Kroz zvuk krckanja pustinjskog peska među zubima, sporih koraka po mermernom pločniku, žamora, pa čak i smeha mnogobrojnih turista i vernika, jasno odjekuje molitva. Ona dopire od jednostavne bele grobnice smeštene u predvorju glavne džamije Abu Dabija u kojoj počiva najveći sin onog dela Arapskog poluostrva koje danas zovemo Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Piše: Staša Rosić, B92
Ta molitva neprekidno odzvanja pod belim i zlatnim svodovima džamije već 13 godina, otkako se na Ahiret preselio šeik Zajed bin Sultan al Nahjan, osnivač i prvi predsednik UAE, koji je od razjedinjenih plemena u bespućima vrele Arabije stvorio državu kojoj se danas divi ceo svet.
Pored države, taj veliki lider Emirata stvorio je i ideju o čistoj islamskoj veri koja je primer tolerancije, suprotnost svakom ekstremizmu i nasilju.
„Kada bi ljudi razumeli islam onako kakav on jeste, postizali bi čuda“, govorio je Zajed.
Iz te ideje rodila se ideja o džamiji, beloj i otvorenoj za celi svet.
|
Zajed nije štedeo novac da ovaploti svoju zamisao. Angažovani su ugledni svetski umetnici i arhitekte, a materijali dopremani iz celog sveta. Recimo, mermer iz Makedonije prekriva 115.119 kvadratnih metara fasade, a za ukrase i ostale delove džamije korišćeni su materijali iz Italije, Velike Britanije, Nemačke, Egipta, Turske, Maroka, Pakistana, Malezije, Irana, Kine, Indije i Novog Zelanda.
Nažalost, nije doživeo da vidi kako njegova ideja sija pod jarkom svetlošću pustinjskog sunca - umro je tri godine pre nego što je zvanično otvorena za sve one koji žele da upoznaju islam i arapsku kulturu.
Za razliku od većine islamskih bogomolja, u ovu mogu ući i pripadnici drugih vera, pa čak i nevernici, jer je šeik Zajed smatrao da ona može igrati mnogo uloga, umesto samo mesta za molitvu – recimo, da pod jednim krovom objedini sve ljude sveta i tako predstavi Emirate kao zemlju kosmopolita. Tako se danas pod njenim svodom mogu naći i muškarci i žene i Jevreji i hrišćani i muslimani i budisti i ateisti podjednako zadivljeni lepotom. Zatvorena je samo petkom, u vreme molitve.
Svaki detalj ove impozantne građevine nosi duboku poruku. Bela boja mermera odabrana je kako bi džamija simbolizovala mir, ali nije bez ukrasa.
U plitkim bazenima s vodom ogledaju se reljefi u vidu puzavica i cveća, koji noću bivaju obasjani svetlošću različitih boja. Glavna zgrada za molitve okružena je kolonadom od 1.048 stubova, od kojih je svaki ukrašen različitim ručno pravljenim mermernim mozaikom u tehnici pietra dura. Prvobitno je plan bio da cvetnih ukrasa bude mnogo više, ali se naposletku utvrdilo da će sve te boje privlačiti mnogo više svetlosti i dovesti do dodatnog zagrevanja građevine, što je svakako veliki problem, naročito u letnjim mesecima u Abu Dabiju, kada temperatura doseže i pedeseti podeljak Celzijusove skale. Zato se na kraju dizajner odlučio na mnogo svedeniju verziju, koja pritom nije izgubila ništa od svoje lepote.
Stubovi povezuju ukupno 82 kupole, među kojima je i glavna, podignuta iznad glavne zgrade za molitvu i veća od svih drugih kupola na džamijama širom sveta. Visoka je 85 i ima prečnik od 32,8 metara, a prekrivena, kao i ostale manje kupole, listićima od čistog zlata. Od surove klime štite ih providne pločice pričvršćene za sve dragocene delove krova zahvaljujući kojima će, uprkos jakim vetrovima i erodivnom uticaju peska, još dugo sijati pod arapskim nebom.
U ovu džamiju se, kao i u sve ostale, ulazi bosih nogu, a za obuću mnogobrojnih posetilaca napravljene su posebne numerisane police. Neko vreme do samog ulaza u džamiju prolazite bosi, a onda vaša stopala dodiruje mekani šareni tepih koji je iz jednog dela napravilo 1.000 žena iz Irana i koji važi za najveći na svetu.
Džamija je izdeljena na nekoliko prostorija, od kojih je svaka klimatizovana. Same rashladne uređaje nećete primetiti – vešto su skriveni u ornamentima enterijera i raspoređeni tako da rashlađuju masivne mermerne stubove, koji dugo nakon isključivanja klimu u prostoriji čine prijatnijom.
U prvoj dvorani u koju ulazite, pored prelepo ukrašenog stakla i zidova, primetićete jedan neobičan “sat”. On prikazuje tačno vreme namaza u zavisnosti od vremena izlaska i zalaska sunca, a možete ih pronaći nekoliko u Džamiji šeika Zajeda.
Delom zbog toga što neke delove džamije treba čuvati samo za muslimane, a delom zato što se tepih temeljno čisti svakodnevno, ne možete šetati baš celom površinom glavne prostorije, ali zato sa ograničenog prostora možete posmatrati njene lepote.
Osvetljava je najveći luster na svetu napravljen od dragocenih Svarovski kristala i to u obliku obrnute palme - datule, biljke na kojoj rađaju urme, omiljena poslastica Emirata, koja im je vekovima davala energiju u teškim pustinjskim uslovima.
Istog oblika je i preostalih šest lustera, za koje je ukupno upotrebljeno oko 40 kilograma 24-karatnog galvanizvanog zlata i od kojih je svaki ukrašen Svarovski kristalima.
Od toliko sjaja, lako vam može promaći molitvena niša (mihrab) obložena pločama zlatne boje, okrenuta najvećoj svetinji islama - ćabi u Meki. Iznad tog mesta, na kom se petkom čita molitva, nalazi se 99 natpisa od kojih svaki predstavlja po jednu osobinu Boga – Alaha. Iznad svih njih ostavljena je jedna prazna pločica.
Ona je tu da nas podseti koliko je čovek mali pod kupolom neba, nesposoban da spozna sve aspekte Svemogućeg.
.
.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.