Dijamantska liga - počinje novo poglavlje atletike

U petak startuje ‘IAAF Dijamantska liga’, novo takmičenje Međunarodne atletske federacije (IAAF). Premijerno izdanje ’Dijamantske lige’ čini 14 različitih atletskih mitinga, koji će se tokom sezone održati širom sveta. Prvi domaćin najboljim svetskim atletičarima biće Doha, 14. maja, a na putu do finala, koja će biti održano u Cirihu i Briselu 19, odnosno 27. avgusta, novo takmičenje će posetiti čak tri kontinenta – Evropu, Aziju i Severnu Ameriku.

Gradovi domaćini prve sezone su Doha, Šangaj, Oslo, Rim, Njujork, Judžin, Lozana, Gejtshed, Pariz, Monako, Štokholm, London, Cirih i Brisel.

’Dijamantska liga’ će sigurno privući veliku pažnju ljubitelja ‘kraljice sportova’ pošto u svom sadržaju ima čak 32 različite sportske discipline i to je prvi put u istoriji atletike da se organizuje takvo elitno takmičenje na globalnom nivou.

LB
Podeli

’Dijamantska liga’ će naslediti ‘Zlatnu ligu’ koja je, u periodu od 1998. do 2009. godine, predstavljala najeminentnije svetsko atletsko takmičenje.
Međutim, ‘Zlatna liga’ je bila ograničena samo na Evropu i uključivala je svega sedam mitinga – Oslo, Rim, Monako, Cirih, Brisel, Berlin i od 1999. godine Pariz, dok je nova Liga prvo atletsko takmičenje interkontinentalnog karaktera.

Očigledna je težnja čelnika IAAF da kroz ‘Dijamantsku ligu’ popularišu atletiku u celom svetu i povećaju interesovanje za taj sport.

Zato i ne treba da čudi veliki broj disciplina koje će se naći na mitinzima širom planete, čak 32. To je veliko povećanje u odnosu na ‘Zlatnu ligu’ koja je, sa nekim manjim izmenama, najčešće obuhvatala po šest discipina u obe konkurencije, u muškoj i u ženskoj.

Jedan od glavnih ciljeva ’IAAF Dijamantske lige’ pored globalnog širenja atletike kao sporta, pre svega van granica Evrope, biće i promocija svih predstojećih Svetskih atletskih prvenstava i Olimpijskih igara.

Sama veličina novog takmičenja, njegova organizacija, kao i broj disciplina koje su pažljivo raspodeljene između različitih mitinga, pružaju mnogo više mogućnosti samim atletičarima. Nema sumnje da će najbolji svetski sportisti imati prilike da kroz ovo takmičenje promovišu atletiku, prikažu svoj maksimum, kao i da bogato unovče svoja rezultatska dostignuća.

Svaki od 14 mitiga ima isti nagradni fond od 416.000 dolara. Međutim, to nije sve, pošto će u svakoj od 32 takmičarske discipline postojati takozvana ’Dijamantaska trka’, u kojoj će sportisti tokom cele sezone, na osnovu postignutih rezultata, sakupljati bodove. Na kraju će takmičar sa najvećim brojem osvojenih bodova biti nagrađen sa četvorokaratnim dijamantom, vrednim 80.000 dolara.

Discipline

Na svakom mitingu ’Dijamantske lige’ biće zastupljeno po 16 disciplina od ukupno 32. Discipline su raspodeljene između različitih mitinga po rotacionom sistemu, pa će svaki grad u novoj sezoni imati drugačiji program. Jedini izuzetak predstavlja Gran pri u Londonu, koji traje dva dana, pa ima dovoljno prostora da u tih 48 časova organizuje takmičenja u svim disciplinama.

Što se tiče ’Dijamantske trke’, koja najboljem u svakoj disciplini donosi četvorokaratni dijamant i naslov najboljeg na svetu, takmičari će moći da na svakom od mitinga nastupe samo u jednoj disciplini.

Takođe, bodovi iz dve različite discipline neće moći da se sabiraju. Na kraju sezone najbolji pojedinac u svakoj disciplini će dobiti nagradu, koja će mu biti uručena na poslednjem mitingu koji u svom programu ima baš to takmičenje.

