki igrač koji nema pravo igranja za reprezentaciju Srbije, bilo da pored pasoša svoje zemlje ima i srpski ili ne.

Tako je Aleksandar Ćapin, rođeni Sarajlija, koji je odrastao u Beogradu, bio stranac u redovima Radničkog jer igra za reprezentaciju Slovenije. Gotovo identični slučaj je sa sada već bivšim košarkašem Crvene zvezde Borisom Savovićem, koji ima srpski pasoš i izjašnjava se Srbinom, ali je problem što je u mlađim kategorijama igrao za nacionalni tim Crne Gore.

Košarkaški savez Srbije tom odredbom je navodno želeo da zaštiti srpsku košarku i nagradi igranje za ’orlove’, ali je tako diskriminisao igrače koji jesu domaći. Reakcija na to usledila je tek krajem septembra, kada je Ministarstvo omladine i sporta naložilo promenu spornog člana, zato što je neustavan. Sve to se desilo po imenovanju novog ministra Vanje Udovičića koji je za mesec dana nego njegova prethodnica za ceo mandat. Ono što upada u oči je i to zašto neko ranije proučio propise, posebno među klubovima koji su u nekim drugim situacijama lako pronalazili rupe u zakonu.

Odluku da je odredba neustavna doneo je sportski inspektor Ministarstva omladine i sporta. On je naložio KSS da privremeno obustavi primenu te sporne odredbe Registracione komisije i uskladi ih sa Zakonom o sportu. U roku od 30 dana od prijema rešenja KSS usklađene odluke mora da dostavi Ministarstvu omladine i sporta.

U rešenju Ministarstva navodi se da Košarkaški savez Srbije pravi razliku između igrača državljana Srbije od rođenja i naturalizovanih igrača posle 16. godine, iako Zakon o državljanstvu ne poznaje termin naturalizacije. Na taj način, kako stoji u obrazloženju rešenja, igrači koji su prijemom stekli državljanstvo Srbije posle 16. godine diskriminisani su u odnosu na ostale domaće igrače, čime je povređeno ustavno načelo zabrane diskriminacije zagarantovano Ustavom Srbije i pojedinim odredbama člana Zakona o sportu.

Iz Ministarstva omladine i sporta rekli su nam da su spremni da razgovaraju sa čelnicima Košarkaškog saveza Srbije, ali da neće prihvatiti diskriminaciju ni po jednom osnovu.

Spremni smo da razgovaramo sa ljudima iz Košarkaškog saveza Srbije kako bismo ovo rešili u najboljem interesu dece i sporta, ali ne sme biti diskriminacije. Obaveza Ministarstva omladine i sporta je da štiti prava dece i sportista da se bave sportom bez obzira da li pored našeg, imaju još neki pasoš. Svi naši građani su jednaki pred zakonom“, stav je Ministarstva.

Takođe, u Ministarstvu veruju da zajedno sa vladajućim telom srpske košarke može da se nađe pravo rešenje, ali da ono nikako ne sme biti suprotno Ustavu i Zakonu o sportu Republike Srbije.

Nijedan sportski pravilnik ne može i ne sme da diskriminiše sportiste, decu i uvodi pravila suprotna Ustavu i Zakonu. Sportski inspektor je reagovao, kroz dalju komunikaciju Ministarstvo omladine i sporta će pokušati da reši problem koji evidentno postoji“, dodaje se.

Koraci u tom smeru su već učinjeni, i prošle nedelje je došlo do prvih sastanaka između predstavnika Košarkaškog saveza Srbije i Ministarstva omladine i sporta. Treba napomenuti da je od svih domaćih takmičenja pod ingerencijom KSS samo Kup Radivoja Koraća, a ne i Košarkaška liga Srbije. U ovom trenutku to takmičenje nema ni direktora, ne zna se ni po kojim pravilima se igra, ali to zaslužuje posebnu temu, koju ćete na ovim stranama čitati uskoro.

"Neka se jave kad se bolje spreme"

Potpredsednik Košarkaškog saveza Srbije zadužen za mušku košarku Dejan Tomašević za B92 je istakao da je pravilo o strancima uvedeno da bi se zaštitila reprezentacija. Tomašević je naglasio da je to učinjeno tako što se ne dozvoljava igračima koji ne mogu da igraju za naš nacionalni tim da budu domaći u takmičenjima u Srbiji i dodao da su to pravilo donele prave legende srpske košarke.

