Hag imenovao Amerikanku za Šešeljevu zastupnicu

Haški sud imenovao je američku pravnicu Kolin Roan za pravnog zastupnika lidera SRS Vojislava Šešelja.

Izvor: Beta
Podeli
Ilustracija: Thinkstock
Ilustracija: Thinkstock

Ona će Šešelja zastupati na predstojećoj raspravi o žalbi Tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu Šešelju.

Ta rasprava zakazana je za 13. decembar. Po ranijoj odluci suda, uloga Roanove, kao Šešeljevog sudski postavljenog zastupnika, biće ograničena isključivo na zaštitu proceduralnih prava optuženog tokom rasprave.

Roanova, stoga, neće moći da ulazi u srž predmeta, tojest, da "u Šešeljevo ime odgovara na suštinu žalbe Tužilaštva".

Američka pravnica, ranije je pred Tribunalom zastupala bosanskog Srbina Milorada Trbića i kosovskog Albanca, bivšeg člana OVK Idriza Baljaja.

Šešelj je, prethodno, odbio da u Hagu učestvuje u raspravi o žalbi tužilaca, što je sud protumačio kao "ometanje procesa koje opravdava da njegovo pravo da sam sebe zastupa bude ograničeno".

Lider SRS je, ranije, više puta izjavljivao da se u Hag neće više dobrovoljno vraćati nakon što ga je sud, s jeseni 2014, zbog bolesti pustio na privremenu slobodu u Srbiju.

Većinom glasova sudija, Haški tribunal je, 31. marta prošle godine, oslobodio Šešelja krivice za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.

Optužnica je Šešelja teretila za progon nesrba na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi deportaciju i prisilno premeštanje, kao zločine protiv čovečnosti, te ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao kršenje zakona i običaja rata.

Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 28 godina zatvora.

U odgovoru na žalbu tužilaca, Šešelj je zatražio da ona bude odbačena.

U pisanom odgovoru na žalbu Tužilaštva, Šešelj je ranije apelaciono veće suda izvestio da "nema nameru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom" i da se "u Hag neće vraćati dobrovoljno".

U istom dokumentu, Šešelj je naglasio da "ne namerava da dolazi u Hag ni na izricanje pravosnažne presude", koje će uslediti u dogledno vreme posle rasprave o žalbi Tužilaštva.Haški sud je, rasporedom rada za raspravu koja će biti održana 13. decembra, ostavio vreme za Šešeljev odgovor na žalbu tužilaca, ukoliko se on predomisli i pristupi sudu.

Sud je, ranije, Šešelju ostavio mogućnost da u raspravi učestvuje iz Beograda, posredstvom video veze, ukoliko ne bude mogao da putuje u Hag.

Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, sud će Šešelju dati mogućnost da na tužiočevu žalbu odgovori u roku od 10 dana pošto primi zapisnik sa zasedanja na srpskom jeziku.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014, pre izricanja prvostepene presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je oboleo od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U pritvoru Tribunala, Šešelj je bio od 24, februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je bila objavljena optužnica, do sredine novembra 2014.

Posle jednog neuspešnog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo u novembru 2007, a dokazni postupak je završnim rečima bio okončan u martu 2012.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 11 idi na stranu