A. Kovačević

1962 – Može i bez Pelea

Svi su čekali da vide četiri godine starijeg Pelea, ali ga se nisu nagledali. Jugoslavija se konačno osvetila Zapadnoj Nemačkoj, Čile i Italija su bukvalno ratovali na terenu, a Brazil je utvrdio svoju dominaciju. Blistao je Manuel Fransisko dos Santos i dobio Garinča (Ptičica).

Sedmo Svetsko prvenstvo nije moglo da se poredi ni sa jednim prethodnim. Fudbal je napredovao na fizičkom nivou, igra je postala znatno žešća, pa je i sam Mundijal 1962. bio obeležen nasiljem, na i van terena.

Komentari: 6

Nakon dva Svetska prvenstva u Evropi, FIFA je odlučila da se ovo igra u Južnoj Americi. Otpala je Zapadna Nemačka, pa su ostala dva kandidata – Čile i Argentina.

Argentina je bila apsolutni favorit iz dva razloga. Prvi je naravno fudbalski – tradicija igre, veći stadioni, ogromno interesovanje naroda. Za drugi se pobrinula priroda. Samo dve godine pre Mundijala Čile je pogođen razornim zemljotresom koji je odneo 5.000 života.

Međutim, strastveni poziv predsednika FS Čilea Karlosa Ditborna FIFA, omogućio je Čileu da krene u preporod zahvaljujući fudbalu.

"Nemamo ništa, zbog toga moramo da imamo Svetsko prvenstvo", ove reči donele su Čileu domaćinstvo Mundijala 1962. godine.

Iako siromašna zemlja, Čile nije razočarao FIFA. Izgradio je sva četiri stadiona na vreme, pa i veličanstveni Nacionalni u Santjagu za 70.000 gledalaca. Da turnir bude jedinstven još pre početka pobrinule su se već kvalifikacije. Put na Mundijal nije uspela da izbori Švedska, finalista prethodnog SP.

Favorit na turniru bio je samo jedan – Brazil. Sa skoro istim sastavom kao četiri godine ranije, ali ovaj put 21-godišnjim kompletnim napadačem Peleom i jednako naprednim Garinčom.

"Selekao" je status favorita opravdao laganim prolaskom kroz grupnu fazu, ali je morao ipak nešto da plati. Junak premijerne pobede nad Meksikom (2:0) i najveća uzdanica tima Pele pokidao je mišić zadnje lože na desnoj nozi u remiju sa Čehoslovačkom i tu je okončao svoj nastup u Čileu.

Međutim, Brazil je imao rešenje, umesto Pelea uskočio je Amarildo. Koliko je bio dostojna zamena dovoljno je reći da je nakon prvenstva prozvan "Beli Pele”.

U međuvremenu, većina utakmica je SP u Čileu donela stasus jednog od fudbalski najslabijih prvenstava u istoriji. Vrhunac lošeg fudbala doživeo je 2. juna pred 70.000 navijača u duelu Čilea i Italije. Kasnije prozvan "Bitka za Santjago", ovaj meč je obeležila prljava igra prepuna udaraca i šutiranja igrača.



BBC je ovaj meč opisao kao "najglupljom, užasnom, odvratnom i sramotnom fudbalskom izložbom".

Italija je utakmicu završila bez dvojice, ali je moglo da bude još nekoliko isključenja. Engleski sudija Eston, koji je delio pravdu, rekao je kasnije da nije mogao da kontroliše igru jer su se igrači neprestano udarali i šutirali.

Jedan od isključenih Italijana Ferini teren je 'napustio' tako što ga je policija bukvalno izvukla napolje jer nije želeo da hoda. Ništa nežniji nije bio ni njegov saigrač Mario David koji je za udarac u lice uzvratio šutiranjem rivala u vrat.

Značajnu ulogu u Čileu imala je i Jugoslavija. Nakon dva uzastopna poraza od Zapadne Nemačke u četvrtfinalima, "plavi" su predvođeni Šekularcem konačno nadigrali Nemce i ponovili veliki uspeh sa premijernog Mundijala plasmanom meču četiri najbolja tima.