Zato je i odlučeno da ’Dijamantska liga’ ima dva finalna, završna, mitinga – Cirih i Brisel. Oba grada će u naredne tri godine ugostiti finaliste u 16 različitih disciplina, s tim što je IAAF ostavila otvorenu mogućnost da, ukoliko neki drugi grad nadmaši očekivanja u organizacionom smislu, već naredne sezone preuzme tu prestižnu ulogu.

IAAF je, takođe, potvrdila da, zbog uvođenja novog sistema takmičenja, posle 2010. godine više neće organizovati Svetsko atletsko finale (WAF), koje je do sada predstavljalo krunu svake sezone.

’Dijamantska liga’, discipline, muškarci:

100 metara
200 metara
400 metara
800 metara
1.500 metara
5.000 metara
3.000 metara stiplčez
110 metara prepone
400 metara prepone
Skok u vis
Skok s motkom
Skok u dalj
Troskok
Bacanje kugle
Bacanje diska
Bacanje koplja

Discipline, žene:

100 metara
200 metara
400 metara
800 metara
1.500 metara
5.000 metara
3.000 metara stiplčez
100 metara prepone
400 metara prepone
Skok u vis
Skok s motkom
Skok u dalj
Troskok
Bacanje kugle
Bacanje diska
Bacanje koplja

Organizatori, zbog problema sa infrastrukturom na pojedinim stadionima, jednostavno nisu mogli da u takmičarski program uvrste i bacanje kladiva.

Nagradni fond

Svaki miting ’Dijamantske lige’ ima isti nagradni fond od 416.000 dolara. Isto tako, svaka takmičarska disciplina donosi podjednake novčane nagrade:

Prvo mesto – 10.000 dolara
Drugo mesto – 6.000 dolara
Treće mesto – 4.000 dolara
Četvrto mesto – 3.000 dolara
Peto mesto – 2.500 dolara
Šesto mesto – 2.000 dolara
Sedmo mesto – 1.500 dolara
Osmo mesto – 1.000 dolara

Svaka disciplina će se naći u programu na sedam različitih mitinga, a trojica najboljih će na osnovu plasmana dobijati uvek isti broj poena, koji se računaju u ’Dijamantskoj trci’. Izuzetak je Finale, pošto se tada bodovi dupliraju.

Prvo mesto – četiri boda (Finale – osam)
Drugo mesto – dva boda (Finale – četiri)
Treće mesto – jedan bod (Finale – dva)

Na kraju sezone, u svakoj disciplini, takmičar koji sakupi najviše bodova pobediće u ’Dijamantskoj trci’. U slučaju da takmičari imaju isti broj bodova, računaće se pobede, a ako i tada bude nerešeno presudiće bolji rezultat u Finalu. Takođe, postoji klauzula po kojoj takmičar ne može da osvoji ’Dijamantsku trku’ ukoliko se ne bude takmičio u Finalu svoje discipline (Cirih ili Brisel).

Promoteri

Neki od najboljih svetskih sportista biće promoteri premijernog izdanja ’IAAF Dijamantske lige’. Kako bi obezbedili učešće atletske elite na svim mitinzima Međunarodna atletska federacija je sa najboljima potpisala ekskluzivne ugovore. Pred njima je veoma teška sezona u kojoj će sa svojim najvećim rivalima voditi žestoku borbu za naslov najboljeg na svetu.

Najveća zvezda, kako među promoterima, tako i u atletici uopšte, sigurno je Jamajčanin Usain Bolt, bez sumnje najbrži čovek na svetu. Aktuelni svetski rekorder na 100 (9,58 sekundi), 200 (19,19 sekundi) i 4x100 metara. Prvi čovek u istoriji OI koji je pobedio i na 100 i na 200 metara sa vremenom novog svetskog rekorda. Njegovi nastupi na Igrama u Pekingu i na SP u Berlinu obezbedili su mu počasno mesto u istoriji sporta.

Jedna od glavnih uzdanica Jamajke u ženskom sprintu biće Šeli-En Frejzer, koja je u Pekingu napravila veliko iznenađenje i stigla do zlatne medalje u trci na 100 metara. Prošlu godinu je obeležila sa dva zlata na SP, na 100 i 4x100 metara. Sa rezultatom od 10,73 sekunde ona je najbrža žena svih vremena.

Svetska rekorderka u skoku s motkom (5,06m) Jelena Isinbajeva odlučila je da se odmori od takmičenja, ali će biti prisutna na nekim mitinzima DL. Ruskinja je čak 27 puta u karijeri popravljala svetski rekord u toj disciplini, 15 puta na otvorenom i 12 puta u dvorani, pa je prava šteta što se neće takmičiti naredne sezone.

