Foto:depositphotos/ catalinlazar
Foto:depositphotos/ catalinlazar

Segedin: Više od šverca

Podeli

Mnogi gradovi su zbog povoljnih tržnih centara postali rezervisni za jednodnevne “šoping“ izlete. Segedin je najčešće samo to, mesto u kojem se nalaze jeftine radnje, a može biti odlično mesto za „jesenje bežanje iz grada“.

Segedin se nalazi u južnom delu Mađarske, na oko 200 kilometara od Beograda. Najlakše je do njega stići auto-putem kroz Vojvodinu, ali trebalo bi se raspitati o gužvama na graničnim prelazima, pa pronaći alternativne puteve poput prelaza Đala, ali usput voditi računa o radnom vremenu.

Jer samo Horgoš i još par graničnih prelaza radi 24 časa dnevno. Za ulazak u Mađarsku nije potrebna međunarodna dozvola, niti zelena karta osiguranja, već samo vinjeta, i to samo ukoliko budete koristili auto-puteve.

Segedin je grad koji se pominje još u 12. veku, a naseljen je još od antičkog doba. Segedin je nekoliko puta padao pod opsadu, prvo Mongola, potom i Turaka, a kada je izvojevao slobodu i počeo da se razvija, grad je “zbrisan“ u velikoj poplavi krajem 19. veka, nakon čega je grad obnovljen.

Velike štete je pretrpeo u Prvom svetskom ratu i opet su uspeli da obnove grad, a ista sudbina se dogodila i u narednom ratu.

Danas je Segedin četvrti grad po veličini u Mađarskoj, a krase ga veliki trgovi puni spomenika. Najpoznatiji je Trg Sečenji, jer je ovo jedan od najvećih trgova u ovom delu Evrope.

Prostire se na pet hektara, a na njemu se nalaze vekovni platani, magnolije i još mnogo vegetacije među kojom su skivene dve najvažnije statue posvećene Ištvanu Sečenjiju, koja je od belog mermera, i Palu Vašerheliju, koja je napravljena od bronze.

Na Trgu Sečenji nalazi se Gradska kuća. Ovo je žuta građevina izgrađena u neobaroknom stilu, a okružuju je stražarnice na kojima zvone zvona na svakih 15 minuta. Gradska kuća je povezana sa Gradskom skupštinom Mostom uzdaha, koji je izgrađen za potrebe kralja i njegove pratnje.

Gradska kuća je nakon velike poplave pretrpela veliku štetu, a nakon što je podignut nivo trga, kako bi bio zaštićen od narednih katastrofa, zdanje je izgledalo beznačajno malo, pa je naknadno dozidan još jedan sprat i ulazni toranj.

Na Trgu Dugonič nalazi se muzička fontana koja je napravljena na stogodišnjicu poplava u Segedinu. Ovaj trg je posvećen Andrašu Dugoniču, a postoji i statua na kojoj on drži svoj prvi roman na mađarskom jeziku Etelka.

Na trgu se nalazi i zgrada Rektorata univerziteta u Segedinu, dvospratna zgrada, koja kapijama i stepeništem od livenog gvožđa dominira trgom Dugonič.

Trg aradskih mučenika je mesto na kojem se nalazi Kapija heroja podignuta u čast stradalima u Prvom svetskom ratu. Kapija je ukrašena freskama religijskih motiva, a postavljene su i ploče na kojima su ispisana imena stradalih. Na trgu se nalazi i stub posvećen revoluciji iz 1956. godine i studentima koji su bili u zatočeništvu.

U centru Segedina, u okviru Bišopove palate, nalazi se Bašta Štefanija. U njoj ima retkih biljaka, ostataka starog zamka, koji služi kao deo izložbenog prostora Muzeja Ferenc Mora. Ime je dobio dobio po mađarskom novinaru i muzikologu, a posvećen je arheologiji, etnografiji, istoriji i prirodnim naukama.

U jednom od najlepših zdanja neoklasicizma nalazi se čuveno blago Huna, muzejska zlatna kolekcija koja sadrži oko 10 kilograma čistog zlata. U Štefaniji se nalazi verovatno najpoznatija skulptura grada, spomenik kraljici Elizabeti izgrađen od mermera iz Karare.