Čile je iskoristio prednost domaćeg terena, ‘prljava’ pobeda nad Italijom mu je donela drugu fazu gde su domaćini priredili senzaciju trijumfom nad elitnim timom iz Sovjetskog Saveza, ali su potpunu bajku u polufinalu, i pored dva postignuta gola, sprečili Garinča i Vava.

Svetski mediji su Garinču tokom šampionata opisivali kao "najneverovatnije levo krilo koje je fudbal ikad video".

Međutim, Garinča nije slavio pobedu, jer je isključen zbog "odmazde", a usput je dobio i flašu u glavu od besnog navijača. Na njegovu sreću, FS Brazila je uspeo da izdejstvuje poništenje crvenog kartona kod FIFA, pa je Garinča dobio šansu da nastupi u finalu I stekne status legende.

Tamo je Brazil dočekala Čehoslovačka, koja je kroz plej-of srušila istočnoevropske susede. Prvo Mađare, a onda poslednjim udarcem na meču Jugoslaviju. "Plavi" na kraju nisu osvojili ni bronzu.

Meču za titulu najavio je moguću senzaciju, jer je kapiten Čeha Jozef Masopust u 15. minutu zatresao mrežu Brazila. Međutim, vrlo brzo na scenu stupa "Beli Pele" i postiže gol iz skoro nemogućeg ugla.

Česi su odolevali do poslednjih 20 minuta, kada ih je konačno slomio Zito. Nakon njega Vava je ušao u istoriju kao prvi strelac u dva finala Mundijal i Brazil je osvojio svoju drugu titulu.



Tek drugi put u istoriji jedna selekcija je uspela da odbrani krunu, a Brazil je to učinio skoro bez Pelea. S obzirom da su Italijani istu stvar učinilu u vreme kada su mnoge jake selekcije otkazivale nastupe (pred II Svetski rat), jasno je da niko nije dominirao svetskim fudbalom kao Brazil u ovom periodu.

Mundijal 1962. predstavljao je prekretnicu kada je u pitanju stil igre. Pored navedenog fizičkog faktora, ni napad više nije bio toliko dominantan, pa je prvi put u istoriji Mundijala prosek golova bio manji od 3 po meču. Nikad vise taj prosek nije dostignut.

Finale SP 1962:
Nacionalni stadion Santjago, 68.679 navijača

Brazil – Čehoslovačka 3:1
Amarildo 17, Zito 68, Vava 77 – Masoput 15

Brazil: Žilmar, D. Santos, Mauro, Zozimo, N. Santos, Zito, Garinča, Didi, Vava, Amarildo, Zagalo
Čehoslovačka: Šrojf, Tiči, Novak, Pluskal, Popluhar, Masopust, Pospičhal, Šerer, Kvasnak, Kadraba, Jelinek.

Lista strelaca:
Garinča (BRA) 4 gola
Valentin Ivanov (SSSR) 4
Leonel Sančes (ČIL) 4
Vava (BRA) 4
Florian Albert (MAĐ) 4
Dražan Jerković (JUG) 4

Statistika:
Broj utakmica 32
Ukupno golova 89
Golova po utakmici 2,78
Isključenja 6
Autogolovi 0
Ukupna poseta 776,000
Poseta po utakmici 24,250

Konačan plasman:
1. Brazil 6 5 1 0 14:5 11
2. Čehoslavačka 6 3 1 2 7:7 7
3. Čile 6 4 0 2 10:8 8
4. Jugoslavija 6 3 0 3 10:7 6
5. Mađarska 4 2 1 1 8:3 5
6. Sovjetski Savez 4 2 1 1 9:7 5
7. Zapadna Nemačka 4 2 1 1 4:2 5
8. Engleska 4 1 1 2 5:6 3
9. Italija 3 1 1 1 3:2 3
10. Argentina 3 1 1 1 2:3 3
11. Meksiko 3 1 0 2 3:4 2
12. Španija 3 1 0 2 2:3 2
13. Urugvaj 3 1 0 2 4:6 2
14. Kolombija 3 0 1 2 5:11 1
15. Bugarska 3 0 1 2 1:7 1
16. Švajcarska 3 0 0 3 2:8 0

*Od 1930. do 1990. za pobedu su se dodeljivala dva boda, a za nerešen ishod jedan

prethodna strana 1 / 11 sledeca idi na stranu