Upravo sedim ispod slike Bore Stankovića, Raše Šapera, Aleksandra Nikolića i tako dalje. To pravilo nisu doneli nekakvi ljudi koji nemaju veze. To pravilo postoji dugi niz godina i postoji razlog zbog čega je doneto to pravilo“, rekao je Tomašević.

Bivši reprezentativac naše zemlje istakao je da je Košarkaški savez već podneo žalbu na odluku Ministarstva omladine i sporta i da se sad čeka njihov odgovor.

Mi smo podneli žalbu i dogovorili smo se da je oni pogledaju. Mi smo u direktnom susretu objasnili kako i zašto su donete te odluke, da mi kao granski Savez propisujemo normativna akta u okviru Zakona o sportu i dogovor je da oni pogledaju naša, da tako kažem, rešenja i da se od ponedeljka ponovo nađemo s obzirom da je taj inspektor na bolovanju“, istakao je Tomašević.

Tomašević je istakao da u vladajućem telu srpske košarke ne odustaju od tog pravila.

Naša primedba je bila da se vrlo brzo donelo neko rešenje. Nismo udostojeni ni da nas pozovu na nekakav razgovor i da vide zašto smo mi takvo rešenje doneli i takav predlog usvojili. Ali, svakako da Košarkaški savez i ja, kao neko ko ga u ovom trenutku predstavlja, ne želimo bilo kakav problem, već jednostavno želimo dobru saradnju sa Ministarstvom i sa svima ostalima, i shodno tome smo zakazali još jedan sastanak kada oni pogledaju naša akta i kada se malo bolje spreme da se ponovo nađemo“, istakao je Tomašević.

Kako bi KSS mogao da iskoristi primere iz drugih sportova?

Pravilo po kojem igrači koji imaju pasoš neke zemlje, a tretiraju se kao stranci samo zato što igraju za neku drugu reprezentaciju bilo bi diskriminatorno i po zakonima Evropske unije. „Bosmanovo pravilo“, doneto 1995. godine, prilikom transfera belgijskog fudbalera Žan-Marka Bosmana iz Liježa u Denkerk, promenilo je definiciju pojma ’stranac’ u svim sportovima.

Po tom pravilu, svi igrači iz zemalja Evropske unije postali su domaći unutar njenih granica, tj. da se na sport odnose odredbe o radu, koje svima garantuju jednako pravo na posao u bilo kojoj oblasti života. To pravilo se odnosi na domaća i međunarodna takmičenja.

U domaćim takmičenjima status stranca može imati samo igračp koji nije iz država Evropske unije, a izuzeci su mogući samo u korist igrača. Postoje slučajevi da vanevropski igrali mogu da igraju kiao domaći, a ne i da Evropljani igraju kao stranci. Državljani Srbije, koja nije u Evropskoj uniji, po pravilu nema status domaće nacije na nivou cele Unije, ali više od polovine članica našim sportistima daje taj status.

FIFA je 2008. godine usvojila pravilo ’6+5’ po kojem u startnoj postavi svaki tim mora da ima bar šestoricu igrača koji mogu da igraju za nacionalni tim zemlje iz koje je klub. Cilj tog pravila je bilo da se vrati nacionalni identitet fudbaskim klubovima koji imaju veliki broj stranaca u svojim klubovima, ali se od takve formulacije pravila odustalo dve godine kasnije.

Zanimljivo rešenje nađeno je u projektu ’home grown player’, koje ima dva nivoa za evropske kupove. Svaki tim kora da ima bar četvoricu igrača koji su od 15. do 21. godine provela u njemu bar tri godine, i bar osmoricu koji su u istom periodu proveli tri godine u nekom od klubova unutar iste nacionalne federacije. U drugoj grupi igrača računaju se i oni iz prvog nivoa.

