Mladi Katalonci za B92: Za omlet moraš da razbiješ neko jaje

Tenzije oko najavljenog referenduma o ocepljenju Katalonije od Španije ne jenjavaju, a mladi iz Barselone za B92.net kažu da se "samo o tome priča".

Spasoje Veselinović
Podeli
Getty Images
Getty Images

Oni ocenjuju da je katalonska autonomija praktično ukinuta 20. septembra, nizom odluka madridskih vlasti, posle čega su tenzije postale sve veće i veće.

"Narod je ogorčen, dešavanja u prethodnim danima nisu više samo atak na one koji žele nezavisnost, već atak na ljudska prava", kaže Manuela, rođena Kolumbijka, koja od sedme godine živi u Barseloni.

Arnau (25) ističe da nema nasilja, kao i da deluje da bi mnogi želeli nerede, kao i da ih španski mediji "neretko izmišljaju".

"U Kataloniji kažemo: "da bi napravio omlet prvo moraš da razbiješ par jaja". Dakle, da bismo uspeli da glasamo, da bi se dobila nezavisnost, moramo biti svesni da će se mnogo toga desiti. Već sada je doneto mnogo odluka od čijih posledica ne možemo pobeći. Posledice već preživljavamo: a to su hapšenja, manifestacije, obe Vlade krše zakone. Mišljenja su podeljena, dok se političke snage Katalonije i Španije bore. Jedno je sigurno, želimo da glasamo, ali ćemo uvek to pravo braniti na miran način", ističe Arnau.

Uprkos ogorčenosti naroda, Manuela kaže da je atmosfera u kojoj se izražava nesaglasnost sa odlukama Vlade Španije "gotovo svečana".

"Ljudi skandiraju, pevaju, igraju, a neki čak i ostaju preko noći na punktovima na kojima se održavaju manifestacije. Udruženja, tj. institucije koje organizuju iste, stalno apeluju na to da one moraju proteći u miru, da bi se pokazalo da je katalonski narod miroljubiv. Želimo da naša revolucija bude 'revolucija osmeha'. U gradu svi pričaju o borbi za nezavisnost. Šta više, trenutno se u mom okruženju jedino o tome i priča", dodaje Manuela.

Getty Images
Getty Images

"Rekao bih da su trenutno mladi najviše uključeni u borbu za pravo glasa, a kako prikazuju sve izvršene studije, većina njih je za nezavisnost. Od hapšenja koja su se dogodila 20. septembra fakulteti su prestali sa normalnim radom, kao odgovor na prikriveni državni udar koji je izvela španska Vlada nad katalonskom", dodaje Arnau.

Luis, 24-godišnji student klavira, dodaje da se ljudi spontano organizuju, da udaraju u šerpe u večernjim satima, ali je sve mirno i ne oseća se tenzija među neistomišljenicima.

Sa druge strane, Manuela kaže i da primećuje da oni koji su protiv nezavisnosti Katalonije pokušavaju da uteraju strah u kosti onima koji i dalje nisu odlučili na čijoj su strani.

"Mislim da je takvom vrstom dijaloga, kao i delima koje je sprovela španska Vlada u poslednjih par dana, zapravo postignut kontra efekat, jer su se sada oglasili čak i oni koji nisu uopšte bili zainteresovani za katalonsko pitanje. Nezamislivo je podržavati državu koja vrši atak na ljudska prava svojih građana, tako da je jedino logično rešenje podržati održavanje referenduma", ističe Manuela.

Takođe, nije zadovoljna tretmanom u medijima, ali ni reakcijom sveta.

"Čini mi se da je u svetu premalo onih koji imaju "petlju" da iskažu svoje slaganje sa referendumom. Pored toga, španski mediji nastavljaju punom parom svoju kampanju protiv prava glasa. Šta više, trpimo konstanta ruganja i veoma groteskne komentare. Vrhunac je bio kada je jedan novinar sugerisao Severnoj Koreji da lansira bombu na Barselonu", kaže Manuela.

Getty Images
Getty Images

Luis ima slično mišljenje.

"Ljudi u Kataloniji su više informisani o tim detaljima nego ljudi u ostatku Španije. Naravno, sve zavisi koje medije pratite, ali uglavnom je u ostatku Španije teško saznati te detalje. Informacije se modifikuju i izokreću, jednostavno, prezentuje se onako kako odgovara vladajućoj klasi iz Madrida. U Kataloniji je lako informisati se, izađeš na ulice i vidiš. Mi živimo sa tim", kaže Luis.

