"Totovi" u BDP: Groteska o represiji

Komad "Totovi" Ištvana Erkenja, u režiji, adaptaciji i dramatizaciji Ljiljane Todorović biće premijerno izveden 18. maja u Beogradskom dramskom pozorištu, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Izvor: Tanjug
Podeli

"Totovi", groteska sa elementima satire poriznatog mađarskog pisca, građena je kroz tipične komediografske kalambure zabune sprovedene u priči zasnovanoj na apsurdu o pokušaju da se sačuva harmonija idealizovanog patrijahalnog ustrajstva u maloj, zatvorenoj sredini tokom Drugog svetskog rata, uprkos rastućoj represiji koja stiže sa novim političkim ustrojstvom.

Umetnički direktor BDP-a Andrej Šepetkovski smatra da će publika posle predstave biti nasmejana i zapitana, primetivši da u scenografiji koja je idiličan dom, izvor radosti, a kasnije prokletsva, uz originalnu muziku i odlične kostime, glumci igraju precizno tačno, poigravaju se žanrovima, gde dominira groteska i sofisticiran humor, baveći se trpljenjem tiranstva i pitanjem gde su granice tome.

Šepetkovski je rekao da se u predstavi postavljaju uvek aktuelna pitanja: zašto je čovek, koji je personifikacija zla, postao takav i kako ga vratiti na put čovekoljublja, pod kojim okolnostima nastaje takav monstrum i da li ljudi mogu biti pošteđeni rata.

"Totovi" su bili diplomska predstava Ljiljane Todorović 1986. u Ateljeu 212. "I nakon 31 godine Totovi su i dalje obična, uplašena porodica, okružuju nas isti ljudi, mali, ispravni, pokorni, uzorni građani, u svemu po propisu, spremni da ugode vlasti. Ni vlast nije promenila svoje atribute i najagresivnija je kada je najuplašenija", rekla je Todorović.

Ona je kazala da je groteska "prirodan žanr" u kome svakodnevno živimo i da do nje dolazi kada se smejemo onome zbog čega nas podilazi jeza. Todorović se osvrnula na slepu pokornost građana vlasti radi egzistencije zbog koje su spremni da im ispunjavaju sve prohteve, pa čak se trude na naslute njihovu želju i ispune je pre nego što ona uopšte bude izgovorena i dodala da je to mnogo lakše živeti nago napraviti predstavu o tome.

"Mi to živimo kao dobar dan, ali tokom rada na predstavi stalno se pojavljivao taj tihi otpor, pa sam morala sve da podsećam da mi nismo pokret otpora, već da se mi radujemo da budemo poslušnici. Kud oni okom, tu mi skokom", objasnila je rediteljka.

Todorović je ponovila upozorenje pisca Ištvana Erkenja da je fašizam uvek i svuda moguć i naglasila da u spoju jezivog i smešnog nastaje izopačenost i da strah zemlju vodi u moralni apsurd.

U predstavi igraju Pavle Pekić, Bojan Žirović, Dušanka Stojanović Glid, Jelisaveta Orašanin, Jovo Maksić, a muziku Vladimira Pejkovića izvodi trubač Dušan Petrović.

"Konačno sam se oslobodila tragedija i drama i ušla u apsurd što je za mene novi i uzbudljiv teren", rekla je Stojanović Glid.

Pekić je podsetio da je tekst pisan sredinom 20. veka u represivnom sistemu u Mađarskoj i da se o slobodi priča na suptilan i uzbudljiv način, ali da je svakome od glumaca bilo teško da to scenski sprovede.

"Ja igram orla koji slobodu guši i na momente mi je bio potreban veliki napor da stvorim živu osobu, a ne karikaturu", dodao je on. Maksić je primetio da je najveći apsurd komada u tome što "shvatate da zapravo ništa nije apsurdno i da se veliki broj istih takvih ljudi može sresti od Crvenog krsta do Slavije".

"Ništa se nije promenilo valjda je u genetici ljudi da se tako ponašaju. Komad je savremen i odgovora i ovom prividno mirnom vremenu", rekao je Maksić.

Scenograf je Magdalena Vlajić, kostimograf Maja Mirković, za scenski govor je zadužena dr Ljiljana Mrkić Popović, a za scenski pokret Bojana Robinson.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 12 idi na stranu