Različite zemlje imaju posebne metodologije za taj projekat. Na primer, Francuzi kao domaće igrače broje sve igrače koji dolaze iz Afrike, dok kod Poljaka klubovi moraju za domaću ligu da prijave trojicu igrača koji su odgojeni u klubu, i osmoricu koji su odgojeni u zemlji. Ti igrači ne moraju da igraju, ali moraju da budu u rosteru od 25 igrača koji imaju pravo nastupa.

To pravilo nagoveštava moguće rešenje za trenutnu situaciju u srpskoj košarci. Košarkaški savez Srbije bi tako mogao da veže pravo za teritoriju i klubove, ali ne i reprezentacije. U tom slučaju bi, na primer, Ćapin bio smatran domaćim igračem, a sprečila bi se prebrza naturalizacija stranaca, i što je najvažnije diskriminacija sopstvenih građana.

KSS direktno protiv svojih klubova

Pravilom o strancima Košarkaški savez je tokom prošle sezone pred Kup Radivoja Koraća i Superligu Srbije uradio upravo to, diskriminisao je igrače sa srpskim pasošima, i radio direktno protiv svojih klubova. U prilog tome ide činjenica da je Radnički morao da se odrekne polovine svojih ’stranaca’, i time je ostao bez šansi da se posebno u Superligi bori za bolji plasman.

Kragujevčani su pred Kup imali osmoricu stranaca, odnosno igrača koji su to po definiciji KSS. To su bili Teriko Vajt, Metju Brajan Emening, Kajl Vizer, Mark Vortington, Ratko Varda, Aleksandar Ćapin, Stiven Marković, Miloš Borisov. Među njima, četvorica imaju srpski pasoš.

Ćapin je rođeni Sarajlija, koji je odrastao u Beogradu i karijeru započeo u Partizanu, ali je nastupao za reprezentaciju Slovenije. Marković je Australijanac sa srpskim korenima, Miloš Borisov igra za nacionalni tim Crne Gore, ali je ponikao u vršačkom Hemofarmu i gotovo celu karijeru je proveo u Srbiji. Za Vardu, koji je rođen u Bosanskoj Gradiški, se zna da je najveće uspehe postigao u dresu Partizana, igrao je za mlađe reprezentivne selekcije naše zemlje, ali je problem za njega bio što igra za nacionalni tim Bosne i Hercegovine. Miroslav Muta Nikolić je tako pred sobom imao težak zadatak, povrede Varde i Vortingtona su mu malo olakšale posao, ako se tako može reći, a na tribine su se preselili Emening i Vizer.

Zvezda je prošle sezone u svojim redovima imala petoricu stranaca po pravilniku, a uz Amerikance Demarkusa Nelsona, Majkla Skota i Eltona Brauna to su bili i Boris Savović i Predrag Samardžiski. I Savović i Samardžiski poseduju srpski pasoš, pored putnih isprava Bosne i Hercegovine, odnosno Makedonije, a takođe su nekoliko godina igrali za srpske klubove. Ipak, pravila su bila takva, pa su se ’crveno-beli’ za Kup odrekli Brauna, a za Superligu Samardžiskog. Prva odluka ih nije koštala, ali druga verovatno i jeste, pošto su nedugo posle početka Superlige raskinuli saradnju sa Braunom.

Partizan je samo pred Kup imao probleme sa brojem stranaca, ali je tada prekobrojan bio Žofri Lovernj, koji se nešto više od mesec dana ranije pridružio ’crno-belima’. Pred Superligu Srbije, Partizan nije imao takve probleme, pošto je klub pred sâm start napustio Dru Gordon. Tako su ’crno-beli’ ostali sa četvoricom stranaca – Leom Vestermanom, Lovernjom, Davisom Bertansom i Nemanjom Gordićem i osvojili 12. uzastopnu titulu šampiona Srbije.

Nova saznanja, međutim, bacaju mrlju i na prošlosezonski Kup Radivoja Koraća i Superligu Srbije. Samim tim što je član Pravilnika KSS neustavan, to znači da klubovi uopšte nisu morali da se odriču pojedinih igrača i da je sezona bila neregularna. Srećom, do sledećeg takmičenja pod okriljem Košarkaškog saveza Srbije ima još četiri meseca, nadamo se da će do tada vladajuće telo srpske košarke do tada uskladiti Pravilnik zarad svojih igrača i klubova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 1 idi na stranu