Namera Katalonaca da se odvoje od Španije nije novitet, ali ta inicijativa s godinama pojačavala.

"Da, i u prošlosti je bilo separatističkih tendencija, ali u poslednjih deset godina borba je promenila formu i dobila na intenzitetu. Pre nekoliko godina se isključivo pričalo o finansijskom dogovoru između Katalonaca i Španaca, pomoću kog bi katalonski narod dobio potpunu kontrolu nad novcem njihove autonomije. Apelovalo se na dijalog. Međutim, pošto su godine prolazile, a promena nije bilo, šta više, Španija je upala u krizu i korumpiranost Vlade je izašla na videlo, bunt naroda je porastao. Ljudima nije svejedno što se sve gore živi, a s obzirom da vlast nije spremna ni za kakvu vrstu dijaloga i promena, Katalonija je krenula sama da odlučuje", navodi Kosta, koji je rođen i odrastao u Barseloni, a majka mu je iz Beograda.

On ističe da se situacija u Barseloni zakoplikovala posle 20. septembra i ocenjuje da je "pomalo napeto".

"Ljudi misle da su svesni posledica koje će uslediti ako Katalonija postane nezavisna. Čini mi se da svi misle da bi ona postala ravnopravni član Evropske unije, dok bi pak Španija izašla iz iste. Lično, čisto sumnjam da će tako nešto da se desi. Čini mi se da svi očekuju da će Katalonija postati nova Danska ili Luksemburg, dok bi realnost verovatno bila mnogo drugačija", kaže Kosta.

Prema Luisovim rečima, ima mnogo Katalonaca koji brinu za svoju budućnost, u svetlu referenduma, jer ne znaju šta će se desiti sa sa njihovim poslom i ekonomskom moći ako Katalonija postane republika.

"Ima ljudi koji su puni nade, ljudi koji su željni promena. Ima dosta i idelista, onih koji nemaju realnu viziju o budućnosti, ali i dosta negativnih i destruktivnih ljudi, koji trenutno samo odmažu", navodi Luis.

Kako kaže Arnau, ljudi moraju da budu dovoljno odgovorni i da se informišu o tome šta se dešava u njihovom okruženju.

"Idealan scenario je da se svako samostalno naoruža znanjem da bi imao racionalne argumente i mogućnost da odbrani sopstveno mišljenje. Naravno, pošto ne dolazi uvek do toga, pokret za nezavisnost je u poslednih par godina vršio ulogu "učitelja". Zbog jakih argumenata porastao je broj sledbenika od 10% do 50% u Kataloniji. Kampanja za 'ne' nikada nije vođena", navodi Arnau.

Manuela dodaje da su mladi od 20. septembra sve više na ulicama.

"Svaki dan se organizuju manifestacije i skupovi koji podržavanju demokratiju i pravo glasa. Svi smo očekivali da će španske vlasti negativno odreagovati na ideju održavanja referenduma, ali smo veoma razočarani konstantnim nedostatkom dijaloga i velikom upotrebom sile. Nezadovoljstvo sistemom je veliko. S moje tačke gledišta, čini mi se da je većina mladih za nezavisnost. Bez obzira, ono za šta se ovih dana borimo ide korak dalje od ličnih mišljenja i toga da li si za ili protiv katalonske republike. Borimo se za ljudska prava. Oko jednog se slažemo, i jedno tražimo, želimo da glasamo. I glasaćemo", kaže Manuela.

Kosta se još jednom osvrnuo na odnos španskih medija prema katalonskoj inicijativi.

"Španski mediji izveštavaju veoma ostrašćeno protiv katalonske nezavisnosti, ali se manjak objektivnosti može primetiti i u mnogim katalonskim medijima. Jedno je sigurno, ovde nas definitivno ne uče u školama da mrzimo Španiju, kao što mnogi van Katalonije misle", ističe Kosta.

Referendum o nezavisnosti je zakazan za 1. oktobar i katalonske vlasti ne nameravaju da odustanu od toga, iako zvanični Madrid to izjašnjavanje građana smatra neustavnim.

Spasoje Veselinović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.