Segedin se naziva i “gradom paprike“, jer se njihova privreda vrti oko ovog povrća, a poznati su i po salamama. U ovom gradu postoji muzej posvećen suhomesnatim proizvodima i paprikama.

Koliku važnost Segedinci pridaju svojoj proizvodnji paprike i salama potvrđuje anegdota o Vilmosu Zigmondu, dobitniku Oskara za kinematagrafiju, koji je na pitanje na šta je najviše ponosan kada je u pitanju njegova zemlja odgovorio: “Kako na šta, na Pikovu salamu i segedinsku papriku“.

Mađarska je poznata po tome da je bogata termalnim vodama, tako se i u Segedinu nalazi jedno kupatilo čija voda ima pozitivno dejstvo. Ana Furdo je tursko kupatilo sa oko deset bazena, koji su smešteni u jednoj od najlepših građevina u centru Segedina.

Osim turskog kupatila, koji vodu još dobija iz bunara koji je iskopan pri otvaranju, za one koji u Segedin putuju sa decom, biće zanimljiviji Akvapolis centar, koji ima mnogo zanimljivih tobogana.

U okolnim mestima mogu se naći i banje Hađmatikum u mestu Mako, Banja Eržebet u Marahalamu i Borbala u mestu Alđe, koje nude bogat spa-sadržaj.

Mesto za opušanje je i trg Klauzal, koji je relativno skoro renoviran, nakon čega je nagrađen, uz ulicu Karaš, za očuvanje građevinske baštine. Na trgu se mogu videti razni stilovi gradnje, a ta šarolikost i raznovrsnost čini ovaj trg privlačnim za turiste kao i za lokalno stanovništvo.

Na trgu se mogu sresti mnogi parovi svih godina, koji će na ovaj trg doći da kafu, sladoled ili kolače dok se dive bronzanoj skulpturi Lajoša Košuta i Kući Karasova.

Verovatno najprepoznatljivija znamenitost u Segedinu je Zavetna crkva izgrađena 1913. godine jer su skoro svi sakralni objekti uništeni u poplavi nekolio decenija pre toga. Zavetna crkva, glavna katedrala Segedina, izgrađena je na temeljima crkve Svetog Dimitrija.

Visine je 54 metra, ali njene kule dostižu 90 metara. Na kule može da se popne, a sa vrha se pruža pogled na ceo grad. Unutrašnjost ove crkve je nešto što se mora doživeti, a posebnost se ogleda i u detaljima i u činjenici da se ovde nalaze najveće orgulje u Evropi.

U Segedinu postoji i Sinagoga za pripadnike jevrejske zajednice. Međutim, ovo nije samo verski objekat, već pravi spomenik lepote arhitekture i umetnosti. Prelepo uklopljeni stilovi, puno simbolike ugrađeno je u zidove, vitraži koji prelamaju svetlost u unutrašnjost, boja slonovače, bela i plava čine Novu sinagogu pravim umetničkim delom.

U Segedinu postoji i srpska pravoslavna crkva posvećena Svetom Nikoli. Građena je u 18. veku, a najstarija ikona u njoj je Nerukotvoreni obraz Isusa Hrista iz 17. veka. U njoj se nalaze još neke važne ikone donete iz raznih krajeva sveta, poput Crne Madone iz Egipta i Bogorodice iz Sirije.

Jedna od neobičnih građevina je i Palata Reok, očaravajuće arhitekture, u njoj je smešten Regionalni umetnički centar. Zdanje predstavlja vodu, zbog toga je bela i ukrašena plavim ljiljanima.

Njenu prelepu spoljašnjost često ukrašava i unutrašnjost ispunjena umetninama najpoznatijih svetskih umetnika poput Pikasa, Goje i Rembranta ili prelepih nota poznatih muzičara.

Treba iskoristiti priliku, pa otići i u zoološki vrt u Segedinu. Nije daleko od grada, a ima šta da ponudi. U ovom zoološkom vrtu mogu se pronaći životinje koje su retke čak i u prirodi, a kamoli u zatočeništvu. Najzanimljivije su preslatke crvene pande i neobični snežni leopard.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 5363 idi na stranu