Američka sprinterka Alison Feliks takođe je jedan od promotera. Ona je prva žena koja je na tri uzastopna SP pobeđivala u trci na 200 metara, a sa samo 18 godina je u toj istoj disciplini osvojila srebro na OI u Atini.

Tajson Gej, drugi najbrži čovek u istoriji na 100 metara i treći na 200 metara, takođe, će učestvovati na mitinzima ’Dijamantske lige’. Amerikanac, koji je na SP u Osaki osvojio zlato, sigurno će u ovoj sezoni pokušati da se revanšira neprikosnovenom Boltu.

Svoje mesto među atletskom elitom zasluženo je izborio i Australijanac Stiven Huker, koji je postao prvi atletičar iz te zemlje koji je posle 40 godina osvojio olimpijsko zlato u skoku s motkom. On je u Pekingu postavio novi olimpijski rekord sa 5,96 metara. Pravo lice je pokazao prošle godine u Berlinu kada je, uprkos povredi, postao svetski prvak i tako postao pravi heroj.

Amerikanka Sanja Ričards-Ros jedna je od najuspešnijih atletičara u eri ’Zlatne lige’. Ona je čak tri puta u karijeri osvajala džek-pot. Posle četiri godine bez uspeha na velikim takmičenjima, ona je, lane na SP u Berlinu, napokon uspela da osvoji titulu na 400 metara.

Velika konkurencija Boltu i Geju biće Jamajčanin Asafa Pauel. Jedan je od najbržih ljudi na planeti, čovek koji je u periodu od juna 2005. do maja 2008. bio vlasnik najboljeg rezultata na 100 metara. On je jedin sprinter u istoriji kome je pošlo za rukom da u jednoj sezoni (2008) čak 15 puta trči tu deonicu ispod deset sekundi. Međutim, on još uvek nema nijednu individualnu titulu.

Hrvatska atletičarka Blanka Vlašić je proteklih godina svojim rezultatima zaslužila epitet najbolje skakačice u vis i potpuno zasluženo postala jedan od promotera ’Dijamantske lige’. Ona je, u svojoj karijeri, granicu od dva metra preskakala čak 131 put, na 82 takmičenja. Takođe, visinu 2,05 m je savladala ukupno 14 puta. U obe kategorije od nje je bolja samo Bugarka Stefka Kostadinova, aktuelna svetska rekorderka.

Kenenisa Bekele je jedan od najboljih, a možda i najbolji dugoprugaš u istoriji. Etiopljanin je svetski rekorder na 5.000 i 10.000 metara na otvorenom, kao i na 5.000 metara u dvorani. Pored titula na OI i na SP, on je jedini atletičar koji je uspeo da trijumfuje i na kratkim i na dugim deonicama na Svetskom prvenstvu u krosu i to je uradio pet puta za redom u periodu od 2002. do 2006. godine.

Novozelanđanka Valeri Vili, olimpijska šampionka i dvostruka svetska prvakinja u bacanju kugle poznata je po neverovatnoj seriji od čak 29 uzastopnih trijumfa na raznim mitinzima i takmičenjima.

Među promoterima našlo se mesta i za Čehinju Barboru Špotakovu, Norvežanina Andreasa Torkildsena i Finca Tera Pitkamakija, koji se svi takmiče u bacanju koplja.

Pitkamaki je svetski prvak iz Osake 2007. godine, dok je Torkildsen prvi bacač koplja u istoriji koji je evropski, svetski i olimpijski šampion. Barbora Špotakova je aktuelna olimpijska pobednica i svetska rekorderka sa 72,28 metara.

Kalendar ’Dijamantske lige’, sezona 2010:

Doha (Katar) 14. maj
Šangaj
(Kina) 23. maj
Oslo (Norveška) 04. jun
Rim
(Italija) 10. jun
Njujork (SAD) 12. jun
Judžin (SAD) 03. jul
Lozana (Švajcarska) 08. jul
Gejtshed (Velika Britanija) 10. jul
Pariz (Francuska) 16. jul
Monako (Monte Karlo) 22. jul
Štokholm (Švedska) 06. avgust
London
(Velika Britanija) 13. i 14. avgust
Cirih (Švajcarska) 19. avgust - Finale
Brisel (Belgija) 27. avgust - Finale

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.